Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

Bankomati u Bugarskoj se gase za Novu godinu, EVO ŠTA JE RAZLOG

Bankomati u Bugarskoj biće privremeno van funkcije u noći između 31. decembra i 1. januara zbog prelaska zemlje na evro, saopštio je generalni sekretar Udruženja banaka, Džejms Jolovski.

Prekid rada bankomata trajaće oko dva do tri sata, a u tom periodu plaćanja karticama i podizanje gotovine neće biti moguće, piše portal “Novinite”.

Tokom tranzicije, bankomati će izdavati novčanice u evrima, dok će depoziti u levima biti prihvaćeni u posebnim kasetama – sistem osmišljen kako bi se izbJegli problemi koji su se javili u nekim drugim zemljama, poput Hrvatske.

Građani se pozivaju da ne paniče i da ne žure sa zamjenskim transakcijama, jer komercijalni objekti i dalje mogu prihvatati lijeve tokom januara 2026. Banke će besplatno zamjenjivati leve do kraja juna 2026. godine, po fiksnom kursu konverzije, piše “Kamatica”.

Svi bankovni računi u levima automatski će biti konvertovani u evre bez dodatnih troškova, a postojeće bankovne kartice ostaju važeće.

Jolovski je naglasio da tranzicija ne ugrožava stabilnost finansijskog sistema. Banke se za prelazak pripremaju još od 2020. godine i sprovedene su opsežne provjere kako bi promjena protekla bez problema.

Nastavi čitati

Svijet

MERC NIJE ODUŠEVLJEN PREGOVORIMA “Mir u Ukrajini ne može preko noći”

Njemački kancelar Fridrih Merc rekao je da ove sedmice ne očekuje nikakav pomak u pregovorima o ukrajinskom rješenju.

“Ovo je težak proces”, rekao je Merc nakon neformalnog samita EU o Ukrajini u Angoli.

Prema njegovim riječima, mir u Ukrajini se ne može uspostaviti preko noći, a sljedeći korak bi trebao da bude uključivanje Rusije u pregovore, prenosi DPA.

“Početni mirovni plan SAD od 28 tačaka ozbiljno je modifikovan tokom pregovora u Ženevi i sada se dogovara novi dokument. Jedinstveni smo u želji da što prije postignemo mir u Ukrajini i želimo bezbjednost za Evropu”, istakao je Merc.

On je ukazao da mirovni plan za Ukrajinu ne može biti usvojen bez saglasnosti Evropljana o pitanjima koja ih zanimaju.

“EU vjeruje da Kijevu trebaju jake oružane snage i pouzdane bezbjednosne garancije”, rekao je Merc.

Nastavi čitati

Svijet

PORUKA IZ KREMLJA “Nismo obaviješteni o pregovorima o Ukrajini”

Moskva nije dobila nikakve informacije o pregovorima sa učešćem SAD, Ukrajine i evropskih zemalja u Ženevi, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Dodao je da u Moskvi ne znaju koji tekst plana je napravljen tokom tih kontakata. – Јoš nismo vidjeli nikakav plan, pročitali smo saopštenja sa diskusija koje su vođene u Ženevi – rekao je on.

I naglasio je da Kremlj ne želi da razgovara o američkom planu za Ukrajinu preko medija, to smatra nemogućim i nekorektnim.

Po njegovim riječima, za ovu nedejlju nisu planirani razgovori sa delegacijom SAD o Ukrajini.

Pregovori predstavnika SAD, EU i Ukrajine održani su u Ženevi 23. novembra.

RTRS

Nastavi čitati

Aktuelno