Connect with us

Svijet

“NEKADA JE SVE VRVILO OD ŽIVOTA”: Naučnici otkrili čitav IZGUBLJENI SVIJET ispod leda Antarktika

Antarktik nije uvijek bio pusta zemlja leda i snijega, najjužniji Zemljin kontinent nekad je bio dom rijekama i šumama koje su vrvile od života.

Naučnici sada, pomoću satelitskih opservacija i radarima koji prolaze kroz led, konačno dobijaju uvid u izgubljeni svijet Antarktika o kojem, kako kažu, znamo manje nego o površini Marsa.

Prošle nedjelje su istraživači rekli da su ispod ledenog pokrivača kontinenta otkrili ogroman drevni pejsaž, pun dolina i grebena, koji su očigledno oblikovale rijeke prije nego što ih je davno progutao glacijalni period, poznatiji kao ledeno doba.

Ovaj pejsaž, smješten u regionu Vilks lend na istoku Antarktika na granici sa Indijskim okeanom, prekriva površinu otprilike veličine Belgije ili Merilenda, piše Rojters. Istraživači su rekli da djeluje da je star najmanje 14 miliona godina, a možda više od 34, kad je Antarktik ušao u period dubokog zamrzavanja.

Ovaj pejsaž je kao slika pejsaža iz prošlosti – rekao je Stjuart Džejmison, profesor glaciologije Univerziteta Daram i koautor studije objavljene u “Prirodi komunikacije”.

“Teško je znati kako je ovaj izgubljeni svijet možda izgledao prije nego što je došao led, ali je sigurno da je tada bio topliji. Zavisno od toga koliko daleko idete u prošlost, možda ste imali klimu koja se kretala bilo gdje oko one današnje Patagonije do nečeg bliže tropskoj. Drevni polen palmi je otkriven sa Antarktika, nedaleko od obale od našeg mjesta istraživanja”, rekao je on.

Okolina vjerovatno bila nastanjena divljim životinjama
Takva okolina, kako je istakao, vjerovatno je bila nastanjena divljim životinjama, iako je fosilni zapis u regionu previše nepotpun da bi ukazao na to koje su zvijeri tu možda živjele. Led iznad drevnog pejsaža debeo je oko 2,2-3 kilometra, prema koautoru studije Nilu Rosu, profesoru polarnih nauka i geofizike okoline Univerziteta Njukasl.

Istraživači su rekli da je zemlja ispod ovog leda manje poznata čak i od površine Marsa.

Istakli su da bi jedini način da se otključaju njegove misterije bilo da se buši kroz led i dođe do uzoraka jezgra sedimenta koji su ispod. To bi moglo da obezbijedi dokaze koji otkrivaju drevnu floru i faunu, kao što je urađeno sa uzorcima sa Grenlanda starih oko dva miliona godina.

Pejsaž se dugo formirao rijekama, tektonikom i glacijacijom.

Nova studija koristila je satelitsko posmatranje ledene površine, koja je na nekim mjestima pratila konture zakopanog pejsaža, te podatke sa radara koji prodire kroz led iz aviona koji je preletio lokaciju. Neke prethodne studije su na sličan način otkrila drevne pejsaže ispod antarktičkog leda, uključujući planine i visoravni, iako je pejsaž otkriven u novom istraživanju prvo ove vrste.

Pejsaž je modifikovan različitim procesima koji su bili pod uticajem rijeka, tektonike i glacijacije tokom veoma dugog geološkog perioda – istakao je Ros.

Neposredno prije 34 miliona godina, antarktički pejsaž i flora vjerovatno su podsjećali na današnje prašume Tasmanije, Novog Zelanda i južnoameričkog regiona Patagonije, rekao je Ros.

Dio superkontinenta Gondvana
Antarktik je nekad bio dio superkontinenta Gondvana koji je takođe obuhvatao današnju Afriku, Južnu Ameriku, Australiju, indijski potkontinent i Arapsko poluostrvo, ali se na kraju odvojio i izolovao u geološkom procesu tektonike ploča.

Istraživači misle da su, kad je klima na Antarktiku bila toplija, rijeke tekle preko novootkrivenog pejsaža ka kontinentalnoj obali koja je stvorena odvajanjem ostalih kopnenih masa. Kad se klima ohladila, kako je rekao Džejmison, neki mali glečeri su se formirali na brdima pored tih rijeka, sa dolinama koje su se produbile usred glacijalne erozije.

“Tada se klima znatno ohladila i porastao je ledeni pokrivač koji je prekrio čitavi kontinent, preplavivši sve glečere koji su postojali ranije. Kad došlo do tog porasta leda, uslovi između podnožja leda i pejsaža promijenili su se i postali veoma hladni – na taj način više nije bilo moguće erodirati naš pejsaž. Umjesto toga, on je sačuvan, vjerovatno na 34 miliona godina”, rekao je Džejmison.

