Policija u japanskom gradu Osaki je muškarca osumnjičenog za pokušaj ubistva nakon što je automobilom uletio u sedmoro školaraca, javljaju lokalni mediji.

Djeca su se vraćala kući iz škole kada je osumnjičeni namjerno krenuo automobilom na njih u mirnom stambenom naselju u 13.30 sati po lokalnom vremenu, javio je javni emiter NHK.

Sedmogodišnja djevojčica je zadobila slomljenu vilicu, a ostala djeca, dječaci i djevojčice od sedam i osam godina, navodno su zadobila relativno lake povrede. Činilo se da su svi bili pri svijesti kad su odvezeni u bolnicu.

Policija je na mjestu događaja uhapsila Yukija Yazawa, 28, nezaposlenog čovjeka iz grada Higashimurayama u Tokiju. Nije jasno zašto je bio u Osaki.

“Jednostavno mi je bilo muka od svega pa sam odlučio da svojim autom ubijem učenike osnovne škole”, rekao je Yazawa policiji, prenosi NHK.Kako se navodi, nastavnici iz osnovne škole su osumnjičenog izvukli iz automobila, u kojem je ostao nakon što je uletio u djecu.

Majka u 20-im godinama, koja je došla po sina i koja je vidjela napad, rekla je za NHK:

– Auto je brzo vozio, a čini se da je nastavio da se kreće naprijed čak i nakon što je udario djecu. Moj sin je bio jako šokiran i plakao je cijelo vrijeme. Tek je prošlog mjeseca krenuo u osnovnu školu, a onda se desilo ovako nešto. Zastrašujuće je. Vidjela sam čovjeka koji je vozio auto. Bio je vrlo tih i bio je ošamućen.

Drugi svjedok je za NHK rekao da se automobil okrenuo nazad u djecu nakon što je udario u njih. Učenik osnovne škole rekao je za drugu novinsku kuću, MBS News, da je muškarac u automobilu “vozio nesigurno”.

– Hodao sam kraj puta i autom i odjednom se umalo zabio u nas. Učenici drugog i trećeg razreda ispred mene su povrijeđeni i krvarili su iz glave nakon što su bili zarobljeni između auta i zida – rekao je učenik.

Bijeli terenac za koji se činilo da je koristio osumnjičeni bio je na pregledu u policiji.

Njemački medij Tagesschau javlja da je Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka Njemačke (Bundesamt für Verfassungsschutz) donio konačnu procjenu o krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD) – sada je službeno označena kao “utvrđeno desnoekstremistička organizacija”.

Do sada je AfD na saveznom nivou bila pod prismotrom kao “sumnjiv slučaj” zbog mogućeg ekstremizma, ali nakon godina prikupljanja dokaza, Verfassungsschutz je jutros objavio da više nema sumnje: cijela partija predstavlja prijetnju ustavnom poretku Savezne Republike Njemačke.

U zvaničnom saopštenju se navodi da su “nagli porast pokazatelja” i njihovo višestruko potvrđivanje doveli do ove drastične promjene ocjene.

Više od 1.000 stranica dokaza

Prema informacijama njemačkog javnog servisa ARD i njegove redakcije iz Berlina, ova odluka je utemeljena na opsežnom izvještaju koji ima preko 1.000 stranica. U dokumentu se navodi da AfD sistematski krši temeljna načela demokratije, pravne države i ljudskog dostojanstva – što su osnovne vrijednosti njemačkog ustavnog poretka. Upravo zbog ovakvih kršenja, Savezni ured više ne koristi izraz “sumnja”, već utvrđuje da je ekstremizam sastavni dio djelovanja i političkog identiteta AfD-a.

AfD je još 2019. godine prvo bio klasifikovan kao “prvobitni slučaj nadzora”, što je Verfassungsschutzu omogućavalo isključivo praćenje javnih izjava funkcionera partije. Već 2021. godine, AfD je prešao u kategoriju “sumnjivog slučaja”, nakon čega su obavještajnim službama otvorena vrata za primjenu ozbiljnijih metoda nadzora, uključujući prikupljanje podataka putem doušnika, nadzor komunikacija i finansijske istrage – sve uz saglasnost Bundestagove G10 komisije.

AfD je od početka osporavao svaki korak tajne službe, pa i činjenicu da se njihove procjene objavljuju javno. No, uprkos njihovim tužbama, i Upravni sud u Kölnu i kasnije Viši upravni sud u Münsteru potvrdili su zakonitost nadzora.

Iako još nije donesena konačna odluka najvišeg upravnog suda u Leipzigu o tome da li je klasifikacija “sumnjivog slučaja” pravno potpuno čista, ta odluka se očekuje i više se tiče proceduralnih detalja, a ne same suštine slučaja.

Sud u Münsteru je još tada pozvao Verfassungsschutz da konačno odluči da li se sumnje u ekstremizam potvrđuju ili ne – što se sada i desilo. Prema pisanju Tagesschaua, s ovom odlukom se čekalo i zbog ranijih izbora za Bundestag, kako Savezni ured ne bi bio optužen da utiče na izborni proces.

Da li slijedi zabrana partije?

Nova procjena Verfassungsschutza dodatno podgrijava debatu o mogućoj zabrani AfD-a. Međutim, kako Tagesschau naglašava, automatske veze između proglašenja jedne partije ekstremističkom i njene zabrane – nema. Odluka o zabrani je političkog karaktera i može biti donesena isključivo ako Bundestag, Bundesrat ili njemačka vlada podnesu zvanični zahtjev Ustavnom sudu.

Jedna takva inicijativa iz redova Bundestaga, koju je ranije pokrenuo CDU-ov zastupnik Marco Wanderwitz, propala je u januaru jer nije dobila dovoljno podrške.

Uprkos svemu, AfD već godinama insistira da je pod prismotrom iz političkih razloga, te se očekuje da će i ovu najnoviju odluku Saveznog ureda pokušati osporiti pred sudom. No, stvarnost je neumoljiva – AfD je sada i zvanično proglašen za organizaciju čiji je ekstremizam nepobitan i opasan po ustavni poredak.

Ova procjena već ranije je donesena za podružnice stranke u njemačkim pokrajinama Saksoniji, Tiringiji i Saksoniji-Anhalt, a od sada se odnosi i na samu saveznu partiju, prenosi Klix.

Savjet bezbjednosti UN održaće polugodišnju debatu o situaciji u BiH u utorak, 6. maja, u 16.00 časova u NJujorku, saopšteno je na zvaničnoj stranici Savjeta.

Vlada Republike Srpske uputila je izvještaj Savjetu bezbjednosti UN, u kojem se ističe snažna podrška Srpske Dejtonskom mirovnom sporazumu i nepokolebljiva posvećenost miru.

Očekuje se da će se tokom sjednice razgovarati i o Euforovoj misiji “Altea”, čiji mandat ističe 1. novembra, prenosi Srna.

Grčka je juče preuzela predsjedavanje Savjetu bezbjednosti UN, te se očekuje i obraćanje predstavnika grčke misije u UN.