Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

DVIJE GODINE ISTRAGE! EU kaznila Ilona Maska sa 120 miliona evra

Evropska komisija je danas 5. decembra kaznila društvenu mrežu X u vlasništvu američkog milijardera Ilona Maska sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

Odluka je uslijedila nakon dvogodišnje istrage koja je pokrenuta u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), koji zahtjeva od platformi da preuzmu veću odgovornost za zaštitu korisnika i uklanjanje štetnog ili nezakonitog sadržaja, prenosi Asošiejted pres.

Komisija je saopštila da je platformi X izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama. Takođe, kako navode, X nije ispunio zahtjeve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima.

Ova odluka bi mogla da izazove negativne reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama, s obzirom na to da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa već kritikovala regulativne propise Brisela i prijetila odmazdom u slučaju da američke tehnološke kompanije budu kažnjene, navodi AP, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

KREMLJ ČEKA REAKCIJU AMERIČKIH KOLEGA: Kontakt Putina i Trampa biće organizovan brzo

Čim se pojave preduslovi za kontakte predsjednika Rusije i SAD, Vladimira Putina i Donalda Trampa, sve će biti organizovano prilično brzo, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

– Čim se stvore preduslovi za kontakt predsjednika, bilo za telefonski razgovor ili direktan susret, sve će biti organizovano prilično brzo – naveo je Ušakov.

Kako je istakao, telefonski razgovor sa Trampom za sada nije u Putinovom rasporedu, ali će, ukoliko bude potrebe, biti lako organizovan.

Prema njegovim riječima, Kremlj trenutno čeka reakciju američkih kolega nakon razgovora koji su u utorak održali Putin i specijalni izaslanik američkog predsjednika, Stiven Vitkof.

Datum novog sastanka sa Vitkofom još nije utvrđen, dodao je Ušakov.

Putin boravi u poseti Indiji 4. i 5. decembra. Ruski lider je u četvrtak stigao u Nju Delhi. On i indijski premijer Narendra Modi su imali neformalne razgovore koji su, prema riječima Ušakova, trajali više od dva sata.

Nastavi čitati

Svijet

EVO KOLIKO JE TAČNO FIRMI U NJEMAČKOJ OTIŠLO STEČAJ: Ima li kraja najvećem talasu bankrota u posljednjih 10 godina?

Njemački maloprodajni sektor je zabilježio najviše bankrota u posljednjih deset godina, objavila je u četvrtak kompanija za osiguranje kredita Allianz Trade, prenijela je njemačka novinska agencija DPA.

Od avgusta 2024. do avgusta 2025, 2.490 maloprodajnih kompanija je ušlo u stečajni postupak.

Među njima su lanac obuće Görtz, modna kuća Gerry Weber i prodavac muške odjeće Wormland.

Modni lanac Esprit je zatvorio sve svoje prodavnice zbog nesolventnosti ranije ove godine, dok su prodavci enterijera Depot i diskontni prodavac Kodi značajno smanjili svoje mreže.

Gijom Dežan, analitičar Allianz, procjenjuje da će se konsolidacija na njemačkom maloprodajnom tržištu nastaviti, ali sporijim tempom.

– Trend usporavanja je postao vidljiv posljednjih mjeseci – dodao je.

Na primjer, u avgustu je broj nesolventnosti porastao za 13 procenata u odnosu na prethodnu godinu, dok je u avgustu 2024. skok bio 20 procenata.

Prema ekonomistima, usporavanje lavine bankrota je posljedica nešto povoljnijih poslovnih izgleda.

Blagi optimizam
Maloprodaja je među sektorima koje je kriza najteže pogodila u Evropi, ali međunarodna poređenja pružaju izvjesnu nadu. Naime, širenje insolvencija je usporeno u Holandiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Norveškoj i Danskoj, prema podacima kompanije Allianz.

Gijom Dežan je istakao da se trgovci na malo i dalje bore sa restrukturiranjem svojih poslovnih modela koje su morali da započnu zbog pandemijske krize.

Da bi se suočili sa sve većim pritiskom konkurencije na onlajn tržištu, trgovci na malo će morati da ulažu velika sredstva u proširenje digitalnih prodajnih kanala i moderne tehnologije, prenosi Fenix magazin.

Međutim, mali igrači teško mogu sebi da priušte ovo.

Nastavi čitati

Aktuelno