Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

SEDAM ZEMALJA EVROPE u kojima je najlakše dobiti boravišnu dozvolu

Boravišna dozvola vam omogućava da legalno živite u stranoj zemlji tokom dužeg perioda, uz pogodnosti poput pristupa lokalnim uslugama, obrazovanju ili mogućnostima za posao.

Za mnoge je to prvi korak ka izgradnji života u inostranstvu ili čak dobijanju državljanstva.

Ako istražujete opcije, portal Global Citizen Solution sastavio je listu zemalja u kojima je trenutno najlakše dobiti boravišnu dozvolu. Među njima se našla i Srbija, ali smo se mi fokusirali na ostatak Evrope, prenosi Nova.

Vodič razmatra programe poput “Zlatne vize” i istražuje pogodnosti za strane državljane, kao što su poreske olakšice prilagođene različitim potrebama.

Šta je zapravo boravišna dozvola?
Boravište je pravni status koji omogućava osobi da živi u zemlji određeni period, uglavnom uz dozvolu za privremeni boravak ili stalni boravak koji je potrebno obnavljati. Ono može dati pravo na rad i studiranje, ali bez punih prava koja donosi državljanstvo, poput glasanja ili posjedovanja pasoša te zemlje.

Ključni faktori za lakši boravak
Postoji mnogo elemenata koje treba uzeti u obzir, ali ova tri su najvažnija:

Brzina obrade: Omogućava selidbu bez duge neizvjesnosti.

Minimalni finansijski zahtjevi: Zemlje sa nižim pragovima prihoda ili investicija su dostupnije većem broju ljudi.

Vrijeme do stalnog boravka: Kraći periodi (od dvije do pet godina) čine zemlju atraktivnijom.

Evropske zemlje sa najjednostavnijim procedurama:

1. Portugal
Poznat po vizama D7 i “Zlatnoj vizi”. D7 je idealna za penzionere i osobe sa stabilnim pasivnim prihodima (penzije, investicije).

Minimalni prihod (D7): Najmanje 870 evra mjesečno.

Fizičko prisustvo: Šest mjeseci godišnje.

Vrijeme obrade: Oko 60 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina.

2. Španija
Viza bez prava na rad (Non-Lucrative Visa – NLV) je savršena za one koji se mogu izdržavati bez zaposlenja u Španiji.

Minimalni prihod: 2.400 evra mjesečno za glavnog podnosioca.

Vrijeme obrade: 60 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina legalnog boravka.

3. Grčka
Grčki program “Zlatne vize” nudi značajne poreske olakšice i jedan je od najjeftinijih u EU.

Minimalna investicija: 250.000 evra u nekretnine.

Fizičko prisustvo: Nije potreban minimalni boravak.

Stalni boravak: Dobija se odmah nakon investicije.

4. Malta
Program stalnog boravka (MPRP) omogućava cijelim porodicama dugoročni boravak uz pristup odličnom zdravstvu i obrazovanju.

Investicija: Kupovina nekretnine od 350.000 evra ili zakup od 12.000 evra godišnje.

Vrijeme obrade: 11–12 mjeseci.

Stalni boravak: Dobija se odmah.

5. Estonija
Programi digitalne nomadske vize i e-boravka namijenjeni su tehnološki potkovanim radnicima koji rade na daljinu.

Minimalni prihod: Bruto mjesečni prihod od 4.500 evra.

Vrijeme obrade: 15–30 dana.

Stalni boravak: Nakon pet godina privremenog boravka.

6. Letonija
“Zlatna viza” Letonije omogućava bezvizni pristup Šengenu i put ka EU pasošu.

Minimalna investicija: 250.000 evra u nekretnine ili 50.000 evra u biznis.

Fizičko prisustvo: Jednom godišnje.

Vrijeme obrade: Dva do tri mjeseca.

7. Mađarska
Nova “Zlatna viza” Mađarske nudi desetogodišnju dozvolu uz ulaganje u fondove nekretnina.

Minimalna investicija: 250.000 evra u državni fond.

Vrijeme obrade: Samo 21 dan.

Stalni boravak: Nakon tri godine legalnog boravka.

Savjet za čitaoce: Prije donošenja odluke, važno je detaljno provjeriti aktuelne zakone jer se imigracione politike u EU često mijenjaju radi usklađivanja sa novim bezbjednosnim standardima.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

MASK OTVORENO “Velika zamjena evropskog stanovništva VEĆ SE DOGODILA”

Velika zamjena evropskog stanovništva već se dogodila jer 73 odsto djece u Briselu nije rođeno u Evropi, izjavio je američki milijarder Ilon Mask pozivajući se na podatke.

“U Briselu, glavnom gradu Evrope, 73 odsto djece nisu Evropljani! Velika zamjena se već dogodila”, objavio je Mask na “Iksu”.

Mask je ranije naveo, komentarišući statistiku rađanja u Briselu, da glavni grad Belgije “više nije belgijski”.

Nova Strategija nacionalne bezbjednosti SAD, objavljena početkom decembra, definiše migracionu politiku EU i niz drugih akcija bloka kao regionalni problem.

Američki predsjednik Donald Tramp više puta je kritikovao Evropu zbog njenog odnosa prema migrantima.

Nastavi čitati

Svijet

“BICIKLOM NA RUSIJU”! Belgijski ministar “Naše trupe će biti spremne da POBIJEDE U RATU BUDUĆNOSTI”

Belgijski ministar odbrane Teo Franken pozvao je na jačanje kapaciteta oružanih snaga kako bi se pripremili za najgori mogući scenario.

“Naše trupe će biti spremne da pobijede u ratu budućnosti – fleksibilne, isplative, sa visokom brzom prilagodljivošću, dajući prioritet tehnologiji, sajber prostoru i inovacijama. U ratu koji se, nadamo se, nikada neće dogoditi”, napisao je Franken na “Iksu”.
On je dodao da je 2025. godina pokazala da se, ako se želi sačuvati mir, mora pripremati za najgore.

Franken se ranije se sukobio sa bivšim ruskim predsjednikom zbog nuklearnog rata – u Instagram objavi sa pjesmom “Calm Down” koju pjeva američka pjevačica Selena Gomez, piše briselski Politiko. Nešto ranije se “zakleo da će NATO sravniti Moskvu” ako Kremlj ikada napadne Brisel u intervjuu za belgijski novinski veb-sajt HUMO.

To je izazvalo žestoku reakciju Dmitrija Medvedeva, bivšeg ruskog predsjednika i trenutnog zamjenika predsjednika Savjeta bezbjednosti, koji je sklon ispadima na društvenim mrežama.

Medvjedev je nazvao Frankena “imbecilom” i upozorio da je rusko nuklearno superoružje Posejdon testirano, nazivajući ga “pravim oružjem sudnjeg dana”. Kao odgovor korisniku X koji je predložio da se Belgija koristi kao poligon za testiranje, Medvedev je dodao: “Tada će Belgija nestati”.

U četvrtak ujutru Franken je uzvratio Medvedevu u Instagram objavi, rekavši: “Ruski glavni nasilnik nikada ne prestaje da prijeti i vrijeđa.”

“NATO nije u ratu sa Ruskom Federacijom i svakako ne želi da bude… Ali princip ‘uzvratnog udarca’ našeg saveza je neosporan već 76 godina”, rekao je. “To je ono što sam mislio u intervjuu za HUMO i ne povlačim ni reč od toga”.

Na objavu je bio dodat hit američke pop pjevačice Selene Gomez iz 2023. godine “Calm Down”, očigledno apel Frankena Kremlju da se smiri. Pjesmu je prvobitno objavio nigerijski pjevač Rema 2022. godine, nakon čega je objavljem remiks sa Gomezovom 2023. godine.

Nastavi čitati

Aktuelno