Connect with us

Društvo

NEKADA SLAVILI 1. MAJ, DANAS NA BIROU: Teška sudbina hiljade radnika u BiH

Kapije nekoliko dojučerašnjih privrednih giganata u Bosni i Hercegovini su zauvijek zatvorene, a hiljade radnika ovih preduzeća Praznik rada, 1. maj, dočekuju na birou rada.

Stala proizvodnja
Naime, u samo nekoliko mjeseci ove godine stala je proizvodnja u “Koksari” Lukavac, Novoj Željezari Zenica, kao i u Novoj Ljubiji u Prijedoru, čime je dodatno pogoršana ionako teška situacija u domaćoj industriji.

Zatvaranje i prekid proizvodnje u ovim preduzećima ostavilo je veliki broj radnika bez posla i porodica bez prihoda, dok se mnogi od njih suočavaju sa neizvjesnom budućnošću i potragom za novim zaposlenjem i prekvalifikacijom, često i van granica Bosne i Hercegovine.

Ugrožena egzistencija
Dario Antonić, predsjednik Sindikata preduzeća Nova Ljubija iz Prijedora, kazao je za “Nezavisne novine” da je u ovom preduzeću zvanično otvoren stečaj, što je dodatno pogoršalo položaj radnika i njihovu egzistencijalnu sigurnost.

“Ono što je ove godine posebno zanimljivo povodom obilježavanja Praznika rada jeste to da najveći broj radnika ovog preduzeća 1. maj dočekuje na birou rada”, kazao je Antonić.

On je pojasnio da se trenutno više od 450 radnika nalazi na evidenciji zavoda za zapošljavanje, te da Praznik rada dočekuju u neizvjesnosti, bez jasne perspektive o budućem zaposlenju.

Radnici se suočavaju sa teškom situacijom
“Radnici se suočavaju sa teškom situacijom jer je veliki broj njih ostao bez posla. Ljudi koji su godinama radili u ovom preduzeću sada su na birou i čekaju bilo kakvu priliku da ponovo dođu do zaposlenja”, rekao je Antonić.

On ističe da su ranijih godina radnici 1. maj obilježavali kroz sindikalna okupljanja, druženja i protestna okupljanja sa ciljem ukazivanja na njihov položaj, dok ove godine, kako kaže, praznik dočekuju u znatno težim uslovima i sa mnogo više neizvjesnosti.

Šta i kako dalje
“Radnici razmišljaju šta i kako dalje, šta ih čeka u narednom periodu, da li će uspjeti da pronađu novo zaposlenje, te da li će ostati u BiH i Republici Srpskoj ili će biti primorani da odlaze u inostranstvo”, naveo je on.

Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava da veliki broj mlađih radnika već uveliko traži posao u zemljama Evropske unije.

“Radnici traže zaposlenje u Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama EU, a čini mi se da Hrvatska polako postaje ‘obećana zemlja’ za naše radnike”, zaključio je Antonić.

Ermin Halilović, predsjednik Sindikata radnika “Koksare” iz Lukavca, kazao je da se nakon gašenja proizvodnje u februaru u ovom preduzeću na birou rada nalazi nešto manje od 500 radnika, dok je oko 300 uspjelo da pronađe novo zaposlenje.

“Oko 28 radnika je penzionisano”, naveo je Halilović.

On ističe da, i pored toga što postoji određena potražnja za radnicima, situacija na tržištu rada i dalje nije jednostavna.

“Teško je naći posao u ovom trenutku”, kazao je Halilović.

Zatvaranje “Koksare”, Nove Ljubije, kao i problemi u Novoj Željezari Zenici imaju posljedice i na druge sisteme, uključujući i “Željeznice Republike Srpske”, kazao je Dragan Peulić, predsjednik Sindikata saobraćajno-transportne djelatnosti “Željeznica Republike Srpske”.

“Trenutna situacija izaziva zabrinutost kod radnika. Mi smo zatvaranjem ‘Koksare’ i Nove Željezare Zenica ostali bez 65 odsto prihoda, tako da generalno strepimo zbog ove situacije. Radnici dolaze na posao, a bukvalno nemaju šta da rade”, kazao je Peulić i dodao da je u ŽRS zaposleno oko 680 radnika.

Podsjetimo, gašenjem peći u lukavačkoj “Koksari” bez posla je ostalo oko 800 radnika. Otvaranjem stečaja u preduzeću Nova Ljubija, nekadašnjem “ArcelorMittalu” Prijedor, bez posla je ostalo oko 600 radnika.

Prema podacima preduzeća Nova Željezara Zenica, oni trenutno imaju više od 1.900 direktno zaposlenih, te 12.000 indirektno zaposlenih putem saradnje.

Kičma BiH
Kako je za “Nezavisne novine” kazao ranije Rašid Fetić, predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica, ako su spremni da ugase nešto što traje 133 godine, što je kičma Bosne i Hercegovine, što je preživjelo tri rata i od čega zavisi više od 11.000 ljudi i brojne firme, onda je jasno koliko je situacija ozbiljna.

Naime, 22. aprila u sedam sati obustavom rada pogona Aglomeracije započeo je proces gašenja integralne proizvodnje u kompaniji “Nova Željezara Zenica”, čime su direktno ugrožene desetine hiljada radnih mjesta.

Fetić je istakao da su zaposleni suočeni s neizvjesnom budućnošću, ali da još postoji tračak nade.

Naglasio je da su tražili od uprave da se Visoka peć ostavi u toplom režimu, kako bi postojala mogućnost ponovnog pokretanja proizvodnje, ali da je sada, potpunim prekidom rada, praktično došao kraj.

Radnici su, kako kaže, već posljednjih pet mjeseci svjesni da situacija ne ide u dobrom smjeru.

“I raniji vlasnici su poslovali s gubicima, ali je tada bila riječ o kooperaciji koja je mogla nadoknaditi sredstva iz drugih izvora, dok sadašnji vlasnik to nije u mogućnosti i ne želi praviti dodatne minuse, što direktno pogađa oko 1.900 radnika”, kazao je Fetić.

Propast preduzeća
Nova Ljubija iz Prijedora, nekadašnji “ArcelorMittal”: stečaj je pokrenut početkom marta jer je vlasnik Gordan Pavlović obavijestio radnike da nema drugog izlaza nego da mora otvoriti stečaj u ovom preduzeću.

Pavlović je tada procijenio “da mu se ne isplati poslovati u Novoj Ljubiji te da mu to svakodnevno donosi gubitke”.

U junu prošle godine, konzorcijum “Pavgord” iz Foče i “H&P” iz Zvornika u vlasništvu Gordana Pavlovića kupio je kompaniju “ArcelorMittal” od indijskog biznismena Lakšmija Mitala za 20,8 miliona maraka.

“Koksara”: sa dugovanjima većim od pola milijarde maraka nije mogla da nastavi da radi. Alarm da “Koksara” tone upalio se kada je Željezara Smederevo otkazala saradnju. Posljednja nada bila je firma “Pavgord”, koja je pokušala preuzeti proizvodnju, ali je brzo napustila “brod koji tone”, nakon čega je uslijedila odluka o gašenju.

Nova Željezara Zenica: nedavno donijeli odluku da 22. aprila ugase proizvodnju čelika, jer su naveli da je nastavak integralne proizvodnje ekonomski neodrživ, pa su obustavu ocijenili neminovnom.

Uprava ovog preduzeća je tada podsjetila da se zahtjev za zaštitu domaće proizvodnje čelika vodi već šest mjeseci.

Uprkos tome, Savjet ministara BiH je u martu u dva navrata odbio predloženu uredbu, dok su nakon toga izostale bilo kakve konkretne reakcije ili odgovori na upućene inicijative i pozive. S obzirom na izraženu nekonkurentnost na tržištu, kompanija više ne može ulaziti u dodatne finansijske gubitke, te Uprava zaključuje da je nastavak integralne proizvodnje neodrživ i da je njeno gašenje naredni korak.

Related Topics:

Društvo

PAPRENE CIJENE ZA NOVU GODINU! Dvije noći na Jahorini preko 1.500 KM, evo gdje u BiH možete proći trostruko jeftinije!

 Doček Nove 2027. godine na popularnim planinama u Bosni i Hercegovini mogao bi biti popriličan trošak.

Prema pregledu ponuda smještaja objavljenom početkom novembra, za dvije noći potrebno je izdvojiti od nekoliko stotina do više od 1.500 KM, u zavisnosti od destinacije, vrste smještaja i broju gostiju.

Novogodišnji praznici na planinama tradicionalno privlače brojne posjetioce, ali cijene smještaja znatno se razlikuju od destinacije do destinacije. Prema pregledu ponuda na platformi Buking, koji je 1. novembra objavio portal “Mikro Mreža”, među skupljim destinacijama izdvajaju se Jahorina i pojedini smještajni objekti na Palama, dok se povoljnije mogućnosti mogu pronaći na Kupresu, Kozari i Vlašiću.

Razlike su velike čak i unutar iste destinacije, a konačna cijena zavisi od kategorije objekta, broja gostiju i raspoloživosti smještaja.

Jahorina: Dvije noći i više od 1.500 KM Prema pregledanim ponudama, za dvije osobe koje žele provesti dvije noći na Jahorini tokom novogodišnjih praznika teško je pronaći smještaj jeftiniji od 800 KM.

Cijene pojedinih apartmana i hotelskih soba premašuju i 1.500 KM.

Za četvoročlanu porodicu, odnosno dvoje odraslih i dvoje djece, cijene dostupnog smještaja uglavnom počinju od približno 1.300 KM za dvije noći.

Pojedini poznatiji hoteli već su imali popunjene kapacitete za novogodišnji period. Kupres: Povoljniji smještaj za dvoje

Kupres nudi nešto pristupačnije mogućnosti za novogodišnji odmor.

Prema pregledu ponuda, dvije osobe tamo mogu pronaći smještaj za dvije noći po početnoj cijeni od približno 450 KM.

To je gotovo upola manje od početnih cijena navedenih za Jahorinu.

Ipak, cijene zavise od lokacije, opremljenosti apartmana i sadržajima uključenim u ponudu.

Kozara: Od 200 do više od 1.300 KM

Na Kozari su zabilježene neke od najvećih razlika u cijenama.

Za četvoročlanu porodicu pojedini apartmani za dvije noći stoje između 200 i 300 KM, što ovu destinaciju čini jednom od povoljnijih među pregledanim ponudama.

Sa druge strane, boravak u određenim hotelima i bolje opremljenim smještajnim objektima može premašiti 1.300 KM za isti broj noćenja.

Vlašić: Smještaj od 400 KM

Na Vlašiću se smještaj za dvije osobe i dvije noći tokom novogodišnjih praznika, prema objavljenom pregledu, mogao pronaći po cijeni od približno 400 KM.

marijana cvrljak seifert screenshot youtube

Scena

Vidio sam je sa drugim: Muž Marijane Sajfert otkrio detalje

Za četvoročlanu porodicu početne cijene iznosile su oko 650 KM.

Na konačnu cijenu utiču opremljenost smještaja, njegova lokacija te udaljenost od skijaških staza.

Bjelašnica: Najmanje 600 KM za dvoje

Na Bjelašnici se cijene smještaja za dvije osobe i dvije noći kreću od približno 600 KM naviše, prema pregledanim ponudama.

Povoljnije mogućnosti uglavnom su dostupne u privatnim apartmanima, dok su bolje opremljeni objekti i hoteli skuplji.

Pale: Velike razlike u cijenama

Na Palama se smještaj za dvije osobe i dvije noći mogao pronaći već za približno 300 KM.

Međutim, cijene pojedinih ponuda za četvoročlanu porodicu dostizale su između 1.400 i 1.500 KM.

Razlike proizlaze iz kapaciteta, kategorije i raspoloživosti objekata tokom prazničnog perioda.

Na šta pripaziti prije rezervacije?

Navedene cijene temelje se na ponudama pregledanim početkom novembra 2026. godine i mogu se promijeniti u zavisnosti od potražnje i broju preostalih slobodnih smještajnih jedinica.

Važno je provjeriti i minimalan broj noćenja koji pojedini objekti zahtijevaju tokom novogodišnjih praznika.

Takođe, prije rezervacije treba provjeriti jesu li u cijenu uključeni boravišna taksa, prehrana i dodatni sadržaji.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno sa kišom, na planinama slab snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom, a na planinama sa slabim snijegom. Na jugu će biti znatno toplije, vjetrovito i uglavnom suvo uz sunčane periode i slabu kišu samo povremeno, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske. Minimalna temperatura vazduha biće od tri do 11 stepeni, a maksimalna od pet do 10, na jugu do 17 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, a na jugu umjerena do jaka bura.

Nastavi čitati

Društvo

KONCESIJE BEZ JAVNOG INTRESA: Građani protestima brane prirodne resurse, koncesionari duguju milione

Nijedan od sedam analiziranih kantonalnih zakona o koncesijama u Federaciji BiH ne propisuje jasnu proceduru utvrđivanja javnog interesa.

Pet kantona omogućava dodjelu koncesija bez obaveznog javnog nadmetanja nakon samoinicijativne ponude dok se lokalne zajednice protestima bore protiv spornih projekata.

U isto vrijeme, koncesionari širom BiH duguju milione maraka, a institucije ne pružaju potpun uvid u naplatu naknada, pokazuje to nova analiza Transparency Internationala u BiH, koja upozorava na široka ovlaštenja vlasti i slabe mehanizme učešća građana u odlučivanju o korištenju prirodnih resursa.

O javnom interesu bez učešća javnosti
U pet kantona, TK, USK, PK, BPK i SBK nije obavezno javno nadmetanje nakon samoinicijativne ponude investitora, čime se otvara mogućnost dodjele javnih resursa bez konkurencije. Istovremeno, samo Tuzlanski i Unsko-sanski kanton predviđaju pravnu zaštitu protiv odluka komisija za koncesije, dok Zeničko-dobojski kanton ne propisuje učešće lokalnih zajednica i javnosti u postupku dodjele.

Analiza je obuhvatila zakone o koncesijama Zeničko-dobojskog, Tuzlanskog, Unsko-sanskog, Posavskog, Bosansko-podrinjskog, Srednjobosanskog i Kantona Sarajevo ukazavši da u šest kantona odluku o pokretanju postupka dodjele koncesije donosi Vlada, dok jedino u Kantonu Sarajevo o tome odlučuje Skupština.

Ovakva zakonska rješenja ostavljaju institucijama širok prostor za odlučivanje, bez jasnih i provjerljivih kriterijuma za procjenu javnog interesa, dok građanima ograničavaju mogućnost da utiču na odluke koje neposredno pogađaju njihove zajednice. Zbog toga se nezadovoljstvo odlukama o korištenju prirodnih resursa sve češće izražava izvan institucija.

Protestima protiv eksploatacije
Protesti i građanske inicijative protiv eksploatacije prirodnih resursa postaju sve vidljiviji širom BiH, naročito kada lokalne zajednice smatraju da su odluke o koncesijama donesene bez njihovog stvarnog učešća. U Nevesinju su građani prikupili približno 5.000 potpisa protiv planirane gradnje solarnih elektrana na poljoprivrednom zemljištu, nakon čega lokalna skupština nije usvojila predloženi prostorni plan.

Slično više od 1.700 građana Gacka podržalo je inicijativu protiv izgradnje solarne elektrane na području Stepena, koju je lokalna skupština prihvatila u martu 2026. godine. Ovakvi slučajevi pokazuju da čak i tamo gdje postoje zakonske osnove da mještani učestvuju u proces donošenja odluka, ti mehanizmi nisu dovoljni ili se sprovode samo formalnu, čime se građanima uskraćuje mogućnost uticaja na projekte koji mijenjaju način korištenja zemljišta, voda i drugih javnih dobara.

Sličan slučaj TI BiH je dokumentovao u Livnu, gdje su se građani usprotivili koncesiji za eksploataciju podzemnih voda na izvorištu Mandek. Iako je Gradsko vijeće Livna povuklo ranije datu uslovnu saglasnost, nadležne kantonalne institucije nisu pružale informacije o preispitivanju spornog ugovora.

Zbog uskraćivanja informacija TI BiH je pokrenuo sudske postupke, a u aprilu 2025. dobio dvije presude protiv Vlade i Ministarstva gospodarstva Kantona 10, a prema informaciji nadležnog tužilaštva, po prijavi građana otvorena je i istraga o mogućim nezakonitostima povezanim s ovom koncesijom.

Iako su ove inicijative dovele do reakcija lokalnih vlasti, one pokazuju koliko je teško zaštititi interese zajednice kada građani tek naknadno pokušavaju uticati na projekte o kojima su institucije već donosile odluke. Pritom, učešće javnosti nije samo pitanje ispunjavanja zakonske forme, već prava lokalnih zajednica da utiču na odluke o tome ko će ostvarivati ekonomsku korist od eksploatacije prirodnih resursa, a ko snositi njene negativne posljedice.

Koncesionari prihoduju milijarde, a duguju milione
Upravo je raspodjela koristi i troškova eksploatacije jedno od ključnih pitanja koje otvaraju protesti i građanske inicijative protiv koncesionih projekata. Dok lokalne zajednice upozoravaju na moguće zagađenje, degradaciju zemljišta i druge posljedice po životnu sredinu, preduzeća koja koriste prirodne resurse ostvaruju značajne prihode, a javnost često nema potpun uvid u to koliko se te vrijednosti kroz koncesione naknade vraća u javne budžete.

