Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

PRESTIHLI SU AMERIKU! Kina vodeći trgovinski partner Njemačke

Kina je ponovo pretekla SAD i postala najvažniji trgovinski partner Njemačke.

Spoljnotrgovinski promet sa Kinom je od januara do septembra, zahvaljujući velikom uvozu iz Narodne Republike, blago porastao za 0.6 odsto na 185.9 milijardi evra. Istovremeno je obim trgovine sa SAD opao za 3.9 odsto u odnosu na isti period prošle godine, na 184.7 milijardi evra, saopštio je u srijedu Savezni zavod za statistiku. Kina je već od 2016. do 2023. bila najvažniji trgovinski partner Njemačke, ali su je prošle godine Sjedinjene Države potisnule.

Od januara do septembra, njemački izvoz u Kinu je opao za više od 12 odsto, na 61.4 milijarde evra, što je veći pad nego izvoz u SAD, koji je smanjen za 7.8 odsto.

Posebno je snažno opao izvoz automobila i u SAD i u Kinu.

Sa izvozom od 112.7 milijardi evra, SAD su ipak ostale najvažnije tržište za njemačku robu još od 2015. godine – uprkos trgovinskim sporovima sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Kina je na toj listi bila tek na šestom mjestu.

Međutim, uvoz iz Kine je u prvih devet mjeseci 2025. snažno porastao za 8.5 odsto, dok je uvoz iz SAD porastao samo za 2.8 odsto.

NR Kina je tako, sa uvozom od 124.5 milijardi evra, daleko ispred Nizozemske, koja je na drugom mjestu, najvažniji dobavljač za Njemačku. Kina zbog trgovinskog spora sa Trampom preusmjerava robu ka Evropi, pa tako i na njemačko tržište. SAD su sa uvozom od skoro 72 milijarde evra na trećem mjestu.

Posebno su snažno porasli njemački uvoz iz Kine u oblasti električne opreme, odjeće i mašina, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U BRAZILU! Požar na samitu Ujedinjenih nacija COP30

Učesnici UN-ovih klimatskih pregovora Samitu COP30 evakuisani su zbog požara koji je izbio u paviljonu u kojem se održava u brazilskom gradu Belemu.

BBC-jevi novinari ugledali su plamen i dim u području paviljona prije nego što su izašli napolje. Brazilska vlada tvrdi da je požar sada pod kontrolom i da niko nije povrijeđen. Narandžasti plamenovi progorjeli su rupu kroz lim koji prekriva mjesto održavanja, koje se nalazi u bivšem aerodromu.

Jedan video prikazuje muškarca kako aparatom za gašenje požara gasi vatru prije nego što je pobjegao. Linker
Još nije poznato šta je uzrokovalo požar, navodi BBC.

Hiljade ljudi prisustvuje UN-ovim klimatskim pregovorima, uključujući članove delegacija iz cijelog svijeta.

Skoro 200 zemalja pokušava se dogovoriti o tome kako postići napredak u borbi protiv klimatskih promjena.

Član britanske delegacije rekao je da se vraćaju u svoj smještaj i da je požar poremetio pregovore.

Nastavi čitati

Svijet

Zaharova ukrajinskim vojnicima “BJEŽITE MOMCI”

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova obratila se Ukrajincima na ukrajinskom jeziku i pozvala one koji su prisilno mobilisani da napuste vojsku.

U intervjuu za TASS, ona je izjavila da se mobilizacija u Ukrajini sprovodi ne radi podizanja ili jačanja odbrambenih sposobnosti, već, kako je navela, radi “izvršenja naređenja o ubijanju ukrajinskih građana”. – Već sam dala savjet onima koji se prisilno mobilišu u Ukrajini: stvarno, bježite, momci – poručila je Zaharova, prenosi Tanjug.

Prema njenim riječima, obični Ukrajinci su postali taoci tuđih interesa, igara i spletki.

Zaharova je dodala da je narod Ukrajine prevaren, rastrgan i uvučen u konfrontaciju koja apsolutno nikome nije potrebna.

Nastavi čitati

Aktuelno