Connect with us

Svijet

NAUČNICI ISTRAŽUJU ZOMBI-VULKAN! Postao aktivan nakon 250.000 godina

Uturuncu, planinski vrh u centralnom dijelu Anda u Boliviji, poznat je kao zombi-vulkan jer, iako nije eruptirao više od 250.000 godina, pokazuje znakove aktivnosti slične onima kod aktivnih vulkana, poput ispuštanja gasova i potresa, javljaju svjetski mediji, prenosi Index.

Satelitski radarski snimci Uturuncua, najvišeg planinskog vrha u jugozapadnoj Boliviji, zabilježili su prije više od dvije decenije da su sile unutar vulkana podigle i potom spustile područje blizu vrha, široko oko 150 kilometara, stvarajući oblik sličan sombreru. Naučnici su nedavno detaljnije proučili Uturuncu kako bi utvrdili jesu li kontinuirane deformacije i druga aktivnost znakovi da se uspavani vulkan možda budi.

Kombinujući satelitske podatke s analizom seizmičke aktivnosti i računarskim modelima reakcije stijena na različite pritiske, istraživači su sastavili jasniju sliku unutrašnje “anatomije” Uturuncua i otkrili uzrok njegove aktivnosti. Svoja otkrića objavili su 28. aprila u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Vulkanske erupcije obično se događaju kada magma ispod vulkana prodre u podzemne džepove nazvane magmatske komore, a zatim izađe na površinu kroz otvore i pukotine. Erupcije su eksplozivnije kada je magma gušća jer zadržava gasove, što uzrokuje nakupljanje pritiska koji se naglo oslobađa, snažno izbacujući magmu kao lavu.

Međutim, prema istraživanju, to nije bio slučaj ispod Uturuncua. Umjesto toga, magma, gasovi i slane tekućine međusobno su djelovali u hidrotermalnoj mreži, sustavu čije aktivnosti nisu bile potpuno razumljive, stvarajući “zombi-podrhtavanja” vulkana.

Najveće poznato aktivno magmatsko tijelo u Zemljinoj kori

Ispod Uturuncua, na dubini od oko 10 do 20 kilometara, nalazi se ogroman rezervoar magme nazvan magmatsko tijelo Altiplano-Puna. Prostire se na otprilike 200 kilometara i najveće je poznato aktivno magmatsko tijelo u Zemljinoj kori.

Prethodna istraživanja sugerisala su postojanje aktivnog hidrotermalnog sistema koji povezuje magmatski rezervoar i planinski lanac, ali nije bilo jasno kako magma i tekućine međusobno djeluju unutar te mreže. Koristeći signale iz više od 1.700 seizmičkih događaja između 2009. i 2012. godine, naučnici su proizveli visokorezolucijske slike plitke kore ispod Uturuncua.

Takođe su zabilježili električne i gravitacijske promjene pod zemljom te promjene u hemijskom sastavu stijena, otkrivajući dosad neviđene detalje sistema kanala ispod i unutar vulkana kroz koje je cirkulisala geotermalno zagrijana tekućina.

“Ne bilježimo porast seizmičnosti”

Istraživači su otkrili da, kako je magmatsko tijelo zagrijavalo podzemnu tekućinu i oslobađalo gasove, gas i tekućina migrirali su prema gore i sakupljali se u komorama ispod vulkanskog kratera. Njihovo kretanje kroz Uturuncu izazvalo je potrese, oslobađanje pare i deformaciju vulkanske stijene te podizanje površine od oko jedan centimetar godišnje.

Unutrašnja dinamika Uturuncua ne samo da objašnjava njegovu aktivnost, već i sugeriše da se ovaj “zombi” neće uskoro probuditi, rekao je koautor studije Mike Kendall, profesor i voditelj odjela za nauku o Zemlji na Univerzitetu Oksford.

“Ne bilježimo porast seizmičnosti. Loš znak bio bi porast seizmičnosti, a zatim migracija seizmičnosti s velike dubine na mnogo pliće dubine – to je obično pokazatelj da se magma kreće”, rekao je Kendall za CNN. “Ne vidimo ništa slično tome”, dodao je. “Izgleda kao da vulkan samo ispušta gasove, ispušta paru i smiruje se.”

Korištenje više tehnika bilo je ključno za dovođenje podzemne strukture Uturuncua u fokus, prema geologu Benjaminu Andrewsu, direktoru Programa za praćenje globalne vulkanske aktivnosti pri Smithsonianovu Nacionalnom prirodoslovnom muzeju u Vašingtonu.

Pojedinačno metode istraživanja seizmičke aktivnosti, hemije i fizike stijena “daju zanimljive, ali donekle dvosmislene rezultate”, rekao je Andrews, koji nije učestvovao u studiji. Zajedno ove metode ukazuju na hidrotermalni sistem, a ne na nadiruću magmu kao uzrok aktivnosti Uturuncua, i pružaju uvid u međudjelovanje magme, stijena i tekućine ispod vulkana.

