Sjeverna Koreja poslala je vojnike i milione komada streljiva, uključujući projektile i rakete, Rusiji tokom protekle godine – navodi se u novom izvještaju međunarodnog nadzornog tijela koje detaljno opisuje razmjere u kojima je Pjongjang pomogao Moskvi.

Izvještaj je objavljen u četvrtak od strane Multilateralnog tima za praćenje sankcija (MSMT), inicijative koju čini 11 članica Ujedinjenih nacija, osnovane nakon što je Rusija prisilila na raspuštanje prethodnog UN-ovog panela koji je nadgledao sprovođenje sankcija protiv Sjeverne Koreje, piše CNN.

Iako su neka otkrića tima već bila poznata – poput toga da Sjeverna Koreja šalje vojnike da ratuju za Rusiju – novi izvještaj iznosi zapanjujući obim oružja koje je Pjongjang isporučio otkako je Rusija napala Ukrajinu.

Radi se o čak 9 miliona komada artiljerijskog streljiva i municije u 2024. godini, više od 11.000 vojnika prošle godine i dodatnih 3.000 tokom prvih mjeseci ove godine. Takođe su poslati raketni bacači, vozila, samohodni topovi i druge vrste teške artiljerije, kao i najmanje 100 balističkih projektila koji su lansirani na Ukrajinu s ciljem da unište civilnu infrastrukturu i terorišu naseljena područja poput Kijeva i Zaporožja, stoji u izvještaju.

„Ovi oblici nezakonite saradnje između Sjeverne Koreje i Rusije doprinijeli su sposobnosti Moskve da pojača raketne napade na ukrajinske gradove, uključujući ciljane udare na ključnu civilnu infrastrukturu“, navodi se.

Tehnologija za municiju

Zauzvrat, Rusija je Pjongjangu pružila različite vrijedne komponente i tehnologiju – uključujući opremu za PVO, protivvazdušne rakete, sisteme za elektronsko ratovanje i rafinisanu naftu.

Takođe, Rusija je podijelila sa Sjevernom Korejom povratne informacije o performansama balističkih projektila, što je pomoglo unapređenju njihove preciznosti navigacije.

Ovim postupcima omogućeno je Sjevernoj Koreji da finansira vojne programe i dodatno razvija balističke rakete koje su inače zabranjene rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a, a takođe stiče i direktno iskustvo u modernom ratovanju.

Izvještaj navodi da su podaci prikupljeni na osnovu informacija iz članica MSMT-a, potkrijepljeni dokazima iz Open Source Centre (OSC), britanske neprofitne organizacije, i Conflict Armament Research (CAR).

Obje zemlje krše embargo

I Rusija i Sjeverna Koreja krše UN-ov embargo na oružje i trguju oružjem preko mreža koje izbjegavaju sankcije, tvrdi se u izvještaju. Naglašava se i da će dvije zemlje vjerovatno nastaviti ovu vojnu saradnju „barem u doglednoj budućnosti“.

U zajedničkoj izjavi, zemlje članice MSMT-a – Australija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Holandija, Novi Zeland, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države – pozvale su Sjevernu Koreju da „se uključi u diplomatiju“.

Zapad sve zabrinutiji

Zapadne vlade sve su više zabrinute zbog posljedica sve dubljeg savezništva između Moskve i Pjongjanga.

SAD je prethodnih mjeseci upozorio da bi Rusija uskoro mogla podijeliti naprednu svemirsku i satelitsku tehnologiju sa Sjevernom Korejom u zamjenu za podršku u ratu protiv Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u aprilu prvi put javno priznao da su sjevernokorejski vojnici učestvovali u borbama za ponovno osvajanje teritorije nakon ukrajinskog napada u regiji Kursk. I Sjeverna Koreja je tada prvi put zvanično priznala prisustvo svojih trupa.

Iako su trupe bile raspoređene na frontu još od novembra, povukle su se u januaru zbog velikih gubitaka, tvrde ukrajinski zvaničnici.

Negiranje saradnje uprkos dokazima

I Moskva i Pjongjang negiraju da postoji trgovina oružjem, uprkos brojnim dokazima. Međutim, prošle godine potpisan je istorijski vojni pakt prema kojem će obje zemlje koristiti sva raspoloživa sredstva za pružanje pomoći u slučaju napada.

Putin je nedavno zaprijetio da će naoružati Sjevernu Koreju ako Zapad nastavi slati oružje Ukrajini.

Istovremeno, saveznici Ukrajine ukinuli su zabranu Kijevu da koristi projektile dugog dometa za napade na teritoriju Rusije, nakon intenzivnih vazdušnih udara na ukrajinski glavni grad i druge regije. SAD sve više gubi strpljenje zbog Putinovog odbijanja da se postigne mir.

