Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

NETANJAHU “Naše protivljenje palestinskoj državi ZAPADNO OD RIJEKE JORDAN JE ČVRSTO”

Izrael se čvrsto protivi formiranju palestinske države zapadno od rijeke Jordan, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu.

“Naše protivljenje palestinskoj državi zapadno od rijeke Jordan je čvrsto i nije se ni najmanje promijenilo”, rekao je Netanjahu dan prije nego što bi Savjet bezbjednosti UN trebalo da glasa o rezoluciji koju su podržale SAD, a kojom se podržava mirovni plan za Gazu u 20 tačaka.

On je dodao da američki plan zahtijeva demilitarizovanu Gazu i demontažu vojnih kapaciteta Hamasa, prenijela je Sinhua. “Hamas će biti lišen svog oružja, na lakši ili teži način”, naglasio je Netanjahu i dodao da predsjednik SAD Donald Tramp dijeli ovaj stav.

Ministar odbrane Izrael Kac rekao je da politika Izraela ostaje jasna i da neće biti palestinske države.

On je naglasio da će Gaza biti potpuno demilitarizovana, “do posljednjeg tunela” i da će taj posao obaviti izraelske i međunarodne snage.

Nastavi čitati

Svijet

MERC NASTAVLJA ANGELINIM STOPAMA! “Mi smo otvorena, slobodna, liberalna zemlja”

Njemački kancelar Fridrih Merc izričito se založio za široku imigraciju radne snage iz inostranstva. otrebna nam je kvalifikovana imigracija, rekao je Merc na skupu Njemačkog trgovinskog udruženja (HDE).

– Šaljemo poruku: Savezna Republika Njemačka je otvorena, slobodna, liberalna i tolerantna zemlja – naglasio je kancelar. – Želja je da se privuku ljudi „iz svih krajeva svijeta“ da dođu u Njemačku – oni koji su „spremni da ovdje rade“ – dodao je Fridrih Merc.

Uređivanje ulaska u tržište rada
Vladajuća koalicija demohrišćana (CDU/CSU) i socijaldemokrata (SPD) želi da smanji neregularne migracije, ali da istovremeno podstiče „dobru imigraciju“ kroz legalne puteve i integraciju u Njemačkoj, rekao je šef njemačke vlade. – Tome bi trebalo da služi i takozvana agencija „Work-and-Stay“ (radi i ostani), čije je pokretanje vlada dogovorila početkom novembra, prenosi DW. Ta agencija je vjerovatno najveći digitalni projekat koji smo planirali u ovom mandate – izjavio je kancelar. Iza toga se krije potpuno novo uređenje ulaska u nemačko tržište rada. Dozvole za rad, boravak i priznavanje stručnih kvalifikacija trebalo bi da budu uključeni u potpuno novi digitalni postupak, nezavisan od procedura za dodjeljivanje azila – objasnio je Merc.

Osnivanje agencije trebalo bi da se odvija u fazama. Za 2026. planiran je konkurs za centralne IT-komponente. Konkretni koraci i detaljan plan trebalo bi da budu usaglašeni između nadležnih ministarstava.

Nastavi čitati

Svijet

ODLUČILI DA SAMI MIJENJAJU KLIMU! Iran otpočeo operacije zasejavanja oblaka

Iranske vlasti su pokrenule operacije zasejavanja oblaka kako bi izazvale padavine dok se zemlja suočava sa najgorom sušom u posljednjih nekoliko decenija.

Danas je prvi put u tekućoj vodonosnoj godini sproveden let zasejavanja oblaka u slivu jezera Urmija, prenosi zvanična iranska novinska agencija IRNA.

Urmija na sjeverozapadu, najveće je jezero u Iranu, ali je zbog suše uglavnom presušilo i pretvorilo se u ogromno slano područje.

Agencija navodi da će dalje operacije biti sprovedene u provincijama Istočni i Zapadni Azerbejdžan.

Zasejavanje oblaka podrazumeva prskanje čestica poput srebrnog jodida i soli u oblake iz aviona kako bi se izazvala kiša.

Prošle godine, Iran je objavio da je razvio sopstvenu tehnologiju za ovu praksu.

Iranski mediji su preneli da je kiša padala u oblastima Ilam, Kermanšah, Kurdistan i Lorestan na zapadu zemlje, kao i u severozapadnoj pokrajini Zapadni Azerbejdžan.

Iranska meteorološka služba je saopštila da su padavine ove godine smanjene za oko 89 odsto u poređenju sa dugoročnim prosekom.

“Trenutno doživljavamo najsušniju jesen koju je zemlja doživela u poslednjih 50 godina”, navodi se u saopštenju.

Državni mediji su prvi put ove godine prikazali snimak snega koji pada na planini i skijalištu Točal, koje se nalazi u oblasti Teherana na planinskom vencu Alborz.

Iran, uglavnom sušna zemlja, godinama pati od hroničnih sušnih perioda i toplotnih talasa koji će se očekivati pogoršati sa klimatskim promenama.

Padavine u glavnom gradu Teheranu su na najnižem nivou u poslednjih sto godina, prema rečima lokalnih zvaničnika, a polovina iranskih provincija nije imala padavine mesecima.

Nivoi vode u akumulacijama koje snabdevaju mnoge provincije pali su na rekordno niske nivoe.

Ranije ovog meseca, iranski predsednik Masud Pezeškijan upozorio je da bi se Teheran, bez kiše pre zime, mogao suočiti sa evakuacijom, iako nije iznosio detalje.

Nastavi čitati

Aktuelno