“Ovo istraživanje je važno za razumijevanje vulkana, granitnih stijena, rudnih tijela i formiranja kontinentalne kore”, rekao je Andrews. Takođe je važno prepoznati da neki vulkani mogu biti prilično aktivni, “ali ne nužno spremni za erupciju”.

Desetine zombi-vulkana

Tokom decenija Program za praćenje globalne vulkanske aktivnosti zabilježio je oko 50 zombi-vulkana starijih od oko 12.000 godina, ali mlađih od 2,6 miliona godina.

Njihovi znakovi aktivnosti su “uglavnom geotermalne značajke poput toplih izvora i fumarola (otvora kroz koje izlaze vrući gasovi)”, rekao je koautor studije Matthew Pritchard, profesor geofizike na Univerzitetu Cornell u Njujorku.

Budući da je Uturuncu jedan od desetina zombi-vulkana koje naučnici prate širom svijeta, nova otkrića mogla bi pomoći u identifikovanju onih koji prijete erupcijom.

Neki “zombiji” pokazuju povišene površinske temperature i već se istražuju kao potencijalni izvori geotermalne energije, kao i zbog svojih mineralnih naslaga, “a mnogi su spremni za dalja istraživanja”, rekao je Pritchard za CNN.

“Neki bi mogli biti u dugom, sporom opadanju aktivnosti, samo se hladeći od prethodnih toplijih vremena. Drugi bi mogli s vremenom pokazati povećanje aktivnosti”, rekao je. “Ali još ne znamo kako ih razlikovati.”

Proučavanje unutrašnje strukture vulkana moglo bi otkriti ciljeve za iskorištavanje geotermalne energije i pristup metalima koji su ključni za tehnologije, poput bakra, nikla i platine, dodao je Kendall.

Ova kombinacija metoda mogla bi biti korisna za analizu bilo koje vrste vulkana, ne samo “zombija”. “To je zaista dobar način za bolje razumijevanje anatomije vulkana, u kojoj je fazi razvoja”, rekao je. “To je vrlo važno za procjenu rizika i opasnosti.”

Svijet

Bivši zatvorenik tvrdi da mu je KRISTIJAN BRIKNER PRIZNAO UBISTVO MEDLIN MEKEN

Njemac Kristijan Brikner, glavni osumnjičeni za nestanak britanske djevojčice Medlin Meken u portugalskom ljetovalištu 2007. godine, navodno je bivšem cimeru iz zatvorske ćelije priznao da ju je ubio, prenio je britanski list „San“.

Prema njegovom svjedočenju, Brikner mu je ispričao da je provalio u apartman u portugalskom ljetovalištu Praja da Luz kako bi ukrao novac i nakit. Međutim, u objektu je zatekao usnulu djevojčicu, koju je potom oteo, seksualno zlostavljao i ubio.

Brikner je, navodno, rekao da je djevojčicu usmrtio u panici nakon što je u blizini primijetio policijska rotirajuća svjetla.

Istražitelji sumnjali u vjerodostojnost iskaza

Kodin je naveo da je detalje povezao tek 2020. godine, kada je u medijima objavljeno da je Brikner osumnjičen za ubistvo Medlin Meken.

Iako je o ovim navodima ranije svjedočio i tokom suđenja Brikneru u Braunšvajgu za druga krivična djela, istražitelji su tada izrazili sumnju u vjerodostojnost njegovog iskaza.

Detektiv Niko Miler izjavio je pred sudom da Kodin tokom prvog četvoročasovnog saslušanja u BKA, u avgustu 2020. godine, uopšte nije pominjao otmicu djeteta.

Ipak, sedam mjeseci nakon Kodinovog novog iskaza, njemački i portugalski istražitelji sproveli su trodnevnu pretragu terena u blizini odmarališta iz kojeg je trogodišnja Medlin nestala u maju 2007. godine. Ta akcija nije donijela nove dokaze.

Brikner negirao umiješanost u nestanak djevojčice

Kristijan Brikner, koji je ranije osuđivan za seksualne delikte, odslužio je sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog silovanja penzionerke u Portugalu, a na slobodu je pušten u septembru prošle godine.

On je ranije negirao bilo kakvu umiješanost u nestanak Medlin Meken. Prema tvrdnjama njemačkog tužilaštva, podaci sa mobilnih telefona potvrđuju da se u noći njenog nestanka nalazio u neposrednoj blizini odmarališta.

Protiv njega do danas nije podignuta zvanična optužnica za ovaj slučaj.

Medlin je nestala uveče 3. maja 2007. godine, dok su njeni roditelji Kejt i Geri Meken večerali sa prijateljima u obližnjem restoranu.

Uprkos brojnim policijskim istragama i pretragama terena u Portugalu koje su uslijedile nakon njenog nestanka, nije pronađen nijedan fizički trag niti tijelo djevojčice.

Nastavi čitati

Svijet

Nakon gubitka većine, Netanjahu pokušava da OPSTANE NA VLASTI kroz vladu nacionalnog jedinstva

Politička situacija u Izraelu ulazi u jednu od najneizvjesnijih faza, a premijer Benjamin Netanjahu suočava se sa ozbiljnim izazovom nakon što je njegov politički blok izgubio većinu na parlamentarnim izborima održanim 27. oktobra.

Najveći politički protivnik, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Ajzenkot, dobio je mandat za formiranje nove vlade, ali pregovori o koaliciji još nisu završeni.

Netanjahu, koji trenutno obavlja funkciju premijera u tehničkom mandatu, pokušava da obezbijedi opstanak na vlasti kroz prijedlog o formiranju vlade nacionalnog jedinstva, prenosi Rojters.

Njegova stranka Likud osvojila je 53 od ukupno 120 mjesta u parlamentu, dok Ajzenkotov politički blok ima 48 mandata, a arapske političke stranke 19. Ajzenkot je 22. novembra pokrenuo nove razgovore sa Netanjahuovim Likudom, nastojeći da pronađe rješenje za politički zastoj i formira što širu vladu.

Ipak, bivši premijer Naftali Benet podržao je vladu nacionalnog jedinstva na čelu sa Ajzenkotom i jasno poručio da ne želi Netanjahua na čelu nove izvršne vlasti.

Ajzenkot je najavio da će, ukoliko ne uspije da formira širu koaliciju, razmotriti mogućnost uspostavljanja manjinske vlade ili vlade nacionalnog spasa.

Rok za formiranje nove vlade ističe 6. decembra, uz mogućnost produženja do 20. decembra.

U međuvremenu, Netanjahu pokušava da zadrži politički uticaj, upozoravajući da su nacionalna bezbjednost i iranska prijetnja razlozi zbog kojih je Izraelu potrebna jedinstvena vlada.

Ishod pregovora mogao bi odrediti ne samo političku budućnost Netanjahua već i pravac izraelske politike u narednom periodu.

Nastavi čitati

Svijet

Estonija ZATVARA GRANICU S RUSIJOM, veliki broj ljudi žuri da pređe prije potpunog zatvaranja

Na granici Rusije i Estonije stvaraju se redovi putnika koji žele da pređu u Estoniju prije zatvaranja svih pet drumskih graničnih prelaza 1. decembra.

  • Estonija zatvara pet prelaza s Rusijom.
  • Zabrana traje šest mjeseci, od 1. decembra.
  • Putnici žure da pređu granicu prije zatvaranja.

Estonska vlada odlučila je da zatvori granicu na šest mjeseci zbog bezbjednosnih prijetnji koje povezuje s Rusijom, piše Euronews.

U ruskom pograničnom gradu Ivangorodu okupljaju se ljudi s koferima, ruksacima i kesama, pokušavajući da pređu granicu prije njenog zatvaranja.

Odluka posebno pogađa porodice čiji članovi žive u dvije države, ali i putnike koji preko Estonije odlaze u Rusiju.

Šta je razlog za zatvaranje granice?

Estonska vlada odluku je donijela 20. novembra, nakon niza incidenata koje povezuje s ruskim bezbjednosnim službama. Jedan od posljednjih dogodio se 14. novembra, kada je neko pokušao da podmetne požar u prostorijama proizvođača dronova Threod Systems.

Kompanija se nalazi u Viimsiju, sjeverno od glavnog grada Talina. Prema tvrdnjama estonske bezbjednosne službe, pokušaj napada organizovala je ruska vojna obavještajna služba GRU, a za njegovo sprovođenje navodno je vrbovala državljane Letonije.

Estonski istražioci priveli su osam letonskih državljana koje sumnjiče za učešće u pokušaju sabotaže.

Radnici obezbjeđenja kompanije uspjeli su pravovremeno da intervenišu i spriječe veću štetu, a proizvodni pogoni nisu ozbiljnije oštećeni.

Za šta estonske vlasti optužuju Rusiju?

Estonske vlasti smatraju da pokušaj podmetanja požara nije izolovan slučaj, nego dio šireg obrasca neprijateljskih aktivnosti usmjerenih protiv Estonije i drugih evropskih država. Zbog toga su odlučile da dodatno ograniče direktne kontakte preko granice.

Vlada tvrdi da će zatvaranje prelaza ruskim obavještajnim službama otežati vrbovanje ljudi i sprovođenje operacija uticaja.

Očekuje i da će nova ograničenja pomoći u sprečavanju pokušaja zaobilaženja međunarodnih sankcija Rusiji.

Estonski premijer Kristen Mihal poručio je da ruske neprijateljske aktivnosti ne pokazuju znakove slabljenja.

Ministar spoljnih poslova Margus Cahkna takođe je optužio Moskvu za bezbjednosnu situaciju koja je dovela do odluke o zatvaranju granice.

Moskva odbacuje optužbe i najavljuje odgovor

Rusija odbacuje tvrdnje da njene obavještajne službe stoje iza pokušaja sabotaže.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je estonske optužbe neosnovanim i odbacio povezanost Moskve s incidentom.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova optužila je Estoniju za kršenje prava ruskih državljana.

Najavila je mogućnost političkih i diplomatskih protivmjera, te zatvaranje granice uporedila s podizanjem nove „gvozdene zavjese“.

Gradovi s dvije strane rijeke ostaju bez direktne veze

Odluka će posebno pogoditi stanovnike estonskog grada Narve, koji ima više od 50.000 stanovnika.

Od ruskog Ivangoroda dijeli ga samo rijeka Narva, a dva grada decenijama su povezana porodičnim, društvenim i privrednim vezama.

Mnogi stanovnici imaju rodbinu s obje strane granice i redovno su koristili prelaz za porodične posjete. Njime su prolazili i putnici iz drugih evropskih država koji su preko Estonije putovali prema Sankt Peterburgu.

Rusija je još u februaru 2024. obustavila saobraćaj automobila preko prelaza između Narve i Ivangoroda.

Međutim, pješaci su i dalje mogli da prelaze granicu, pa je taj prelaz ostao važan za stanovnike pograničnog područja.

Gradonačelnik Narve traži izuzetke za porodične slučajeve

Gradonačelnik Narve Jan Tots pozvao je estonsku vladu da razmotri humanitarne izuzetke od zabrane prelaska granice.

Smatra da bi građanima trebalo omogućiti odlazak u Rusiju u posebnim porodičnim okolnostima, prenosi Index.

Kao primjere naveo je posjete starijim članovima porodice, odlaske na sahrane i druge hitne situacije.

Upozorio je da će potpuna obustava prelazaka otežati svakodnevni život stanovnicima koji imaju bliske osobe s druge strane granice.

Tots upozorava i na moguće privredne posljedice zatvaranja. Manji broj putnika mogao bi smanjiti prihode lokalnih hotela, restorana i drugih preduzeća, a promjene bi se mogle odraziti i na zaposlenost graničara i carinika.

Broj prelazaka granice drastično se smanjio

Saobraćaj između Estonije i Rusije znatno je oslabio nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Prema podacima estonske javne televizije ERR, prije rata godišnje je zabilježeno više od četiri miliona prelazaka granice.

Ove godine taj broj pao je na približno 760.000 prelazaka. Od toga je oko 447.000 ostvareno preko prelaza Narva – Ivangorod, koji je ostao jedna od najvažnijih direktnih veza između dvije države, prenosi AFP.

Prema podacima koje je objavio Reuters, ruski državljani ove godine granicu su prešli oko 307.000 puta, estonski državljani 175.000 puta, a osobe s finskim pasošima približno 54.000 puta.

Navedeni podaci odnose se na broj prelazaka granice, a ne na broj različitih osoba. Jedna osoba koja je više puta putovala između dvije države u statistici se bilježi za svaki pojedinačni prelazak.

Zatvara se svih pet drumskih prelaza
Estonija će od 1. decembra zatvoriti svih pet drumskih graničnih prelaza s Rusijom: Narva-1, Narva-2, Koidula, Luhamaa i Saatse.

Prije ove odluke samo su tri prelaza bila u redovnoj upotrebi.

Ograničenja će obuhvatiti drumski i pješački saobraćaj, dok će se željeznički prevoz tereta nastaviti prema postojećim pravilima. Za teretne vozove i dalje će važiti bezbjednosna ograničenja i carinske kontrole.

Putovanja će biti duža i skuplja

Nakon zatvaranja granice putnici će morati da koriste alternativne rute kroz susjedne države, prvenstveno Letoniju.

Takva putovanja u mnogim slučajevima trajaće znatno duže i zahtijevati veće troškove prevoza.

Za putnike koji nemaju automobil mogućnosti će biti dodatno ograničene.

U nekim slučajevima avionski prevoz preko drugih država mogao bi postati jedna od rijetkih praktičnih alternativa direktnom prelasku granice.

Estonska vlada najavila je da će zabrana trajati šest mjeseci. Nakon isteka tog perioda ponovo će procijeniti bezbjednosnu situaciju i odlučiti hoće li granične prelaze otvoriti, produžiti zabranu ili izmijeniti postojeće mjere.

Nastavi čitati

Aktuelno