Connect with us

Svijet

NE DAJU PARE! NATO neće ispuniti Trampov prijedlog

NATO neće ispuniti prijedlog novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa da značajno poveća izdvajanje za odbranu, ali će vjerovatno pristati na veća izdvajanja nego što su trenutna, piše danas Rojters pozivajući se na zvaničnike i analitičare.

Zvaničnici iz zemalja NATO rekli su da se slažu da potrošnja na odbranu treba i dalje da raste, ali nisu podržali cifru od 5 odsto, za koju analitičari navode da je politički i ekonomski nemoguća za skoro sve članice.

Zvaničnici navode da će novi cilj vjerovatno biti dogovoren na samitu NATO u Hagu u junu, podstaknut strahom da bi Rusija mogla da napadne neku NATO zemlju nakon Ukrajine i Trampovim savjetima.

Pojedini zvaničnici očekuju da će se 32 članice NATO, nakon mnogo prepirki, složiti sa ciljem od oko tri odsto BDP, prenosi Tanjug.

Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto rekao je za Rojters da izgleda da će doći do pomaka.

“Ne mislim da će to biti 5 odsto, što bi bilo nemoguće za skoro svaku naciju na svijetu u ovom trenutku, ali… neće biti ni dva (procenta), koliko se već borimo da dostignemo, već više od dva (odsto)”, istakao je on.

Italija, sa potrošnjom za odbranu od oko 1,5 odsto BDP, je među osam članica NATO koje ne ispunjavaju trenutni cilj.

Poljska, koja se graniči sa Ukrajinom, je članica NATO koja troši najveći deo BDP-a na odbranu – ona je, kako su pokazale procjene iz alijanse, prošle godine izdvojila 4,12 procenata.

Slijede Estonija sa 3,43 odsto i SAD sa 3,38 procenata.

Članice NATO prosječno izdvajaju oko 2,71 odsto BDP.

Fenela MekGerti, stručnjak za odbrambenu ekonomiju u istraživačkom centru Međunarodnog instituta za strateške studije, rekla je da su nedavna povećanja bila “izvanredna”, ali da su potrebne godine da zemlje počnu da postižu nove ciljeve.

“Čak i ako bi Evropa nastavila sa tom stopom prilično izvanrednog rasta, većom od 10 odsto u realnom iznosu 2024. godine, ipak bi bilo potrebno još 10 godina da dođe do čak tri odsto BDP”, rekla je ona.

Međutim, mnoge evropske vlade navode da bi evropski kontinent trebalo da učini više da se odbrani i da se manje oslanja na SAD, istakla je agencija.

Novoizabrani američki predsjednik rekao je u utorak da bi članice vojne alijanse trebalo da izdvajaju 5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu, što je ogromno povećanje u odnosu na sadašnji cilj od dva procenta i nivo koji trenutno nijedna zemlja NATO, uključujući SAD ne ostvaruje.

Trampove izjave bili su podsjetnik na njegovu fokusiranost na potrošnju NATO tokom njegovog prvog mandata i njegove pijretnje da neće zaštititi saveznike koji ne uspiju da ostvare cilj, navodi Rojters.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno