Istekao je prelazni period koji je takozvana centralna banka u Prištini odredila za početak primjene uredbe kojom se zabranjuje upotreba dinara na Kosovu i Metohiji.

U Prištini su najavili da će od danas biti preduzete mjere protiv svih onih koji za gotovinske transakcije na KiM koriste druge valute osim evra, prenosi RTK.

U prelaznom periodu nisu izricane kaznene mjere, ali su građani informisani o primjeni uredbe o gotovinskom plaćanju.

Komercijalne banke koje posluju na KiM dobile su instrukcije da otvore nove filijale na sjeveru.

Kako je saopštila tzv. CBK, poslije 12. maja, sve gotovinske transakcije bilo gdje u pokrajini moraju da se obavljaju u evrima.

– Druge valute osim evra, mogu da se koriste kao vrijednost za skladištenje u fizičkom obliku ili na bankovnim računima u neevro valutama, za vršenje međunarodnih plaćanja u neevro valutama i za devizne aktivnosti – navodi se u uredbi CBK.

Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti, upitan prije nekoliko dana o završetku prelazne faze, ponovio je da je tzv. CBK ta koja odlučuje o takvim pitanjima, a ne izvršna vlast.

Uredba tzv. CBK o zabrani upotrebe dinara u gotovinskim transakcijama na Kosovu i Metohiji stupila je na snagu 1. februara.

Iz vlade u Prištini tada su pozvali centralnu banku da dozvoli tranzitni period za građane koji koriste dinare kako bi se prilagodili novim propisima.

U Briselu će sljedeće nedjelje biti održana sedma po redu runda dijaloga Beograda i Prištine, tokom koje će, kako je najavio direktor Kancelarije za KiM Petar Petković, glavna tema ponovo biti “jednostrana i protivpravna odluka Prištine da ukine dinar i dinarski platni promet na Kosovu i Metohiji”.

Petković je istakao da odluka o ukidanju dinara na Kosovu i Metohiji ugrožava opstanak srpskog naroda u pokrajini i dovodi u pitanje funkcionisanje i postojanje svih srpskih institucija.

– Ovo će biti sedmi po redu sastanak u Briselu povodom odluke Prištine da ukine dinar na Kosovu i Metohiji, ali su nažalost svi dosadašnji sastanci pokazali da ne postoji realan pristup, ali ni politička volja Prištine da se ovaj problem riješi – naglasio je Petković.

Dodao je da je Beograd do sada iznio niz konkretnih prijedloga, koje je druga strana odbila i da je sva odgovornost za rješavanje ove situacije na Prištini, koja je i jedini krivac za izazivanje krize.

RTS

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić zabija nož u leđa Srbiji, srpskom narodu i Srpskoj pravoslavnoj crkvi glasanjem za rezoluciju o genocidu u Srebrenici, izjavio je predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

– Spajić, koji je u Crnu Goru došao preko SPC, koga niko u Crnoj Gori nije znao, sada zabija nož u leđa Srbiji, srpskom narodu i SPC glasanjem za rezoluciju čiji je jedini cilj da nametnu kolektivnu istorijsku odgovornost srpskom narodu i SPC za zločine u Srebrenici – naveo je Medojević u pisanoj izjavi.

On smatra da jedini racionalan politički odgovor Srba u Crnoj Gori otkazivanje povjerenja Vladi.

Spajić je juče u Skupštini tokom premijerskog sata saopštio da će njegova Vlada podržati predloženu rezoluciju o Srebrenici.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da sva tri naroda u BiH moraju biti ravnopravna i imati pravo na izbor svojih nacionalnih predstavnika.

Milanović je naveo da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

On je naveo da su odnosi BiH i status Hrvata pitanje nacionalne bezbjednosti Hrvatske, naglasivši kako tu ne misli na oružje i rat.

S obzirom na to prijedlog izbornog zakona HDZ-a BiH nije prihvaćen, Milanovića je rekao da vjeruje da se to na kraju neće ni desiti.

– To nisu stavovi HDZ-a, to su stavovi svih Hrvata u BiH, to su i stavovi velike većine ljudi u Hrvatskoj. Ali, za to se netko treba zauzeti i to treba nametnuti kao temu razgovora – odgovorio je Milanović.

On je dodao kako Hrvatska to može jer je članica NATO-a i EU, prenose hrvatski mediji.

Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je rekao da od HDZ-a ne očekuje ništa, a da Domovinski pokret mora da se usaglasi da li će se baviti politikom ili ne.

Srn