Prema analizi TI BiH, 159 preduzeća koja imaju koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina i kamena u Republici Srpskoj ostvarilo je u 2025. godini 1,53 milijarde KM prihoda i 287 miliona KM zbirne neto dobiti. U odnosu na 2021. godinu, njihovi prihodi porasli su za gotovo 50 odsto, a neto dobit se više nego udvostručila.

Sa druge strane ova preduzeća uplatila su 11,17 miliona KM na ime koncesionih naknada u 2025. godini a prema podacima Registra koncesija TI BiH, koncesionari u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu dugovali su više od 9 miliona KM po ovom osnovu.

Treba imati u vidu da su ovo samo parcijalni i podaci, te je dugovanja i stvarne prihode ostvarene od obavljanja koncesionih djelatnosti nemoguće utvrditi, što je potvrdila i Poreska uprava Republike Srpske navodom da uplate i obaveze evidentira zbirno po poreskom obvezniku, ali ne i po svakom pojedinačnom koncesionom ugovoru. Time je otežana provjera da li preduzeća koja koriste više prirodnih resursa uredno ispunjavaju obaveze po svim dodijeljenim koncesijama.

U Federaciji BiH javni nadzor dodatno otežavaju podijeljene nadležnosti i nedostupnost podataka. Vlade Kantona 10 i Zapadnohercegovačkog kantona nisu dostavile tražene informacije o naplati koncesionih naknada, dok je TI BiH zbog uskraćivanja podataka od Vlade Kantona Sarajevo podnio tužbu.

Na probleme u naplati koncesionih naknada TI BiH je upozoravao i ranije, podnoseći krivičnu prijavu protiv odgovornih u Srednjobosanskom kantonu zbog nenaplaćenih potraživanja većih od 1,7 miliona KM. Nakon pritužbe TI BiH, Federalno tužilaštvo vratilo je predmet Kantonalnom tužilaštvu na dalje postupanje. Prema dostavljenim podacima, u SBK je tokom 2025. evidentirano oko 267 hiljada KM uplata i 65 hiljada KM dugovanja, što, uz nepotpune evidencije drugih kantona, dodatno otežava javni nadzor nad naplatom.

Udio prihoda od koncesija u ukupnim prihodima javnih budžeta obuhvaćenih monitoringom TI BiH tokom prethodnog petogodišnjeg perioda smanjen je sa 1,2 na 1,02 odsto a nepotpune evidencije i problemi u naplati otežavaju utvrđivanje stvarne finansijske koristi od ustupanja javnih resursa.

Javni interes se ne može svesti na proste procedure i zakonitost dodjele koncesija, već i pravednu raspodjelu koristi i troškova eksploatacije jer bez stvarnog učešća građana postoji rizik da dobit ostane koncesionarima, a posljedice po životnu sredinu lokalnim zajednicama.

TI BiH traži izmjene zakona u tri kantona
Kako bi se smanjio prostor za netransparentnu dodjelu koncesija, nadležnim institucijama Hercegovačko-neretvanskog, Zapadnohercegovačkog i Kantona 10 upućene su inicijative za izmjene zakona o koncesijama, zasnovane na ranijoj analizi zakonodavstva ovih kantona koju je izradio Centar za građansku suradnju.

Inicijativama se traži ukidanje mogućnosti dodjele koncesija bez javnog nadmetanja, uvođenje jasnih kriterijuma za utvrđivanje javnog interesa te veće učešće građana i lokalnih zajednica u odlučivanju. Predloženo je i javno objavljivanje podataka o koncesionim ugovorima i naknadama, strože ograničavanje njihovog produženja, te sprečavanje dijeljenja energetskih projekata radi izbjegavanja zakonskih obaveza.

Cilj predloženih izmjena je da se prirodni resursi dodjeljuju kroz transparentne i konkurentne postupke, uz djelotvoran nadzor nad izvršavanjem ugovora i pravovremeno uključivanje građana. Javni interes ne bi smio zavisiti od toga hoće li građani organizovati protest nakon što je koncesija već dodijeljena. Njegova zaštita mora biti ugrađena u sam postupak odlučivanja, dok javnosti treba omogućiti da provjeri ne samo kome su prirodni resursi ustupljeni nego i koliko se za njihovo korištenje plaća.

Nastavi čitati

Aktuelno