Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

BIJELA KUĆA O MIROVNOM PLANU: “Postoji nekoliko OSJETLJIVIH detalja koji se moraju riješiti!”

Kerolajn Livit, portparolka Bijele kuće, oglasila se na X-u o pregovorima o mirovnom planu za Ukrajinu.

“Tokom protekle sedmice Sjedinjene Države su postigle ogroman napredak prema mirovnom sporazumu dovodeći i Ukrajinu i Rusiju za pregovarački sto. Postoji nekoliko osjetljivih, ali ne i nepremostivih detalja koji se moraju riješiti i koji će zahtijevati dalje razgovore između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država”, napisala je Livit.

Merc: Evropa mora odobriti mirovni sporazum

Evropa mora dati suglasnost za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, poručio je njemački kancelar Fridrih Merc, nakon što su Sjedinjene Države objavile da je sporazum blizu toga da bude postignut.

“Nastavljamo s podrškom Ukrajini – tražimo prekid vatre što je prije moguće, pravedan i trajan mir za Ukrajinu i bezbjednost za Evropu”, rekao je Merc, prenosi Jutarnji.hr.

“Svaki plan koji utiče na evropske interese i suverenitet zahtijeva suglasnost Evrope. Evropa stoji čvrsto i ujedinjeno”, dodao je, kako prenosi The Telegraph.

Podsjećamo, neimenovani visoki američki zvaničnik iznio je danas tvrdnju da je Ukrajina pristala na mirovni sporazum sa Rusijom, ali da je su ostali da se riješe neki manji detalji.

Nastavi čitati

Svijet

LIDERI EU “ZAGLAVILI” U FRANFURTU! Lufthanza se izvinila zbog fijaska!

Njemačka avio-kompanija Lufthanza uputila je danas izvinjenje zbog incidenta u kojem su premijeri Finske, Danske i Luksemburga u nedjelju uveče ostali zaglavljeni na aerodromu u Frankfurtu zbog tehničkog kvara zbog kojeg su kasnili ili uopšte nisu ni prisustvovali samitu Evropska unija-Afrička unija u Lunadi u Angoli.

Prema navodima više diplomata za Euraktiv, troje evropskih lidera, kao i visoka predstavnica Evropske unije (EU) za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas, čekali su na pisti aerodroma na putu ka samitu EU-Afrička unija u Luandi, kada avion nije mogao da poleti.

Finski premijer Peteri Orpo kasnije je, uz veliko kašnjenje, uspio da stigne u Luandu, dok su Kalas, danska premijerka Mete Frederiksen i luksemburški premijer Luc Frieden otkazali putovanje i ostali u Evropi.

Portparol Lufthanze Boris Ogurski potvrdio je za portal Euraktiv da je let LH560 od 23. novembra kasnio 13 sati i 25 minuta zbog kvara na sistemu za obavještavanje putnika.

“Žalimo zbog neprijatnosti koje su naši putnici pretrpjeli”, naveo je on u saopštenju.

Ogurski je dodao da iz “razloga zaštite podataka” ne može da potvrdi ko je bio u avionu.

Prema njegovim riječima, rezervni avion je mogao biti obezbijeđen, ali je noćna zabrana letenja koja počinje u 23 časa u Frankfurtu onemogućila svako rješenje.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI PRIHVATIO TRAMPOV MIROVNI PLAN! Dogovor postignut, čekaju se samo “SITNI DETALJI”

Ukrajina je pristala na mirovni prijedlog koji je posredovala administracija Donalda Tramp, a neki manji detalji tek treba da se razrade, prema izvještajima američkih medija, koji se pozivaju na američke zvaničnike.

“Ukrajinci su pristali na mirovni sporazum. Postoje neki manji detalji koje treba riješiti, ali su pristali na mirovni sporazum”, rekao je izvor dok je u Abu Dabiju trajao sastanak američke i ruske delegacije u vezi sa Trampovim mirovnim planom.

Vašington je prošle nedelje poslao Kijevu svoj početni mirovni plan od 28 tačaka, prije nego što su zvaničnici obe zemlje sastavili kontrapredlog na kriznim pregovorima u Ženevi tokom vikenda.

Evropski saveznici, koji su iznijeli svoj kontrapredlog planu od 28 tačaka, ubrzano su organizovali niz sastanaka posljednjih dana u nastojanju da prate korak sa pregovorima.

Ovo dolazi nakon izvještaja da su se američki i ruski zvaničnici, uključujući sekretara američke vojske Dena Driskola, danas sastali na razgovorima u Abu Dabiju.

U objavi na Iksu, ukrajinski sekretar za nacionalnu bezbednost, Rustem Umerov, napisao je da su delegacije “postigle zajednički dogovor o osnovnim uslovima sporazuma o kojem se razgovaralo u Ženevi”.

“Sada računamo na podršku naših evropskih partnera u našim daljim koracima”, napisao je on.

On je istakao da se Ukrajina raduje organizovanju posete Zelenskog SAD da se “završe poslednji koraci i postigne dogovor sa predsednikom (Donaldom) Trampom”.

Nastavi čitati

Aktuelno