Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

DRAMATIČNO NA ISLANDU! Dva jaka zemljotresa nakon erupcije vulkana (VIDEO)

Dva jaka zemljotresa jačine 5,3 i 4,7 stepena po Rihteru pogodili su danas Island.

Meteorološka agencija Islanda danas je saopštila da je u blizini Rejkjavika pod zemljom počela erupcija vulkanske magme, ali da je trenutno nema na površini.

– Za sada magma nije stigla na površinu, ali će vjerovatno doći do erupcije – navodi se u saopštenju.

Pored podzemne erupcije magme, ovo područje takođe je pogodilo više od 100 malih zemljotresa.

Lokalna policija je saopštila da je evakuisana obližnja luksuzna banja “Plava laguna”, kao i ribarski grad Grindavik, u kojem se nalazi oko 40 kuća, prenosi AP.

Meteorološka agencija je saopštila da je zapremina magme ispod vulkana Svartsengi na najvišem nivou od serije erupcija u decembru 2023.

– Akumulacija magme se nastavlja, ali je stopa podizanja usporila posljednjih nedelja – saopštila je agencija.

Seizmička aktivnost se postepeno povećavala posljednjih nedjelja, što ukazuje da pritisak na mjestu erupcije raste, navodi se na sajtu agencije. Island, poznat kao “zemlja leda i vatre” zbog brojnih glečera i vulkana, suočio se sa 10 erupcija južno od Rejkjavika od 2021. godine, a ovo bi mogla da postane 11. erupcija u toj oblasti.

Za sada nema značajnog širenja pepela u stratosferu, zbog čega nije došlo do prekida vazdušnog saobraćaja.

Nastavi čitati

Svijet

JOŠ NIJE KRAJ! Nova istraga protiv Marin Le Pen

Francuske vlasti pokrenule su novu istragu protiv lidera desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen koja je juče proglašena krivom u slučaju pronevjere sredstava iz Evropskog parlamenta, prenosi AFP, pozivajući se na pravosudni izvor.

Nova istraga pokrenuta je nakon što su prijetnje upućene sudijama pariskog krivičnog suda, koji su u ponedeljak osudili Marin Le Pen na petogodišnje lišavanje prava da učestvuje na izborima uz trenutno izvršenje kazne – navodi se u izvještaju.
Uoči Vrhovnog sudskog savjeta Francuske rečeno je da su sudije zadužene za slučaj Marin Le Pen dobile prijetnje. Kancelarija prvog predsjednika Apelacionog suda, Žaka Boularda, takođe je na društvenim mrežama izvještavala o “ličnim napadima na tri sudije u panelu”.

Ministar pravde, Gerald Darmanin, sa svoje strane, nazvao je takve prijetnje neprihvatljivim, a premijer Fransoa Bajru rekao je da je nemoguće kritikovati odluke državnog organa.
Le Pen je juče francuski sud osudio na četvorogodišnju kaznu zatvora, od čega dvije godine uslovno, kao i na novčanu kaznu od 100.000 evra.

Osim Le Pen, za pronevjeru javnih sredstava osuđeno je još osam poslanika njene stranke RN.

RIA Novosti

Nastavi čitati

Svijet

„RUSIJA ODBILA TRAMPOV PLAN“ Putin i dalje ne prihvata sporazum o prekidu sukoba u Ukrajini

Zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Sergej Rjabakov otkrio je da je Rusija i zvanično odbila plan američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Ukrajini.
Rjbakov je rekao da Amerika “nije uzela u obzir glavni zahtjev Rusije” te da neće prihvatiti plan kojeg je napravila Trampova administracija.

– Još nismo vidjeli signal od Trampa za Kijev da se ovaj rat treba okončati – rekao je Rjabakov za ruski magazin International Affairs.

Rekao je još da je Rusija “samo vidjela neke šeme” koje bi “vodile drugim šemama” i da od toga “na kraju ne bi bilo ništa.”

Iako je Donald Tramp u svojim planovima isključio mogućnost da Ukrajina uđe u NATO, što je bio jedan od ključnih zahtjeva Rusije za okončanje rata, predsjednik Rusije Vladimir Putin i dalje ne prihvata bilo kakav sporazum za kraj sukoba u Ukrajini.
Tramp je ranije žestoko kritikovao Vladimira Zelenskog, lidera Ukrajine, zbog toga što je bio skeptičan o planovima da se okonča rat u Ukrajini.
Ipak, Zelenski je pod velikim pritiskom pristao i prihvatio sporazum kojim bi se obustavile borbe na mjesec dana, te druge dogovore, primarno onaj kojim bi SAD imale kontrolu nad eksproprijacijom i prodajom ukrajinskih rijetkih minerala.

Bez obzira na to, Rusija nije prihvatila planove za okončanje rata, te je čak i prekršila, kako tvrdi Zelenski, dogovoreni prekid udara na energetsku infrastrukturu, što je bio plod razgovora u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno