Connect with us

Banjaluka

Nema kraja nedjelima “POGREBNIKA” ŽELJKA GRBIĆA! Evo šta je sve radio kao direktor “GRADSKOG GROBLJA”

Mnogo je nepravilnosti i nezakonitosti proteklih godina bilo u radu Javnog komunalnog preduzeća „Gradsko groblje“ Banjaluka, a „pogrebnik“ ove ustanove Željko Grbić, koji je na mjestu direktora bio pet godina, sve do kraja jula prošle godine kada je smijenjen, nije se našao na meti policijskih i pravosudnih institucija za sva nedjela koja je počinio. Glavna služba za reviziju „Gradskom groblju“ dala je jedno „negativno mišljenje“ i jedno mišljenje „sa rezervom“.

Sporni troškovi goriva, cijene usluga, plate, dnevnice

Tako su revizori utvrdili da „Banjalučko groblje“ nije utvrdilo potrošnje goriva po vozilima i radnim mašinama, kao što nije vođena ni evidencija o njihovom korišćenju na propisanim putnim nalozima. Revizori zato nisu mogli da utvrde ni relacije na kojima su se kretala ta vozila niti stanje kilometar sata po relaciji. Ukratko, ne može se utvrditi ko je, kada i zašto koristio vozila „Gradskog groblja“, a prekoračenje propisane potrošnje goriva i nepostojanje putnih naloga jasno ukazuje da su se službena vozila koristila i za lične svrhe.

Uprava „Gradskog groblja“ mešetarila je i prilikom javnih nabavki, pa tako za izvršene nabavke u ukupnoj vrijednosti od 21.100 KM, koje su se odnosile na advokatske, ugostiteljske i usluge platnog prometa, procedure nisu sprovedene onako kako to jasno definiše Zakon o javnim nabavkama. Odgovorni u „Gradskom groblju“, jasno je iz revizorskog izvještaja, trgovali su i sa grobnim mjestima.

„Ugovarane su i fakturisane usluge po osnovu trajnog korišćenja grobnog mjesta po nižim cijenama u odnosu na cijene definisane Cjenovnikom pogrebnih i klesarskih usluga“, stoji u revizorskom izvještaju.

Pritom, uprava „Gradskog groblja“ za utvrđene cijene komunalnih usluga pogrebne djelatnosti nije imala obaveznu saglasnost nadležnog organa Grada Banjaluka. Bolja situacija nije ni sa građevinskim materijalom, čije zalihe nisu uredno i tačno knjigovodstveno vođene. Zalihe materijala koji se razduživao nisu se poklapale, ni količinski ni po vrsti, sa utrošenim. To ukazuje da se koristio jeftiniji i lošiji materijal od onog koji je prikazivan u knjigovodstvenim knjigama, što je ozbiljno krivično djelo.

Malverzacija je bilo i u vezi sa obračunom bruto plata, koji je vršen mimo Kolektivnog ugovora, a zaposlenima su isplaćivane stimulacije u iznosu većem od 30 posto od ugovorenih plata. Dabome, nisu svi zaposleni bili tretirani isto niti su isto nagrađivani.

„Ugovorene osnovne bruto plate za zaposlene raspoređene na isto radno mjesto sa istim stepenom stručne spreme nisu utvrđene u istom iznosu, a obračun minulog rada vršen je na osnovnu bruto platu uvećanu za druga primanja po osnovu rada (topli obrok, stimulacije zaposlenih i na naknadu predsjednika sindikata), što nije u skladu sa članom 120. i 124. Zakona o radu“, navedeno je u revizorskom izvještaju.

Uprava „Gradskog groblja“ za službena putovanja u inostranstvo nije donosila potrebne odluke, a onima koji su putovali van zemlje uredno su isplaćivani putni troškovi, iako nisu imali ni putne naloge niti su podnosili izvještaj o putu. Revizori su utvrdili i da su rukovodioci koji su putovali vani (mada nije poznato zašto) naplaćivali dnevnice za više dana od trajanja tih navodnih službenih putovanja. Još jedno kršenje zakona.

Stranačka i poslovna veza Grbića i Selaka

Izvještaj je odlična osnova da istražni organi uđu u to javno preduzeće, prekopaju svu dokumentaciju i utvrde kakva su sve nepočinstva vršena dok je direktor bio Željko Grbić, kadar Socijalističke partije Srpske (SPS), čiji je predsjednik Goran Selak. Nema sumnje da je Grbić godinama „Gradskim grobljem“ upravljao pod dirigentskom palicom Selaka i da je gotovo pa sahranio ovu javnu ustanovu.

U martu 2021. godine, radnici “Gradskog groblja” uputili su dopis gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću da je preduzeće na granici likvidnosti, da se dižu novi krediti, a ne plaćaju se rate za postojeća zaduženja, ali je Stanivuković na sva ta upozorenja ostao gluv i nijem.

Grbić je kredite dizao bez odobrenja Nadzornog odbora, dok je javne nabavke provodio mimo godišnjeg plana javnih nabavki. Uglavnom je poslovao sa firmama „Novo tex“ i Progres“. Prvoj firmi, čiji je vlasnik Novak Milaković (otac Milana Milakovića, takođe funkcionera SPS-a, i rođeni ujak Gorana Selaka), novac je isplaćen na osnovu ekspresne sudske presude, dok je „Progresu“ za nekoliko puta uvećana cijene mermera, isporučenog “Gradskom groblju”. Od „Progresa“ je samo od februara 2020. godine do januara 2021. godine kupljeno mermera u vrijednosti većoj od 550 hiljada KM, mada su tolike zalihe kamena bile nepotrebne. Utvrđeno je i da je dobar dio nabavljenog kamena neupotrebljiv.

Caption

Postoje sumnje da je firma “Progres” zapravo vlasništvo Selaka i Grbića, mada se zvanično vodi na drugu osobu. Ta firma je najveći dio svojih poslova obavljala sa “Gradskim grobljem”, kao i sa KPZ “Tunjice”, dok je na čelu banjalučkog zatvora bio Goran Selak. U to vrijeme Željko Grbić je bio Selakov zamjenik. Nakon što je Selak smijenjen, Grbić je iz KPZ Tunjice hitno prebačen za direktora „Gradskog groblja“, odakle je silom otjeran tadašnji direktor, pokojni Nedeljko Milaković, rođeni ujak Gorana Selaka. Pokojni Nedeljko Milaković je 2020. godine javno, u programu jedne televizije u BiH, potvrdio da je 27. jula 2018. godine izbačen iz „Gradskog groblja“, pod prijetnjom, tako što mu je bio uperen pištolj u glavu.

(zurnal.info)

Related Topics:

Banjaluka

MODERNO, PRAKTIČNO I ČISTO! Banjaluka nastavlja postavljanje podzemnih kontejnera – evo koja naselja su na redu!

Grad Banjaluka nastavlja aktivnosti na unapređenju higijene na području grada.

Tako su novi nadzemni kontejneri postavljeni ovih dana u Karađorđevoj ulici u naselju Lauš, Ulici Boška Tošića na Starčevici, kao i u naselju Sime Matavulja.

Istovremeno, nastavljene su aktivnosti na postavljanju podzemnih kontejnera, koji predstavljaju značajan korak ka unapređenju sistema prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada.

Tako su podzemni kontejneri nedavno postavljeni i u Ulici Sime Miljuša, a u prethodnom periodu ovi kontejneri postavljani su i na drugim lokacijama širom grada.

Prednost podzemnih kontejnera ogleda se, prije svega, u njihovom velikom kapacitetu. Zapremine od pet kubnih metara, oni mogu zamijeniti pet manjih kontejnera, čime se omogućava efikasnije prikupljanje otpada i doprinosi uređenju prostora na kojem se nalaze.

-Postavljanje novih nadzemnih i podzemnih kontejnera dio je aktivnosti usmjerenih na unapređenje komunalne infrastrukture, poboljšanje higijene i stvaranje urednijeg životnog okruženja za sve građane – naveli su iz Odjeljenja za komunalne poslove.

Za čistiji i uređeniji grad, pored unapređenja infrastrukture, važno je i odgovorno ponašanje svih građana i pravilno odlaganje otpada na za to predviđena mjesta.

Tim povodom, građanima je i ovom prilikom upućen apel da odlažu otpad na propisan način i tako doprinesu očuvanju higijene i uređenju životnog prostora.

Nastavi čitati

Banjaluka

OPSTRUKCIJE NISU ZAUSTAVILE GRAD! Banjaluci oteli milione od PDV-a, a Gradska uprava izgurala projekte od 150 miliona KM!

Uprkos finansijskim gubicima, gradska uprava uspješno je realizovala kapitalne projekte u vrijednosti od oko 150 miliona KM, navela je ona.

Gradski menadžer Banjaluke Mirna Savić Banjac izjavila je da je Banjaluci, po osnovu izmjena Zakona o budžetskom sistemu, bespravno oduzeta milionska sredstva maraka od prihoda od PDV-a.

-S druge strane vidimo da se nekim drugim lokalnim zajednicama doznačuju velika sredstva i to nam je drago, nama je cilj da se Republika Srpska razvija u svakoj opštini, ali voljeli bismo da tu Banjaluka samom veličinom, doprinosom koliko ima stanovnika i za sam republički nivo, dobije malo veću podršku za tako neke projekte – navela je Savić Banjac, gostujući u emisiji „Bez uvijanja“ BN televizije, .

Uprkos ovim finansijskim gubicima, kao i velikim političkim izazovima i „dvovlašću“, s obzirom na to da gradonačelnik i skupštinska većina dolaze iz različitih političkih opcija, ona kaže da je gradska uprava uspješno realizovala kapitalne projekte u vrijednosti od oko 150 miliona KM.

