Connect with us

Zdravlje

Naučnici razvili test iz krvi za mjerenje stepena anksioznosti

Istraživači su razvili test krvi kako bi odredili rizik od razvoja anksioznosti kod ljudi, a istovremeno daju uvid u trenutnu težinu poremećaja, ako je prisutan i tako pružaju bolji izbor načina liječenja.

Test, zasnovan na biomarkerima koji su snažno povezani sa poremećajem raspoloženja, takođe može predvideti vjerovatnoću toga – da li će određena osoba postati anksiozna u budućnosti, i kako druge stvari, poput promena u hormonima, mogu uticati na ovaj poremećaj. Tim, koji je razvio test, predvođen je istraživačima sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.

„Mnogi ljudi pate od anksioznosti, koja može uticati na određene sposobnosti čoveka i ometati mu svakodnevni život“, kaže psihijatrijski neuronaučnik Aleksandar Nikulesku sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Indijani.

„Imati nešto ovako, kao što je ovaj test, gde možemo da znamo kakvo je nečije trenutno stanje, kao i njihov budući rizik i koje opcije lečenja odgovaraju njihovom profilu, veoma je moćno u smislu pomaganju ljudima“, dodao je Nikulesku.

Nedavna studija koristila je tehnike koje su članovi tima razvili u ranijim istraživanjima, što je dovelo do stvaranja krvnih testova za depresiju, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj i bol.

Testiranje uzoraka krvi je praktičan, objektivan način da saznate šta se dešava u našim telima i mozgovima. Dijagnoze koje se u velikoj meri oslanjaju na samoprijavljivanje ili posmatranje ponašanja mogu biti upitne zbog teškoća u komunikaciji ili varijacija u simptomima.

Merenjem količine proteina, enzima, hormona ili nekog drugog molekula koji je snažno povezan sa nekim stanjem, specijalisti imaju još jedno sredstvo za donošenje odluke pri donošenju definitivne dijagnoze.

Da bi identifikovali odgovarajuće biomarkere anksioznosti, Nikulesku i njegove kolege su regrutovali pacijente u Medicinskom centru Indijanapolisa i dodelili ih jednoj od tri grupe.

Prvu grupu, nazvanu grupa za otkrivanje biomarkera, činilo je 58 ljudi (41 muškarac i 17 žena) čiji se nivo anksioznosti menjao bar jednom iz jedne posete u drugu. Ova grupa je omogućila timu da traži moguće biomarkere koji bi mogli biti povezani sa promenama u anksioznosti.

Najbolji kandidati za biomarkere koji su pronađeni u ovoj „grupi za otkrivanje“ testirani su na drugoj grupi volontera, koju je činilo 40 ljudi (32 muškarca i 8 žena). Ova grupa je nazvana grupa za validaciju biomarkera. Ovaj proces validacije je bio važan kako bi se osiguralo da biomarkeri mogu predvideti promene u anksioznosti na pouzdan i tačan način.

Potvrđeni biomarkeri su korišćeni u testiranju biomarkera za predviđanje stanja visoke anksioznosti i klinički teške anksioznosti u trećoj grupi. Ova grupa za testiranje biomarkera sastojala se od 161 muškarca i 36 žena za predviđanje stanja visoke anksioznosti i 159 muškaraca i 36 žena za predviđanje klinički teške anksioznosti.

Na kraju, koristeći dokaze iz sve tri grupe, istraživači su pronašli i potvrdili 19 krvnih biomarkera koji se mogu koristiti za predviđanje promena koje su u vezi sa anksioznošću.

Mogućnost za razvoj uspešnijih terapija

Anksiozni poremećaji su česti i značajno utiču na kvalitet života ljudi, pa je važno pokušati da ih razumete, dijagnostikujete i lečite bolje, prenosi sciencealert.com.

Postoji niz socijalnih i psiholoških, kao i fizioloških terapija za anksiozne poremećaje, ali je doktorima teško da pronađu ravnotežu između lekova ili terapije u pravim količinama i u pravo vreme.

„Trenutni pristup je da se razgovara sa ljudima o tome kako se ljudi osećaju da bi se videlo da li bi mogli da uzimaju lekove, ali neki lekovi mogu da izazovu zavisnost i da izazovu više problema“, kaže Nikulesku.

„Želeli smo da vidimo da li bi naš pristup identifikaciji biomarkera krvi mogao da nam pomogne da povežemo ljude sa postojećim lekovima koji će bolje funkcionisati i koji bi mogli da budu izbor koji ne izaziva zavisnost.

Štaviše, ako lekari mogu da uoče specifične biomarkere koji predviđaju rizik od anksioznih poremećaja u budućnosti, mogli bi da počnu da sprečavaju anksiozne poremećaje pre nego što počnu ili se vrate.

„Postoje ljudi koji imaju anksioznost i ona nije pravilno dijagnostikovana, onda imaju napade panike, ali misle da imaju srčani udar i završe u hitnoj sa svim vrstama fizičkih simptoma”, dodaje Nikulesku.

„Ako to možemo ranije da znamo, onda se nadamo da možemo da izbegnemo ovaj bol i patnju i da ih ranije tretiramo nečim što odgovara njihovom profilu.

Važna je, zaključuju istraživači, činjenica da svi pacijenti ne reaguju isto na tretmane što pokazuje koliko je neophodno nastaviti sa istraživanjem kako bi se pronašli novi i bolji tretmani svima koji pate od anksioznosti.

(Glas Srpske)

Related Topics:

Zdravlje

JELO KOJEM ĆETE SE VRAĆATI! Recept za carsku pitu koja je fantastična za doručak

Sastojci

6 jaja

4 dl kiselog mlijeka
1 čaše (od kiselog mlijeka) oštrog brašna,

1 čaša kukuruznog brašna
2 dl ulja,

1 kesica prašak za pecivo

100 g sira

250 g šunkarice

150 g trapesta

2 crvene paprike

3 kisela krastavčića

susam

Priprema

Šunkaricu i trapist isjeći na kockice, papriku očistiti od sjemenki i petiljki te i nju isjeći na kockice kao i kisele krastavčiće.

U odgovarajućoj posudi sjediniti jaja, ulje kiselo mlijeko, oštro i kukuruzno brašno i prašak za pecivo. Dodati soli po ukusu i dobro izmiješati kako bi se dobila ujednačena smjesa.

U pripremljenu smjesu dodati sir, šunkaricu, trapist, papriku, krastavčiće i polako promiješati varjačom.

Tepsiju nauljiti i posuti brašnom pa sipati u nju pripremljenu smjesu. Odozgo posuti susam. Peći u zagrejanoj rerni na 180 C oko pola sata dok ne porumeni.

Nastavi čitati

Zdravlje

ŠUGA SE ŠIRI FBiH! Epidemija stida i svraba! MNOGI KRIJU ZARAZU da ih komšiluk ne bi ogovarao

Uz bolesti slične gripi, varičele, enterokolitis i herpes zoster, među pet vodećih zaraznih bolesti u Federaciji BiH je i šarlah. Pokazuju to najnoviji podaci Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prema kojima je do sada zabilježeno 231 slučaj šarlaha.

U maju je prijavljeno 45 slučajeva šarlaha, najviše u Zeničko-dobojskom, a potom u Kantonu Sarajevo. Ovo oboljenje bilo je među pet vodećih i tokom aprila ove godine.

Epidemijska forma
Iako nije među pet vodećih bolesti, zabrinjava i činjenica da je zabilježen značajan broj slučajeva svraba (skabijesa), odnosno šuge. Do sada su registrovana 183 slučaja, od čega 28 u maju (posljednji dostupni podaci na stranici Zavoda), a najviše ih je u Tuzlanskom, zatim u Unsko-sanskom kantonu.

Iako se često navodi da je šarlah rijetka bolest i da njen naziv plaši roditelje, infektolog dr Ednan Drljević kaže da to nije baš tako, te da nije rijetkost da se pojavi i u obliku epidemije.

– To je oboljenje praćeno pojavom osipa, koje izaziva streptokok – jedna od najprisutnijih bakterija. Nije rijetko u našim krajevima i obično se javlja u kolektivima poput obdaništa i škola. Trenutni broj prijavljenih slučajeva u FBiH nije zabrinjavajući. Ljudi se, jednostavno, plaše, ali to oboljenje se vrlo uspješno liječi – rekao je dr Drljević za „Dnevni avaz“.

Skabijes i predrasude

Kada je riječ o šugi (skabijesu), često se ističe da se javlja na mjestima gdje su higijenski uslovi loši.

– Više sam sklon da kažem da je u pitanju malograđanština. Nažalost, mnogi zbog stida ne žele da priznaju da su se zarazili jer se bolest vezuje za nehigijenu, pa izbjegavaju da se jave ljekaru i tako zaraze sve ukućane. Naravno, i skabijes se uspješno liječi – naglašava dr Drljević.

Povratak difterije u Evropi
S druge strane, u Evropi se bilježe slučajevi difterije – izuzetno opasne bolesti koja je nekada nazivana „smrtonosnom dječijom pošasti“. Prema izvještaju Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), ove godine je prijavljeno 13 slučajeva difterije, prošle godine 56, a 2023. čak 165. Slučajeve su prijavile 10 evropskih zemalja, najviše Njemačka, Austrija, Velika Britanija, Švicarska i Francuska.

Vakcina je lijek

U Bosni i Hercegovini već dugi niz godina nije zabilježen nijedan slučaj difterije, a prema riječima dr Drljevića, najefikasniji i najsigurniji način zaštite je vakcina.

– Imunizacija se sprovodi trovalentnom vakcinom, tj. vakcinom protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja. Dakle, imamo lijek – a to je vakcina – poručuje dr Drljević.

Nastavi čitati

Zdravlje

OPASNOST za zdravlje! Promjene vremena NAJTEŽE padaju ovim LJUDIMA!

Promjene temperature vazduha i vremenskih prilika mogu izazvati i zdravstvene tegobe, posebno kod osoba koje već imaju određenu terapiju zbog bolesti.
U Srbiji su posljednjih dana zabilježene ekstremno visoke temperature, koje su išle do čak paklenih 39 stepeni.

Međutim, od danas i narednih dana očekuje se veća količina padavina, grad i olujni udari vjetra.

Iako je temperatura prelazila i 35 stepeni, u narednim danima dolazi do naglog pada temperature, najavio je Republički hidrometeorološki zavod.

Ovi vremenski uslovi i te kako utiču na zdravlje ljudi, a najviše problema mogu da imaju kardiovaskularni bolesnici.

Osjetljivost na pad temperature rjeđa je nego osjetljivost na toplotu, ali uobičajeni simptomi koje možemo osjetiti su depresija, umor i prehlade, koje su izraženije posebno ako su u spoju sa čestim promjenama temperature.

Upravo tada naša tijela doživljavaju šok, koji utiče na primarne bolesti ljudi, ali i na one ljude koji nemaju problema sa zdravljem.

Zašto reagujemo na promjenu vremena?
Velike razlike u atmosferskim pritiscima izazivaju tegobe i kod zdravih i kod bolesnih ljudi. Prilikom pada temperature, a pogotovo drastičnog, može da dođe do velikog skoka krvnog pritiska, dok pacijenti koji boluju od astme mogu da imaju jače napade.

Kada dođe do zahlađenja, krvni sudovi se grče i probleme mogu imati osobe koje boluju od angine pektoris. Kod njih se u tim situacijama javljaju bolovi u grudima.

Prvi korak ka sprečavanju ozbiljnijih zdravstvenih problema jeste prevencija. Savjetuje se redovna provjera krvnog pritiska.

Temperaturni šok zadaće muke i zdravima, a promjena vremena uticaće i na djecu, koja mogu da budu razdražljiva.

Ko je najosjetljiviji na vremenska kolebanja?
Gotovo sve osobe reaguju na nepovoljne vremenske prilike, ali su najosjetljivije one koje pripadaju grupi meteoropata.

Meteoropata je čovjek kod koga su pojava tegoba ili pogoršanje osnovne bolesti redovno u vezi sa određenim vremenskim prilikama.

Nastavi čitati

Aktuelno