Connect with us

Društvo

NEGATIVNI EFEKTI PO EKONOMIJU? Prag za ulazak u PDV sistem među najvišim u Evropi

Prag za ulazak u PDV sistem, koji je u BiH podignut sa 50.000 na 100.000 maraka, među najvišim je u Evropi, a analize iz daleko razvijenijih zemalja pokazuju da je takva praksa za kojom su posezale ostavila negativne efekte na ekonomiju.

Na ove opasnosti upozorili su stručnjaci iz Odjeljenja za makroekonomsku analizu (OMA) Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) u najnovijem izvještaju koji su posvetili novom PDV pragu u BiH.

Dom naroda Parlamenta BiH usvojio je izmjene Zakona o PDV-u krajem novembra prošle godine, kojim je prag za ulazak poreskih obveznika u sistem PDV-a povećan na 100.000 KM, a za tim se posegnulo, kako je još tada poručeno, zbog inflatornih kretanja i povećanja cijena robe i usluga. Usvojene izmjene zakona su na snazi od početka godine, ali stručnjaci OMA upozoravaju na probleme koji bi mogli uslijediti u dogledno vrijeme.

U svom dokumentu naveli su da je prema podacima OECD prag za PDV od praga u BiH viši samo u Velikoj Britaniji gdje iznosi 85.000 britanskih funti i Švajcarskoj gdje je 100.000 franaka, dok sa druge strane na Islandu iznosi 13.986, a u Norveškoj svega 5.631 američki dolar.

Pojasnili su da visok prag za PDV registraciju relaksira troškove administracije, ali stvara prostor za izbjegavanje plaćanja PDV-a, što predstavlja indirektni udar na prihode budžeta države.

Stručnjaci iz UIO u analizi su se osvrnuli na implikacije (pre)visokog praga na primjeru Velike Britanije, ali su imajući u vidu različit nivo razvijenosti i valute (KM i GBP) izvršili poređenja preko prosječne neto plate u 2023. godini.

– Novi prag u BiH za registraciju za PDV iznosi 100.000 maraka ili 43.797 britanskih funti. To znači da je prag za registraciju u Velikoj Britaniji od 85.000 funti za 94 odsto veći od praga u BiH – navedeno je u analizi OMA.

Međutim, poređenje prosječne mjesečne neto plate, kao pokazatelja razvijenosti i ekonomskog standarda pojedinca, pokazuje drugačiji omjer.

– Prosječna neto plata u Velikoj Britaniji u 2023. bila je za 316 odsto veća od prosječne plate u BiH. Iz PDV praga Velike Britanije može se isplatiti 37 prosječnih mjesečnih neto plata, a u BiH 79 mjesečnih neto plata. U stvari, kad bismo prag u BiH određivali prema broju prosječnih mjesečnih plata koji vrijedi za prag u Velikoj Britaniji tada ga nije trebalo ni povećavati – navode stručnjaci OMA.

Na kraju su postavili pitanje da li se na osnovu ove jednostavne komparacije može pouzdano zaključiti da je novi prag za PDV u BiH previsok jer su, kako su naveli, detaljne analize kretanja u Velikoj Britaniji pokazale da je tokom godina visok prag proizveo negativne efekte na rast ekonomije, čak i posljednjih godina kada se njegova realna vrijednost smanjila.

Poručili su i da je još rano za donošenje zaključaka, imajući u vidu da je potrebno određeno vrijeme da se okončaju procedure deregistracije za one koji izlaze iz sistema PDV-a.

– Stoga, pravi odgovor na pitanje da li je novi prag za registraciju za PDV u BiH optimalan iz ugla države i malih firmi dobiće se tek u narednim godinama – navode stručnjaci.

Sa druge strane, privrednici su drugačijeg mišljenja te smatraju da će ta njihova inicijativa za koju su se dugo godina borili dati dobre efekte u dogledno vrijeme.

– Nisu isti uslovi poslovanja u zemljama zapadne Evrope i kod nas. Oni imaju drugačiji poreski sistem i više poreskih stopa, a u pojedinim zemljama i nulte stope za određene proizvode, dok sa druge strane mi imamo jedinstvenu poresku stopu – kazao je “Glasu” predsjednik Područne privredne komore regija Banjaluka Goran Račić.

U BiH je povećanje PDV praga, naglašava Račić, došlo u vrijeme krize, odnosno u periodu pada industrijske proizvodnje.

– Tako da mi u ovom momentu ne možemo da izmjerimo sve efekte, ali vjerujem da će pozitivni efekti izmjena zakona u ovom domenu uslijediti u dogledno vrijeme – zaključio je Račić.

Tema i evropskog puta

Iz OMA poručuju i da su PDV direktivom propisane samo okvirne odredbe za utvrđivanje praga za registraciju te da će za zemlje koje pretenduju na članstvo u EU visina praga za registraciju biti element pretpristupnih pregovora sa Evropskom komisijom.

– Bez obzira na to pravo EU, praksa i iskustva članica, u svakom slučaju, predstavljaju koristan putokaz za kreiranje poželjne politike PDV u zemlji koja pretenduje da uđe u EU – navedeno je u zaključku analize OMA.

Related Topics:

Društvo

SPREMITE KIŠOBRANE: Nestabilno vrijeme donosi pljuskove i grmljavinu

Nakon nekoliko dana visokih temperatura, danas stiže osjetna promjena vremena. Prema prognozi meteorologa, očekuje se umjereno do pretežno oblačno vrijeme, uz povremenu kišu i lokalne pljuskove koji ponegdje mogu biti praćeni grmljavinom.

Jutro će biti svježije, uz temperaturu oko 16 stepeni, dok će najviša dnevna temperatura dostići oko 23 stepena Celzijusova, što je znatno niže u odnosu na prethodne dane. Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Meteorolozi savjetuju građanima da zbog mogućih pljuskova i grmljavine planiraju aktivnosti na otvorenom uz dodatni oprez.

Nastavi čitati

Društvo

NOVAC STIŽE ZA NEKOLIKO SEKUNDI: Pušten sistem instant plaćanja u BiH

Centralna banka BiH pustila je u funkciju domaći sistem instant plaćanja, koji omogućava da prenos novca sa jednog na drugi račun bude izvršen za svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je radni dan, vikend ili praznik.

Novi sistem dostupan je 24 časa dnevno, sedam dana u sedmici, tokom cijele godine, a predstavlja jedan od najznačajnijih koraka u modernizaciji platne infrastrukture BiH u posljednjih 25 godina.

Novac stiže odmah, bez čekanja na radno vrijeme banaka
Iz Centralne banke BiH saopšteno je da je sistem od prvog dana dostupan svim komercijalnim bankama u zemlji.

U početnoj fazi priključile su se:

Ove tri banke zajedno čine oko četvrtine ukupne aktive bankarskog sektora u BiH, a njihovi klijenti već mogu koristiti brže transakcije.

Kada se priključe i ostale banke, građani i privredni subjekti moći će da obavljaju plaćanja za samo nekoliko sekundi, bez obzira na termin u kojem se transakcija obavlja.

Koristi za građane i privredu
Uvođenje instant plaćanja donosi brojne prednosti za građane, kompanije, banke i cjelokupnu ekonomiju.

Iz Centralne banke BiH navode da će građani imati:

novac dostupan odmah nakon uplate;
brži prenos sredstava između računa;
veću jednostavnost i sigurnost prilikom plaćanja.
Za privredu novi sistem znači:

brži priliv novca;
efikasnije upravljanje novčanim tokovima;
poboljšanu likvidnost kompanija.
Bankama će omogućiti razvoj novih digitalnih usluga i unapređenje korisničkog iskustva.

Naknade niže od postojećeg sistema
Centralna banka BiH navela je da je naknada za obradu transakcije u sistemu instant plaćanja niža u odnosu na naknadu koja se trenutno primjenjuje u sistemu žiro kliringa.

Selimović: BiH dobila modernu infrastrukturu po evropskim standardima
Guverner Centralne banke BiH Jasmina Selimović istakla je da je uspostavljanjem ovog sistema BiH dobila savremenu platnu infrastrukturu koja je usklađena sa evropskim standardima.

– Uspostavljanjem i puštanjem u funkciju domaćeg sistema instant plaćanja, BiH dobija modernu platnu infrastrukturu koja je spremna za budući razvoj digitalnih finansijskih usluga – rekla je Selimovićeva.

Projekat realizovan uz podršku Evropske unije
Domaći sistem instant plaćanja uspostavljen je po uzoru na evropski sistem instant plaćanja, koji je za zemlje Zapadnog Balkana prilagodila Banka Italije uz saglasnost Evropske centralne banke.

Projekat je realizovan uz podršku Evropske komisije i Delegacije Evropske unije u BiH.

Šef Delegacije EU u BiH Luiđi Soreka rekao je da pokretanje ovog sistema predstavlja važan korak ka jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije.

– Usklađivanjem platne infrastrukture sa evropskim standardima, Centralna banka doprinosi sigurnim, jednostavnim i trenutnim finansijskim transakcijama za građane, istovremeno otvarajući put budućoj integraciji u prekogranične evropske platne mreže – rekao je Soreka.

On je naveo da Evropska unija izdvaja dva miliona evra za podršku izradi Projekta TIPS klon i finansiranje njegovog održavanja tokom prve godine.

Slijede nove funkcije i dodatne usluge
Centralna banka BiH najavila je da će u narednom periodu nastaviti razvoj sistema kroz uvođenje novih funkcionalnosti i dodatnih usluga.

Cilj je da građani i privreda dobiju još jednostavnije, sigurnije i inovativnije načine plaćanja, prenosi Glas.

Nastavi čitati

Društvo

PRAVDA NA PAPIRU, KOPANJE NA TERENU: Uprkos presudi, bageri ne staju na Bukovoj Kosi

Iskopavanje uglja na lokalitetu “Bukova Kosa” kod Prijedora nastavljeno je uprkos nedavnoj odluci Vrhovnog suda Republike Srpske kojom je poništena koncesija za istraživanje ovog ležišta.

Iako su mještani odluku suda dočekali kao važnu pravnu pobjedu, ona nije zaustavila rad rudnika, jer kompanija “Drvo-Export” iz Teslića već dvije godine posjeduje koncesiju za eksploataciju uglja, izdatu nakon završetka istražnih radova.

Odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Teslića Srđan Klječanin Rufi, koji stoji iza ove firme, za CAPITAL kaže da rudnik radi punim kapacitetom i da će eksploatacija biti nastavljena i u narednom periodu.

“To zavisi od naših potreba, kao i kupaca iz Srbije. Sve zavisi od potreba naših kupaca. Što se tiče poništene koncesije, istraživanje na ovom lokalitetu je davno završeno. Ta koncesija je, takođe, istekla prije dvije godine“, kaže Klječanin.

Mještani pričaju da kompanija “Drvo-Export” iz Teslića iskopavanje vrši punom parom, ali da ugalj ne odvoze iz rudnika nego lageruje na tri velike deponije.

Tvrde da se posljedice rudarenja svakodnevno osjećaju, posebno zato što na njima neprestano izbijaju požari više od godinu dana.

Bojana Knežević koja živi nedaleko od ovog lokaliteta kaže da je situacija oko rudnika katastrofalna, da su kuće obavijene čađi i dimom, a da radnici požare na deponijama povremeno ručno gase.

“Sigurno deset mjeseci niko nije odvozio ugalj iz rudnika. Napravljene su tri ogromne deponije. Sve su razvalili i uništili privatnu svojinu. Ono što nisu otkupili od mještana, zagadili su kopanjem i prašinom“, kaže Kneževićeva.

Podsjećamo, Vrhovni sud Republike Srpske poništio je nedavno odluku Vlade RS o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na Bukovoj Kosi, prihvativši argumente Centra za životnu sredinu i mještana da javnost nije bila adekvatno uključena u postupak dodjele koncesije.

Presuda bez uticaja

Sud je ocijenio da građani imaju legitiman pravni interes da osporavaju odluke koje mogu ugroziti njihovo pravo na zdravu životnu sredinu.

Međutim, ta presuda za sada nema neposredan uticaj na eksploataciju uglja, jer se ona odvija na osnovu koncesije za eksploataciju koju je Vlada Republike Srpske dodijelila “Drvo-Exportu” 2024. godine.

Međutim, sudovi su poništili druge dozvole na ovom lokalitetu, ali ništa od toga nije zaustavilo razaranje ovog sela.

CAPITAL je ranije pisao da je ekološka dozvola za ovaj rudnik dva puta poništavana pred sudom, da su mještani godinama upozoravali na nestanak izvora vode, zagađenje i proširenje eksploatacionog polja, te da su tvrdili kako se radovi odvijaju mimo prvobitno odobrenih granica

Iz Centra za životnu sredinu nakon presude su upozorili da iako presuda Vrhovnog suda predstavlja važan pravni presedan, ona sama po sebi nije riješila probleme na terenu.

Rekli su da se eksploatacija uglja na Bukovoj Kosi i dalje odvija nesmetano, uprkos tome što su prethodno poništavane pojedine dozvole, a građani i dalje ukazuju na posljedice po životnu sredinu.

Inače, iskopavanje na ovom lokalitetu na Kozari počelo je gotovo godinu dana prije izdavanja bilo kakvih dozvola i koncesije koju imaju od 2024. godine.

Dozvolu su naknadno dobili od Vlade RS koja je prethodno godinu dana ignorisala žalbe mještana i molbe da se u njihovim selima ne otvaraju novi rudnici.

Mještani su stalno isticali da se eksploatiše ugalj koji sadrži visok udio sumpora, od devet do 13 odsto i da im prijete požari i teško zagađenje vazduha i vode.

Voda obojena teškim metalima

Isticali su da su stručnjaci i ranije upozoravali da se ugalj sa tolikom količinom sumpora ne eksploatiše i ne sagorijeva upravo zbog štete koja se nanosi prirodi i zdravlju ljudi.

Kasnije analize iz Instituta za biohemiju u Srbiji pokazale da su oborinske vode u ovom kraju promijenile boju u narandžastu, te da sadrže teške metale.

Površina eksploatacionog polja, po izjavama mještana, prelazi dozvoljene granice i sa 9,7 hektara popela se na 46 hektara, iako eventualni projekat proširenja nije bio predmet prethodne procjene uticaja na životnu sredinu.

Uz to, po tužbama Centra za zaštitu životne sredine Banjaluka, ekološka dozvola za ovaj rudnik je, do sada, poništena dva puta i još uvijek je predmet spora.

Ipak, nakon odluke Vrhovnog suda, mještani očekuju zaštitu osnovnih ljudskih prava, naročito prava na zdravu životnu sredinu, poštovanje privatnog i porodičnog života, i prava na imovinu.

Kako su njihova prava i interesi ozbiljno ugroženi realizacijom koncesije, čija dodjela je bila nezakonita, mještani i ekolozi traže hitno revidiranje zakonitosti rudnika na “Bukovoj kosi” i sličnih privatnih projekata.

Takođe, u decembru 2025. godine, problemi sa zakonitošću koncesija u BiH izneseni su i pred Komitet UN-a po pitanjima usklađenosti sa Aarhuskom konvencijom.

Komitet UN-a je prihvatio žalbu Centra, te je postupak preispitivanja usklađenosti u toku.

Podsjećamo, CAPITAL je o ovom rudniku i nezakonitostima koje prate njegov rad napisao seriju tekstova.

Nastavi čitati

Aktuelno