Svijet
NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu
Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.
Ovo piše njemački Der Spiegel.
Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.
Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.
No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.
Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.
U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.
Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.
“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.
“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.
“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.
Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.
Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.
“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.
“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.
“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.
“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.
Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.
Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.
“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.
“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.
Svijet
ARKTIČKI VAL HLADNOĆE ŠIRIĆE SE EVROPOM, evo gdje će biti najgore!
U središnjoj i južnoj Italiji, na Malti te duž jugozapadnog Balkana do zapadne Grčke, navodi Severe Weather Europe, jaka grmljavinska nevremena mogu proizvesti veliku tuču, olujne vjetrove i bujične kiše.
Arktički val hladnoće širiće se ove sedmice zapadnom Europom, a snijeg će zatim zahvatiti kontinent, navodi Severe Weather Europe. Istovremeno, kako se dodaje, stiže kišno razdoblje za mediteransko područje s obilnim oborinama i opasnošću od poplava na pojedinim lokacijama.
Nakon blagog tjedna i vikenda, početak novog tjedna donosi dramatičan pad temperature. Hladna arktička zračna masa nadvit će se preko zapadne i jugozapadne Europe. Temperature će biti znatno niže od uobičajenih za ovo doba godine u Irskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu od srijede do petka. U dijelu Europe, doći će do promjene temperature od gotovo 20 °C u samo nekoliko dana. To će označiti dolazak zimskih uvjeta.
Početkom nove sedmice, na površini se razvija frontalni sustav s niskim tlakom iznad Ujedinjenog Kraljevstva i Sjevernog mora, dok tlak znatno raste nad sjevernim Atlantikom. To rezultira pojačavanjem sjevernog strujanja. Na većim visinama pojavit će se olujni vjetrovi, a zbog toga će se hladnoća gurati prema jugu.
Svijet
ZIMA DONIJELA NOVU KATASTROFU! Nevrijeme uništilo improvizovana skloništa raseljenih u Gazi
Raselјeni Palestinci u centralnoj Gazi spasavali su svoje stvari i podupirali oštećene šatore u nedjelju nakon što su jak vetar i kiša uništili njihove improvizovane šatore u oblasti Al-Zavajda.
Džihan Al-Rifi, majka šestoro djece, izjavila je za Rojters da se šator njene porodice srušio i poplavio tokom oluje preko noći, pokazujući štetu nanesenu njenom skloništu.
“Nastanjivo nije. Mislim, da li želim da ostanem ovde sa svojom djecom, gdje bismo otišli? Držim ga rukama, podupirem ga, ali nema šanse”, rekla je Al-Rifi dok je stajala u svom oštećenom šatoru.
Palestinci koji žive u ovim privremenim kampovima takođe su apelovali za nove šatore i cerade kako bi zamijenili svoja pocijepana skloništa.
Ogromni dijelovi Gaze pretvoreni su u pustoš izraelskim bombardovanjem tokom dve godine, u kojem je poginulo oko 68.000 ljudi, prema podacima zdravstvenih vlasti Gaze.
Prema procjenama kancelarije za medije vlade Gaze, 93 odsto svih šatora za raseljene osobe više nije pogodno za stanovanje, prenosi B92.
Agencija UN za palestinske izbeglice (UNRWA) pozvala je u subotu na hitno unošenje materijala za skloništa u ratom razorenu Gazu, jer obilne kiše poplavljuju šatore raseljenih civila.
“Zima je stigla u Gazu. Zimske kiše čine uslove još očajnijim. Porodice se sklanjaju gdje god mogu, uključujući i u improvizovane šatore”, saopštila je UNRWA na mreži X.
Svijet
EPSTAJNOV DOSIJE POSTAJE ORUŽJE! Da li će masovna objava dokumenata oprati Trampovo ime?
Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je republikance u Predstavničkom domu da glasaju za objavljivanje Epstinovih dosijea, što je suprotno njegovom prethodnom stavu.
– Republikanci u Predstavničkom domu trebali bi glasati za objavljivanje Epstinovih dosijea, jer nemamo šta skrivati – napisao je Tramp na “Truth Social” u nedjelju naveče.
Do velike promjene u Trampovom stavu dolazi nakon što su potencijalno desetine republikanaca signalizirale da su spremne da se odmaknu od svojih redova i glasaju za objavljivanje dokumenata.
Očekuje se da će Predstavnički dom ove sedmice glasati o zakonu koji bi obavezao Ministarstvo pravde da javno objavi dosijee. Čini se da pristalice zakona imaju dovoljno glasova da ga usvoji Predstavnički dom, iako nije jasno da li bi ga usvojio i Senat.
Tramp bi takođe morao odobriti objavljivanje dokumenata ako prođu oba doma.
I demokrati i neki republikanci podržavaju zakon. Republikanski zastupnik Tomas Masi, jedan od predlagača zakona, rekao je u intervjuu za “ABC News” u nedjelju da bi čak 100 republikanaca moglo glasati “za”.
Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea (“Epstein Files Transparency Act”) ima za cilj natjerati Ministarstvo pravosuđa da objavi sve neklasifikovane zapise, dokumente, komunikacije i istražne materijale povezane s Džefrijem Epstinom.
– Ministarstvo pravde je već javnosti predalo desetine hiljada stranica o “Epstinu”, ispituju razne demokratske operativce (Bila Kintona, Rida Hofmana, Larija Samersa, itd.) i njihov odnos s Epstinom, a Nadzorni odbor Predstavničkog doma može imati šta god mu je zakonski dozvoljeno, nije me briga! – napisao je Tramp.
Trampovo spominjanje Kintona dolazi nakon što je američko ministarstvo pravosuđa potvrdilo da će istražiti navodne veze pedofila i finansijera Džefrija Epstina s velikim bankama i nekoliko istaknutih demokrata, uključujući bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona.
Tramp je rekao da će zatražiti od državne tužiteljice Pam Bondi i FBI-a da istraže Epstinovu “umiješanost i odnos” s Kintonom i drugima. Kinton je snažno negirao da je imao bilo kakvo znanje o Epstinovim zločinima.
Iz JP Morgana su poručili kako u firmi žale zbog “bilo kakve povezanosti” koju su imali s Epstinom i dodali da mu kompanija “nije pomogla da počini svoja gnusna djela”.
Trampov preokret dolazi nakon što su demokrate u Nadzornom odboru Predstavničkog doma prošle sedmice objavile tri razmjene mejlova, uključujući prepisku između Epstina, koji je umro 2019. godine u zatvoru, i njegove dugogodišnje saradnice Gilejn Maskvel, koja trenutno služi 20-godišnju zatvorsku kaznu zbog trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Neke od tih razmjena spominju Trampa. U jednom mejlu, poslanom 2011. godine, Epstin piše Maskvelovoj: “Želim da shvatiš da je taj pas koji nije lajao Tramp… [žrtva] je provela sate u mojoj kući s njim.”
Nekoliko sati nakon objavljivanja tih razmjena, republikanci u Predstavničkom domu objavili su mnogo veću tranšu od 20.000 datoteka kako bi se suprotstavili onome što su nazvali pokušajem demokrata da “odaberu” dokumente. Takođe su rekli da je to pokušaj “stvaranja lažne naracije za klevetu predsjednika Trampa”, prenosi Kliks.
Predstavnički dom je potom najavio da će sljedeće sedmice biti održano glasanje o mnogo široj objavi Epstinovog materijala.
U svojim komentarima u nedjelju naveče, Tramp je ponovio odbijanje Bijele kuće u vezi s Epstinovim dosijeima kao “prevaru” koju predvode demokrati. Njegova objava uslijedila je nakon što je predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson u komentarima za “Fox News” sugerisao da bi glasanje o objavljivanju dokumenata okončalo optužbe da je Tramp imao bilo kakvu vezu sa Epstinovim zlostavljanjem i trgovinom tinejdžerima.
-
Hronika3 dana agoBANJALUČANIN (19) U PRITVORU! Prevario banku za više od 70.000 KM!
-
Hronika1 dan ago“NIJE SAV SVOJ KAD POPIJE, SA SVIMA SE POSVAĐAO ZBOG OVACA” Predsjednik mjesne zajednice otkrio detalje o čovjeku koji je ubio oca i sina u Babušnici
-
Politika1 dan agoVelika Britanija šalje vojsku u BiH, EVO ZBOG ČEGA!
-
Društvo2 dana agoMUP RS IMA NOVI CJENOVNIK! Evo koliko košta alkotest, zapisnik o saobraćajnoj nezgodi, premještanej vozila…
-
Politika2 dana agoNJEMAČKI ŠEF DIPLOMATIJE DOLAZI U BIH S PORUKOM: Šmit ostaje, Bonska ovlaštenja ostaju
-
Svijet2 dana agoPUTIN SASTAVIO LISTU NAJVEĆIH NEPRIJATELJA, Amerikanci nisu u top 3
-
Region2 dana agoVozaču iz Hrvatske prijeti zatvor zbog 40 LITARA RAKIJE
-
Društvo2 dana agoGUBITAŠI: “Šume RS” prodaju imovinu i OTPUŠTAJU RADNIKE
