Connect with us

Svijet

NEKE OD ČLANICA NATO mogle bi slati vojnike u Ukrajinu

Baltičke zemlje mogle bi poslati svoje trupe u rat u Ukrajinu ako se situacija na ratištu značajnije pogorša.

Ovo piše njemački Der Spiegel.

Oprez i suzdržanost Olafa Šolca
Prema pisanju Spiegela, njemački kancelar Olaf Šolc želi uvjeriti njemačku i evropsku javnost kako ne želi dalju eskalaciju sukoba u Ukrajini pa je tako vrlo oprezan kada se radi o slanju oružja, pogotovo onog koje bi Ukrajinci mogli koristiti za napade na ruskoj teritoriji.

Šolc, poput američkog predsjednika Bajdena, tvrdi da se ponaša razborito. On vjeruje da bi Putin mogao uzvratiti ako zemlja poput Njemačke isporuči sisteme oružja koji su previše dalekosežni. Zato blokira isporuku krstarećih raketa Taurus. I zato odbacuje zaštitu ukrajinskog vazdušnog prostora s teritorija NATO ili obuku ukrajinskih vojnika od pripadnika NATO u Ukrajini.

No, dok Šolc upozorava na eskalaciju rata i hvali njemačku i američku suzdržanost, NATO istočnoevropske države strahuju da bi upravo ta politika mogla izazvati dalju eskalaciju.

Baltičke zemlje mogle bi poslati vojnike u Ukrajinu
Prošle sedmice su, na marginama konferencije o spoljnoj i bezbjednosnoj politici Lenarta Merija u estonskom glavnom gradu Tallinu, baltički poslanici upozorili predstavnike vlade iz Berlina na posljedice njemačke politike. Njihov argument glasi: ako Rusi postignu strateški proboj u istočnoj Ukrajini jer Zapad samo polovično pomaže Kijevu, situacija bi se mogla dramatično pogoršati.

U tom slučaju baltičke zemlje i Poljska ne bi čekale da se ruske trupe rasporede na njihovoj granici, upozoravaju baltički političari, one bi stoga same poslale trupe u Ukrajinu. A šta to znači je jasno, NATO bi postao strana u ratu. Upravo toga se kancelar Šolc i američki predsjednik Bajden s pravom plaše. Prema razmišljanju baltičkih država, svako ko želi ograničiti rat pretjeranim suzdržavanjem zapravo rizikuje da on izmakne kontroli, prenosi “Index”.

Slično to vide i najvažniji članovi Šolcova kabineta. Bio to vicekancelar Robert Habek ili ministrica spoljnih poslova Analena Berbok (oboje Zeleni), FDP-ov ministar finansija Kristijan Lindner ili ministar obrane Boris Pistorijus (SPD) – svi oni pozivaju na dodatnu pomoć Ukrajini u oružju u onom što bi moglo biti odlučujuća faza rata. Šolcovu samoproglašenu razboritost kritički gledaju Zeleni i FDP.

“Neki brkaju oklijevanje s razboritošću, ali situacija je preozbiljna za to”, kaže član koalicionog odbora.

“Nismo učinili dovoljno”
Pomoć Ukrajini dominira u pregovorima o budžetu za 2025. Šolc govori o apsolutnoj potrošnji, gdje je Njemačka na drugom mjestu iza SAD-a. Njemačka pomaže više od bilo koje druge evropske zemlje. S druge strane, Zeleni i dijelovi FDP-a žale se da Njemačka ne čini dovoljno u odnosu na svoju privrednu moć.

“Mislim da nismo učinili dovoljno da podržimo Ukrajinu u posljednje dvije godine”, rekao je vicekancelar Robert Habek.

Habek smatra da Zapad ima obvezu nastaviti s isporukom iz vlastitih zaliha, uključujući i iz već oskudnih skladišta Bundeswehra. Tokom njegovog nastupa na Saveznoj akademiji postalo je jasno da je vicekancelar zabrinut pitanjem kako će se jednog dana u istorijskoj retrospektivi suditi o ulozi Njemačke u ukrajinskom ratu.

Jednog dana moglo bi se postaviti pitanje ko je učinio premalo za Ukrajinu, rekao je Habek.

