Ideja Pokreta Sigurna Srpska nezaustavljivo se širi Republikom Srpskom. Nakon druženja sa građanima u Trnovu, u Istočnoj Ilidži održan je prvi Sabor Sigurne Srpske, na kojem je formiran i prvi opštinski odbor PSS-a. Za predsjednika Opštinskog odbora PSS Istočna Ilidža izabran je Bojan Dragić.

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, Draško Stanivuković, poručio je da za njega politika predstavlja priliku da se stvori sigurna budućnost za sve generacije.

– Politika je borba za sigurnu budućnost naše djece, naših roditelja i svih onih koji žive u Republici Srpskoj. Danas šaljemo snažnu poruku koliko je važno da čuvamo i gradimo svaki dio naše Republike – rekao je Stanivuković.

On je istakao da građani Istočne Ilidže prepoznaju ideju PSS-a, sažetu u dvije riječi – Sigurna Srpska.

– Trebaju nam institucije koje rade svoj posao, ljudi koji vjeruju u budućnost i ljudi kojima će Srpska vjerovati. Tim smo koji će posvećeno raditi, koji neće stajati, i koji ima jasan plan da u narednih nekoliko mjeseci formira sve opštinske i gradske odbore – naglasio je Stanivuković.

Posebnu pažnju Stanivuković je posvetio mladima, ističući da ozdravljenje nacije počinje upravo brigom o mladim ljudima.

– Mladi moraju da se ističu po znanju i pameti. U našem programu je uvođenje uniformi u škole, kao i udaljavanje kockarnica i kladionica od škola i omladine – poručio je on.

Na čelu novoformiranog odbora nalaze se mladi ljudi, a Stanivuković je čestitao Bojanu Dragiću na izboru za predsjednika Opštinskog odbora, kao i Božidaru Novakoviću, predsjedniku mladih, koji će okupljati nove generacije spremne za promjene.

Zahvalio je i načelniku opštine Istočna Ilidža, Marinku Božoviću, na podršci, ističući da se samo jedinstvom mogu graditi nove pobjede za Republiku Srpsku.

Novoizabrani predsjednik OO PSS Istočna Ilidža, Bojan Dragić, poručio je da je riječ o prvom opštinskom odboru koji je formiran u okviru Pokreta Sigurna Srpska.

– Drago mi je što upravo sa Istočne Ilidže krećemo sa ovom pričom. Ovdje smo u prethodnih 20 godina pravili dobre rezultate i odatle krećemo dalje. Biću prvi među jednakima i zajedno idemo dalje – rekao je Dragić.

On je najavio da slijedi formiranje novih odbora u regiji, uključujući Sokolac, Pale i Istočno Novo Sarajevo, sa ciljem snažnog organizacionog jačanja Pokreta Sigurna Srpska u narednom periodu.

Dejton, vladavina prava i stabilnost u regionu ostaju čvrst okvir američke politike, a bez konkurencije glavni prioritet SAD trenutno je Južna interkonekcija. Ovo je na društvenim mrežama objavio šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, koji boravi u višednevnoj posjeti SAD.

– Podrška cjelovitoj Bosni i Hercegovini je neupitna, ali Vašington uvažava Republiku Srpsku i zato je nejasno zašto Vlada i druge institucije Republike Srpske još uvijek nisu otvoreno podržale prijedlog Vlade SAD – naveo je Crnadak. Pitanja energije širom svijeta, ne samo kod nas, kako je dodao, biće u velikom fokusu američkog djelovanja, što je na IDU Forumu potvrdio i senator Dejv Mekkormik, predsjednik Komisije za energiju, kao i drugi predstavnici Republikanske partije. – Razgovori sa predstavnicima zakonodavne vlasti i establišmenta u Vašingtonu potvrđuju da je nedavno skidanje sankcija bilo iznenađenje, ali da je, iako uz rezervu, prihvaćeno, zbog objašnjenja da postoje garancije da će nakon toga uslijediti prekid političkih napetosti i dugotrajna stabilnost – istakao je Crnadak. U kabinetima u Vašingtonu stanje u Bosni i Hercegovini sada se prati i više nego uobičajeno, tvrdi on, kako bi se utvrdilo da li će se očekivanja ispuniti.

– Koliko je tema važna, najbolje pokazuje činjenica da u Senatu i Kongresu Republikanci i Demokrate na ovom rade zajedno, uključujući i poseban zakon o problemu korupcije na Zapadnom Balkanu, koji je sve bliži usvajanju. Iz više izvora nezvanično mi je potvrđeno da je prije deset dana Dodik upozoren da se ne pridržava onoga na šta se obavezao. Ne radi se o javnim izjavama senatora Greslija, nego o konkretnoj opomeni koja mu je prenesena preko jedne od njegovih najbližih saradnica – tvrdi Crnadak.

Naveo je da je imao i važan sastanak s generalnim sekretarom Evropske narodne partije Dolors Monserat i međunarodnim sekretarom Patrikom Folerom o budućnosti PDP, narednim izborima i evropskom putu BiH.

Osim što duže od tri mjeseca neće da riješi pravno jednostavan predmet po zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine o imenovanju neustavne i zbog toga takozvane vlade Republike Srpske, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u tom predmetu iznosi i neistinu.

Naime, 28.11. ove godine taj sud je saopštio javnosti na svom internet portalu da je u predmetu broj U-29/25, a to je predmet neustavne vlade Save Minića, razmatrao taj slučaj na 164. plenarnoj sjednici održanoj 27. i 28.11.2025. i da će, kako stoji u tom saopštenju:

“s obzirom na to da rasprava nije završena Ustavni sud na NAREDNOJ sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku.”

Međutim, u petak 5.12.2025. godine Ustavni sud BiH je saopštio da će njegova naredna (vanredna plenarna) sjednica biti održana 9.12. ove godine, da joj je predmet samo jedna tačka (zahtjev Darka Babalja za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija), a da će naredna 165. redovna plenarna sjednica tog suda biti održana 15.12.2025. godine. Međutim, ni na toj sjednici neće biti nastavljena rasprava niti će biti odlučivano o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke o imenovanju tzv. vlade Save Minića.

Dakle, Ustavni sud BiH u tom predmetu 28.11. ove godine javnosti obeća jedno, a onda se samo nekoliko dana nakon toga ispostavi da je taj sud 28.11. govorio neistinu, jer ni na jednoj od naredne dvije sjednice u decembru ove godine neće nastaviti raspravu niti donijeti odluku u navedenom predmetu, čime Ustavni sud BiH saučestvuje u omogućavanju da i dalje funkcioniše jedna neustavna vlada, imenovana očiglednim kršenjem Ustava BiH.

Jer, ako Ustav BiH propisuje, a propisuje u članu 3, da su entiteti dužni da se pridržavaju odluka institucija BiH, pa kada Milorad Dodik predstavljajući se kao predsjednik Republike predloži Savu Minića za premijera iako je u trenutku davanja tog prijedloga Dodik uveliko prestao biti predsjednik Republike, jer mu je zabrana da obavlja tu funkciju određena pravosnažnom presudom Suda BiH, pa kada Narodna skupština uprkos toj presudi prihvati Dodikov prijedlog i imenuje Savu Minića za premijera, time je toliko očigledno prekršen Ustav BiH.

I zato, imajući u vidu da je riječ o pravno jednostavnom predmetu, čovjek se poslije svega rečenog ne može oteti utisku da Ustavni sud BiH oteže sa odlukom ne bi  li u tom predmetu nezdravim snagama u tom sudu, i onima oko njega, bilo omogućeno da takvim otezanjem ishode za njih povoljnu odluku da u ovom slučaju navodno nije prekršen Ustav BiH, iako je i tim snagama, kao i cjelokupnoj javnosti, jasno da je imenovanjem tzv. vlade Save Minića došlo do kršenja tog ustava.