Related Topics:

Svijet

OGLASIO SE MERC “Ovo je KRAJ SVJETSKOG PORETKA kakav poznajemo”

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je došao kraj aktuelnom svjetskom poretku, na ekonomskoj konferenciji u Berlinu koju je organizovao list Zidojče cajtung .

– Još ne znamo kako će svjetski poredak izgledati za nekoliko godina, ali sasvim sigurno znamo da je poredak koji mi na Zapadu poznajemo posljednjih 80 godina, a na Istoku 35 godina, ovih dana, nedjelja, mjeseci, danas, baš na ovaj dan kada se ovdje sastajemo, došao svom kraju. A ako želimo da oblikujemo novi svetski poredak, to je moguće samo zajedno sa našim evropskim susedima – izjavio je Merc. Kancelar Merc je napomenuo da su izazovi sa kojima se suočava njemačka vlada „raznovrsni kao rijetko kada, a moguće, nikada ranije u poslijeratnoj istoriji Savezne Republike Njemačke“. Merc je naveo sukob u Ukrajini, odnose sa Kinom i trgovinske neslaganja sa Sjedinjenim Državama.

– Na Atlantiku se pojavio dubok raskol koji dovodi u pitanje mnogo toga, gotovo sve što smo smatrali ispravnim i neophodnim u transatlantskim odnosima posljednjih decenija – rekao je on.

Nastavi čitati

Svijet

ARKTIČKI VAL HLADNOĆE ŠIRIĆE SE EVROPOM, evo gdje će biti najgore!

U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše.

Arktički val hladnoće širiće se ove sedmice zapadnom Europom, a snijeg će zatim zahvatiti kontinent, navodi Severe Weather Europe. Istovremeno, kako se dodaje, stiže kišno razdoblje za mediteransko područje s obilnim oborinama i opasnošću od poplava na pojedinim lokacijama.

Nakon blagog tjedna i vikenda, početak novog tjedna donosi dramatičan pad temperature. Hladna arktička zračna masa nadvit će se preko zapadne i jugozapadne Europe. Temperature će biti znatno niže od uobičajenih za ovo doba godine u Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu od srijede do petka. U dijelu Europe, doći će do promjene temperature od gotovo 20 °C u samo nekoliko dana. To će označiti dolazak zimskih uvjeta.

Početkom nove sedmice, na površini se razvija frontalni sustav s niskim tlakom iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Sjevernog mora, dok tlak znatno raste nad sjevernim Atlantikom. To rezultira pojačavanjem sjevernog strujanja. Na većim visinama pojavit će se olujni vjetrovi, a zbog toga će se hladnoća gurati prema jugu.

Nastavi čitati

Svijet

ZIMA DONIJELA NOVU KATASTROFU! Nevrijeme uništilo improvizovana skloništa raseljenih u Gazi

Raselјeni Palestinci u centralnoj Gazi spasavali su svoje stvari i podupirali oštećene šatore u nedjelju nakon što su jak vetar i kiša uništili njihove improvizovane šatore u oblasti Al-Zavajda.

Džihan Al-Rifi, majka šestoro djece, izjavila je za Rojters da se šator njene porodice srušio i poplavio tokom oluje preko noći, pokazujući štetu nanesenu njenom skloništu.

“Nastanjivo nije. Mislim, da li želim da ostanem ovde sa svojom djecom, gdje bismo otišli? Držim ga rukama, podupirem ga, ali nema šanse”, rekla je Al-Rifi dok je stajala u svom oštećenom šatoru.

Palestinci koji žive u ovim privremenim kampovima takođe su apelovali za nove šatore i cerade kako bi zamijenili svoja pocijepana skloništa.

Ogromni dijelovi Gaze pretvoreni su u pustoš izraelskim bombardovanjem tokom dve godine, u kojem je poginulo oko 68.000 ljudi, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze.

Prema procjenama kancelarije za medije vlade Gaze, 93 odsto svih šatora za raseljene osobe više nije pogodno za stanovanje, prenosi B92.

Agencija UN za palestinske izbeglice (UNRWA) pozvala je u subotu na hitno unošenje materijala za skloništa u ratom razorenu Gazu, jer obilne kiše poplavljuju šatore raseljenih civila.

“Zima je stigla u Gazu. Zimske kiše čine uslove još očajnijim. Porodice se sklanjaju gdje god mogu, uključujući i u improvizovane šatore”, saopštila je UNRWA na mreži X.

Nastavi čitati

Aktuelno