Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

Ko čini ukrajinsku delegaciju za MIROVNE PREGOVORE?

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o formiranju ukrajinske delegacije koja će učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama, međunarodnim partnerima i predstavnicima Rusije radi postizanja pravednog i održivog mira.

Dekret je objavljen na zvaničnom sajtu predsjednika.

U sastav delegacije uključeni su: šef kabineta predsjednika Andrij Jermak kao šef delegacije, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov, načelnik Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Kirilo Budanov, načelnik Generalštaba Oružanih snaga Andrej Hnatov, šef Spoljne obavještajne službe Oleg Ivaščenko, prvi zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Kislica, prvi zamjenik sekretara Saveta za nacionalnu bezbjednost Jevgenij Ostrjanski, zamjenik načelnika SBU Oleksandr Poklad i savjetnik šefa predsjedničkog kabineta Aleksandr Bevz.

Šefu delegacije je omogućeno da vrši izmjene u sastavu delegacije u dogovoru sa predsjednikom, kao i da uključi zaposlene u državnim organima, preduzećima, ustanovama, naučne savjetnike i stručnjake radi efikasnog rada tima, prenio je Ukrinform.

Troškove učešća delegacije u pregovorima obezbjediće Kabinet ministara Ukrajine.

Američki predsednik Donald Tramp 21. novembra je potvrdio da je njegova administracija odredila sljedeći četvrtak kao rok do kojeg bi Ukrajina trebalo da pristane na plan Bijele kuće za okončanje rata, koji se, prema američkim medijima, sastoji od 28 tačaka podijeljenih u četiri kategorije: mir u Ukrajini, garancije bezbjednosti, bezbjednost u Evropi i budući odnosi SAD sa Rusijom i Ukrajinom.

Zelenski je nakon razgovora sa američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom rekao da će Ukrajina, SAD i Evropa raditi na nivou savjetnika kako bi put ka miru bio ostvariv.

Nastavi čitati

Svijet

NA ZAHTJEV KIJEVA: Lukašenko odobrio pomilovanje 31 ukrajinskog državljanina

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko pomilovao je 31 ukrajinskog državljanina osuđenog za krivična djela na teritoriji Bjelorusije, saopštila je portparol predsjednika Natalija Ejsmont.

Ejsmontova je navela da je ovaj potez preduzet u skladu sa sporazumima postignutim između Lukašenka i predsjednika SAD Donalda Trampa, na zahtjev Ukrajine.

“Upravo sada, u ovom trenutku, u toku je njihovo prebacivanje ukrajinskoj strani”, rekla je Ejsmontova, prenosi državna agencija Belta.

Nastavi čitati

Svijet

VENS: Mišljenje da je pobjeda Ukrajine na dohvat ruke ako damo više novca – fantazija

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens poručio je danas da postoji “fantaziranje” da je pobjeda Ukrajine u ratu protiv Rusije “na dohvat ruke” ako joj Vašington da više novca i oružja i uvede više sankcija Moskvi.

Vens je u objavi na mreži X poručio da svaka kritika mirovnog okvira na kojem radi američka administracija predstavlja ili nerazumijevanje tog okvira ili pogrešno predstavljanje kritične stvarnosti na terenu.

“Mir neće stvoriti neuspješne diplomate ili političari koji žive u svijetu fantazije. Možda će ga stvoriti pametni ljudi koji žive u stvarnom svijetu”, naveo je Vens.

On je napisao da bilo koji mirovni plan mora da zaustavi ubijanje ljudi uz očuvanje ukrajinskog suvereniteta, mora biti prihvatljiv i za Rusiju i za Ukrajinu, kao i da do maksimuma poveća šanse da ponovo ne dođe do rata.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da smatra da je četvrtak, 27. novembar odgovarajući rok da Ukrajina prihvati mirovni prijedlog koji podržavaju SAD kako bi se okončao rat sa Rusijom.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski prethodno je u obraćanju građanima rekao da je Kijev pod jednim od najtežih pritisaka i da se suočava sa rizikom da izgubi ključnog partnera ili dostojanstvo.

Nastavi čitati

Aktuelno