-Sve ono što radite bude nekoliko puta teže jer uvijek ste u borbi sa tim procedurama, mogućnostima kako to sve osmisliti, sprovesti međutim, evo nadam se da se ne vide ti neki izazovi, a na nama je u samoj Gradskoj upravi, da to sve izgleda i fukncioniše kako treba – pojašnjava Savić Banjac.

Između ostalog, Mirna Savić Banjac navela je da je uspješno riješen višedecenijski problem vodosnabdjevanja mještana potkozarskih sela, u šta je uloženo oko 10 miliona KM, kako bi građani imali direktne benefite i osigurali da administracija funkcioniše na najbolji mogući način.

BN

Nastavi čitati

Banjaluka

ŠOKANTAN KONTRAST KULTURE! Dok Banjaluka stvara remek-djela, Vlada proglašava RUŠEVINU za nacionalni spomenik! (FOTO)

Da li ste se ikada zapitali kako izgleda stvarna briga o kulturnom naslijeđu kada se njom bave ljudi od akcije, u poređenju sa institucijama koje se bave samo praznim papirima i birokratijom? Slike koje gledate govore više od hiljadu riječi i savršeno ogoljavaju apsurdnu politiku Vlade Republike Srpske.

Uzmimo kao prvi i jedini svijetli primer Banjaluku. Pogledajte velelepnu zgradu na fotografiji Kuća-Milanovića. U pitanju je najstariji objekat u Ulici bana Milosavljevića, čuvena Kuća Milanovića, koju je davne 1893. godine u neorenesansnom stilu podigao trgovac Savo Milanović. Ovaj istorijski biser decenijama je vapio za rekonstrukcijom, bivajući prepušten propadanju.

Sve dok gradonačelnik Draško Stanivuković nije odlučio da preuzme stvar u svoje ruke! Stanivukovićeva administracija je izradila detaljne planove, pokrenula javne nabavke krajem 2022. godine, neumorno gurala realizaciju projekta, zatvorila finansijsku konstrukciju od 4,5 miliona KM i uspešno izvela jedan od najzahtevnijih restauratorskih pothvata u novijoj istoriji grada.

Rezultat tog truda je impresivan: u septembru 2024. godine, ova kuća je svečano otvorena kao najmoderniji kulturni centar. Stanivuković je vratio Banjaluci njen autentični duh, sačuvavši originalne arhitektonske detalje – od kovanog gvožđa do specifičnih stepeništa – i pretvorivši ruiniran prostor u reprezentativni objekat koji noću ponosno sija i na koji bi svaka evropska metropola bila ponosna.

A, sada prelazimo u Prijedor, gdje nas čeka šamar zdravom razumu u direktnoj režiji Vlade Republike Srpske. Na fotografiji vidite čuvenu Radetića kulu u Ulici kralja Petra Prvog Oslobodioca. Ovaj objekat je sagrađen između 1883. i 1885. godine za prvog kotarskog predstojnika Vilhelma fon Rajca, a kasnije ga je otkupila poznata trgovačka porodica Radetić. Pogledajte pažljivo tu sliku. To nije zgrada – to je sablasna ruševina. Zidovi se doslovno ljušte i raspadaju od vlage, kapija je zarasla u korov, fasada je ruinirana.

I šta radi Vlada Republike Srpske suočena sa ovim potpunim ruglom koje prijeti da se sruši? Da li hitno šalje skele, radnike i milione za spas i restauraciju? Ne! Sredinom oktobra 2026. godine, Vlada je u svojoj neizmernoj ironiji donijela zvaničnu odluku kojom ovu opasnu ruševinu svečano proglašava – vjerovali ili ne – “spomenikom kulture – nepokretnim kulturnim dobrom od velikog značaja”!

Ova direktna paralela je tragična slika današnjeg sistema. Dok Draško Stanivuković u Banjaluci ulaže maksimalne napore da se objekti fizički, građevinski i kulturološki podignu iz pepela i ponovo zasijaju punim sjajem, Vlada RS u Prijedoru pokušava da maskira sopstveni nerad pukim štampanjem papirnih odluka. Dodjela grandioznih titula napuštenim zidinama preko kojih puzi bršljan neće spriječiti njihovo urušavanje.

Brojke i djela su kristalno jasni:

  • Pozitivan primjer – Banjaluka (Kuća Milanovića): Jasna vizija i inicijativa gradonačelnika Stanivukovića, 4,5 miliona maraka pretvorenih u stvaran, opipljiv i predivno osvjetljen objekat koji sija i okuplja građane.

  • Negativan primjer – Prijedor (Radetića kula): Vlada RS gasi požar birokratijom, stavljajući epitet “velikog nacionalnog značaja” na kuću koja podsjeća na scenografiju za horor film.

Krajnje je vrijeme da Vlada RS nauči lekciju iz banjalučke Gospodske ulice – kulturno naslijeđe se ne štiti birokratijom, cinizmom i udaranjem pečata na propast, već konkretnom vizijom, bagerima, sredstvima i stvarnim radom kakav je demonstriran na primjeru Kuće Milanovića. Kada već nemaju svoje ideje i kopiraju tuđe, onda bi bar trebalo i da ih realizuju do kraja.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno