Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski opet mijenja priču “TREBA POOŠTRITI SANKCIJE RUSIJI”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je danas da se slaže sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene sve dok Rusija odbija mirovne pregovore.

“Slažemo se: sve dok Rusija nastavlja da odbija mirovne napore, sankcije protiv Moskve moraju biti pooštrene, a odbrambena i finansijska pomoć Ukrajini mora se nastaviti”, objavio je Zelenski na svom X nalogu.

On je dodao da je sa fon der Lajenovom razgovarao o zamrznutoj ruskoj imovini koju Moskva drži u mnogim zemljama EU i o pitanju da li bi se ta imovina mogla koristiti za finansiranje odbrane Ukrajine.

“Razgovarali smo o trenutnoj diplomatskoj situaciji i radu Evropske unije na odluci o korišćenju zamrznute ruske imovine za odbranu Ukrajine”, navodi se u X objavi Zelenskog.

Fon der Lajen je ranije danas u obraćanju Evropskom parlamentu pored ostalog rekla da je Evropska komisija (EK) spremna da objavi pravni tekst koji bi omogućio korišćenje zamrznute ruske imovine u korist Ukrajine.

Nastavi čitati

Aktuelno