Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Related Topics:

Svijet

TRAMP TVRDI JEDNO, BROJKE DRUGO! Zelenski se zahvalio SAD 78 puta od početka rata!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski do sada je Sjedinjenim Američkim Državama izrazio zahvalnost 78 puta, što je, kako prenose američki mediji, u suprotnosti sa navodom predsjednika SAD Donalda Trampa da je “ukrajinsko rukovodstvo izrazilo nultu zahvalnost za američke napore”.

Zelenski je, kako navodi Si-En-En, zahvalnost Vašingtonu izrazio 78 puta od početka rata sa Rusijom početkom 2022. godine.

Predsjednik Ukrajine više puta je i lično izrazio zahvalnost Trampu otkako je Tramp ponovo izabran prošle jeseni.

Kako je navedeno, Zelenski je zahvalnost izražavao na društvenim mrežama, ponekad označavajući i Trampov nalog.

Govorio je to licem u lice, kao i zvaničnicima koje je Tramp imenovao i članovima Kongresa.

Zelenski je to govorio u Ukrajini, u SAD i u drugim zemljama, prenosi Si-En-En.

– Veoma smo zahvalni predsjedniku Trampu, Sjedinjenim Državama, cijelom američkom narodu – rekao je Zelenski prošle nedjelje u Kijevu vojnom sekretaru Denu Driskolu, prema rezimeu sastanka koji je objavio kabinet Zelenskog.

Trampova tvrdnja uslijedila je nakon što se Zelenski usprotivio planu Trampove administracije od 28 tačaka za okončanje rata koji uključuje mnoge predložene ustupke Rusiji.

Nastavi čitati

Svijet

Poljska diže vojsku bez obzira na mirovne pregovore: “MORAMO SE JOŠ BRŽE NAORUŽATI!”

Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš izjavio je da Varšava mora nastaviti ubrzavati modernizaciju vojske “bez obzira na to šta se dogodi” u tekućim pregovorima usmjerenim na okončanje sukoba u Ukrajini.

Govoreći nakon vikend razgovora u Ženevi između ukrajinskih, američkih i evropskih zvaničnika o predloženom američkom mirovnom okviru, Kosiniak-Kamiš upozorio je da bilo kakav diplomatski zamah ne bi trebao usporiti poljske odbrambene pripreme, izvijestio je “TVP World” u utorak.

“Moramo se ionako naoružati… Vjerujem da će ubrzanje biti potrebno… čak i više, čak i prije”, rekao je.

Njegove su primjedbe uslijedile u trenutku kada Poljska ostaje jedna od zemalja s najvećim odbrambenim troškovima u NATO-u, ulažući velika sredstva u novu opremu i proširujući veličinu svojih oružanih snaga usred pojačanih regionalnih sigurnosnih zabrinutosti.

Nedavne komentare američkog državnog sekretara Marka Rubia, koji je u Ženevi razgovarao s Andrijem Jermakom, šefom kabineta ukrajinskog predsjednika, opisao je kao “mnogo pozitivniji signal od izvještaja o samom mirovnom planu.”

Rubio je svoj sastanak s Jermakom nazvao “najproduktivnijim i najznačajnijim” do sada, rekavši da su delegacije postigle “dobar napredak”.

Nakon razgovora, Kijev i Vašington objavili su da su izradili “profinjeni mirovni okvir”, naglašavajući da svako rješenje “mora u potpunosti podržati suverenitet Ukrajine i osigurati održiv i pravedan mir”.

Međutim, Kosiniak-Kamiš je naglasio da Poljska ne može pretpostaviti nikakav skori proboj.

“Bez obzira na ishod, moramo nastaviti jačati našu odbranu”, rekao je, prenosi “Anadolija”.

Nastavi čitati

Svijet

SUSPENZIJA ZBOG PROVOKACIJE! Australijska senatorka ušla u Senat maskirana u burku!

Australijska senatorka Polin Hanson suspendovana je u utorak iz Senata nakon islamofobnog podviga za koji su čelnici rekli da je “ismijavao i ocrnjivao” cijelu vjeru.

Hansonova je kritikovana i suspendovana na sedam dana zasjedanja, prema “Australian Broadcasting Corporation”.

Ministarka vanjskih poslova i čelnica Senata, Peni Vong, rekla je da je ponašanje Hansonove “nepoštovanje” i prema muslimanskoj zajednici i prema Senatu kao instituciji.

Incident se dogodio u ponedjeljak, kada je Hansonova ušla u dvoranu noseći burku i odbila izaći. Rekla je da je taj čin dio napora da se uvede zakon kojim se zabranjuje ta odjeća.

Kažnjena je i zabranjen joj je ulazak u dvoranu do kraja dana.

Hansonova je već koristila slične taktike. 2017. godine nosila je masku za lice tokom prethodnog nastojanja svoje stranke Jedna nacija da se zabrani određena vjerska odjeća.

Nezavisna senatorka Fatima Pajman, prva žena koja je nosila hidžab u australijskom parlamentu, osudila je čin kao “odvratan i nepoštovan prema domu i javnosti”, prenosi “Anadolija”.

Nastavi čitati

Aktuelno