“Njemačka ne bi trebala biti na strani onih koji se onda moraju opravdavati”, upozorio je Habek.

“Njemačka mora priznati da je ruska meta”
“Situacija još nije beznadna”, kaže penzionisani pukovnik Roderih Kajzeveter.

“Ukrajina još uvijek može pobijediti, ali samo ako podržimo Ukrajinu potpuno, vojno, finansijski, politički.” To košta, kaže Kajzeveter.

“Zato bi ovaj rat trebao poslužiti kao hitna situacija kako bi se finansirala obrana i podrška Ukrajini bez obzira na dugove”, dodaje.

Ali da bi to učinila, vlada bi morala priznati da je Njemačka takođe meta ruskog rata, kaže Kajzeveter. U svakom slučaju, “novac koji sada dajemo višestruko je jeftiniji nego ako čekamo da Rusija bude uspješna”.

Ministrica spoljnih poslova Analena Berbok takođe to vidi na taj način. Svako oklijevanje i oklijevanje u podršci Ukrajini košta života nedužnih ljudi, rekla je Berbok tokom posjete Kijevu, sedmog od početka rata.

“Svako oklijevanje u podršci Ukrajini takođe ugrožava našu vlastitu sigurnost”, a njen ukrajinski kolega Dmitro Kuleba složio se s time.

“Ako ne zaustavite Rusiju ovdje i sada, njeni će projektili nastaviti letjeti i prema vama u jednom trenutku”, zaključio je.

Svijet

PORUKA IZ VAŠINGTONA “Zapad ne može da dobije rat sa Rusijom”

Zapad ne može da dobije rat sa Rusijom ako bude uvučen u ukrajinski sukob, smatra penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis.

“A ako izbije rat sa Evropom, Rusija će se, prema riječima Vladimira Putina, boriti i pobijediti – ona ima kapacitete za to”, napisao je Dejvis na Iksu.

On je napomenuo da Zapad nema dovoljno zaliha municije, pogona za proizvodnju vojne opreme, ni ljudska snaga za rat sa Rusijom.

“Eskalacija prijeti da uvuče SAD u sukob koji ne možemo da dobijemo. A sa nuklearnom opasnošću koja se nadvija, svi će izgubiti”, zaključio je Dejvis, prenosi Sputnjik.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da na konferenciji za novinare da su tvrdnje o navodnim planovima Rusije da napadne Evropu smiješne.

Kremlj je izjavio da Rusija ni za koga ne predstavlja pretnju, ali da neće ignorisati dejstva koja su potencijalno opasna po njene interese.

Nastavi čitati

Svijet

Mask ne odustaje “Evropu ukinuti, SUVERENITET VRATITI DRŽAVAMA”

Američki preduzetnik Ilon Mask pozvao je na likvidaciju EU i vraćanje punog suvereniteta pojedinačnim državama da bi, kako je naveo, vlade mogle bolje da predstavljaju svoj narod.

To se dešava nakon što je Evropska komisija kaznila društvenu mrežu Iks sa 120 miliona evra zbog nepoštovanja propisa Evropske unije u vezi sa digitalnim uslugama.

“EU treba ukinuti, a suverenitet vratiti državama” napisao je Mask na mreži Iks, dodajući da evropska birokratija “sporo guši Evropu do smrti” i pitajući se od čega tačno SAD štite EU.

U nizu objava Mask je oštro kritikovao zvaničnike koji su izrekli ovu kaznu i zaprijetio da će preduzeti pravne korake protiv svake zemlje pojedinačno.

Reagujući na Maskovu objavu, potpredsjednik Savjeta bezbjednosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev u kratkoj poruci na mreži Iks saglasio se sa njegovim stavom.

On je kratko napisao – “Upravo tako”.

Mask je Evropu nazvao Četvrtim rajhom, objavljeno je na platformi Iks.

Odluka EK izazvala je burna reagovanja u SAD. Smatraju da je to udar na slobodu govora. Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država DŽej Di Vens kritikovao je kaznu, navodeći da EU ne bi trebalo da napada američke firme i da bi zakon trebalo da podržava slobodu govora.

Ona svom Iks nalogu objavio je Maskovu izjavu od prije godinu dana.

“Evropska komisija je ponudila Iksu-u nezakoniti tajni dogovor: ako bismo tiho cenzurisali govor, a da to nikome ne kažemo, neće nas kazniti. Druge platforme su prihvatile taj dogovor” napisao je tada Mask.

Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da kazna Evropske komisije nije samo napad na Iks, već napad na sve američke tehnološke platforme i američki narod od strane stranih vlada. Dani cenzurisanja Amerikanaca na internetu su prošli – poručio je Rubio.

SAD dugo nisu uspjele da se pozabave očiglednom nedosljednošću između svojih odnosa sa NATO-om i EU, rekao je zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau nakon sastanka u Briselu.

Posjećamo, Komisija je saopštila da je platformi Iks izrečena kazna zbog tri različita kršenja transparentnosti propisanih zakonom.

Regulatore su posebno zabrinuli “manipulativni dizajn” plavih znački za verifikaciju, koji su korisnike izložili potencijalnim prevarama i manipulacijama.

Takođe, kako navode, Iks nije ispunio zahteve u vezi sa bazom podataka oglasa i pristupom istraživača javnim podacima, prenosi “RTRS”.

Nastavi čitati

Svijet

Oglasio se Tramp mlađi “ZELENSKI NAMJERNO PRODUŽAVA SUKOB”

Sin američkog predsjednika Donalda Trampa, Donald Tramp mlađi izjavio je danas na konferenciji u Dohi da njegov otac može da odustane od Ukrajine, odnosno da se povuče iz mirovnih pregovora, dodajući da predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski produžava sukob jer “zna da ne bi mogao da pobedi na izborima”

Upitan da li bi Donald Tramp zaista mogao da se povuče iz ukrajinskog pitanja, Tramp mlađi je odgovorio da “misli da bi mogao”, naglasivši da je njegov otac “jedan od najnepredvidljivijih političara”, piše Politiko.

“Ono što je dobro kod mog oca i ono što je jedinstveno kod mog oca, jeste to što ne znate šta će da uradi. Činjenica da je nepredvidiv tera sve da se zapravo ponašaju intelektualno iskreno”, naglasio je sin američkog predsednika.

Tramp mlađi je kritikovao nastavak borbi u Ukrajini, optuživši ukrajinske “korumpirane bogataše” da su napustili zemlju i ostavili, kako je naveo, “sloj seljaka” da ratuje, preneo je Gardijan.

Prema njegovim riječima, “bogati su pobegli, a sirotinja ostavljena da vodi rat”, dok se, kako tvrdi, niko nije žurio ka miru jer je “novac pristizao, a niko nije proveravao gde ide”.

Tramp mlađi je naveo da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski produžava sukob jer zna da ne bi mogao da pobedi na izborima ukoliko bi rat odmah bio okončan.

Sin američkog predsednika optužio je Ukrajinu da je “mnogo korumpiranija od Rusije”, a kritikovao je i visoku predstavnicu Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaju Kalas, tvrdeći da sankcije nisu efikasne i da su samo povećale cenu nafte, čime je Rusija nastavila da finansira rat.

On je, u svom govoru na forumu u Dohi, rekao i da je tokom predizborne kampanje 2022. godine samo troje ljudi koje je sreo smatralo da je rat u Ukrajini među deset najvažnijih pitanja za SAD, dok je ulazak brodova iz Venecuele sa fentanilom, kako je rekao, “daleko veća i neposrednija opasnost”.

U glavnom gradu Katara u subotu je počeo 23. Doha forum, koji je okupio svetske lidere, visoke diplomate i poslovne rukovodioce, a u fokusu skupa je jačanje saradnje u globalnim krizama i regionalnim sukobima, uz niz aktuelnih tema – od Gaze i odnosa SAD i Kine do veštačke inteligencije.

Doha forum, koji se tradicionalno održava radi međunarodnog dijaloga o političkim, ekonomskim i bezbednosnim pitanjima, ove godine je fokusiran na jačanje saradnje u globalnim krizama i regionalnim sukobima.

Tema ovogodišnjeg Doha foruma glasi “Pravda u akciji: Od obećanja do napretka”.

Nastavi čitati

Aktuelno