Ludačka diktatura porodice Kim

Kim Džong Un je na čelu Sjeverne Koreje od 2011. godine, kada je naslijedio vlast od svog oca Kim Džong Ila. Porodica Kim vlada državom od njenog osnivanja 1948. godine, kada je vlast preuzeo djed Kim Il Sung.

Sjeverna Koreja je jedna od najzatvorenijih i najrepresivnijih diktatura na svijetu. Režim kontroliše medije, internet, obrazovanje i slobodu kretanja. Građani žive pod stalnim nadzorom, a svako neslaganje s režimom kažnjava se zatvorom, prisilnim radom ili čak smrću.

Većina stanovništva živi u siromaštvu, bez pristupa osnovnim lijekovima, informacijama iz spoljnog svijeta ili slobodi da odlučuju o sopstvenim životima.

Grad u istočnoj Njemačkoj nudi dvosedmični besplatan smještaj kako bi podstakao ljude da se presele tamo i time povećao broj stanovnika, piše CNN.

Eisenhüttenstadt, koji se nalazi na granici s Poljskom, oko 100 kilometara od Berlina, ponudit će probni boravak u trajanju od 14 dana potencijalnim novim stanovnicima, navodi se u saopštenju lokalne uprave od 13. maja.

„Projekat je namijenjen svima koji su zainteresovani za preseljenje u Eisenhüttenstadt — kao što su dnevni putnici, ljudi koji razmišljaju o povratku, kvalifikovani radnici ili samozaposleni koji žele promjenu okruženja“, navodi se u saopštenju. Prijave su otvorene do početka jula.

Odabrani učesnici će od 6. do 20. septembra besplatno boraviti u opremljenim stanovima u okviru „inovativnog projekta useljavanja“ pod nazivom „Planiraj već sada“, saopštio je gradski savjet.

„Učesnici će imati priliku da kroz 14-dnevni probni boravak — besplatno i u samom centru grada — upoznaju život, rad i zajednicu Eisenhüttenstadta“, navodi se.

Kako bi posjetiocima približili život u gradu, gradske vlasti će organizovati razne aktivnosti, uključujući obilazak grada, posjetu fabrici i druge izlete.

Učesnici će biti podstaknuti da se trajno presele, a lokalne kompanije će im ponuditi mogućnosti za stažiranje, praćenje rada i intervjue za posao.

Grad osnovan 1950. godine bio je prva potpuno planski izgrađena socijalistička urbana sredina u bivšoj Istočnoj Njemačkoj. Izgrađen je uz obalu rijeke Odre, oko ogromne čeličane, po kojoj i nosi ime („Grad čeličane“).

Ranije poznat kao Stalinstadt (Staljinov grad), po sovjetskom lideru Josifu Staljinu, grad je preimenovan nakon ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke poslije pada Berlinskog zida 1989.

Poput mnogih gradova u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, Eisenhüttenstadt je doživio veliki pad broja stanovnika — s više od 50.000 u zenitu, na današnjih oko 24.000, izjavila je lokalna službenica Julia Basan za medijsku kuću RBB24.

Prema njenim riječima, cilj programa je da se privuku novi stalni stanovnici, naročito kvalifikovani radnici.

Danas je Eisenhüttenstadt dom najveće integrisane čeličane u istočnoj Njemačkoj, koja zapošljava oko 2.500 ljudi, a uz to je i važan centar za preradu metala.

Mnogi objekti iz socijalističkog perioda zaštićeni su kao kulturna baština, a otvorenost i organizacija urbanog prostora privlače ljubitelje arhitekture iz cijelog svijeta.

Jedan od nedavnih doseljenika izjavio je da je upravo arhitektura bila presudna u njegovoj odluci da se preseli u grad.

„Bio je to potpuni slučaj“, rekao je u videu objavljenom na Instagram profilu gradske uprave.

„Putovali smo s prijateljima ka Ratzdorfu i prošli kroz Karl-Marx-Straße. Vidio sam te zgrade, tu arhitekturu koja me potpuno oduševila i rekao sam supruzi: ‘Preseliću se ovdje’.“

Kasnije je organizovao vođeni obilazak grada s lokalnim istoričarem kako bi saznao više.

„Poslije obilaska bili smo toliko impresionirani arhitekturom da je to zapravo bio okidač za našu odluku“, dodao je.

Apelacioni sud Sjedinjenih Američkih Država odlučio je sinoć da carine administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, koje je blokirao Sud za međunarodnu trgovinu, mogu ostati na snazi do žalbenog saslušanja na tu odluku, prenio je AP.

Ukoliko administracija izgubi žalbu, očekuje se da će slučaj bude iznijet pred Vrhovni sud, dodaje agencija.

Američki Sud za međunarodnu trgovinu blokirao je te carine nakon što je zaključeno da je Tramp prekoračio predsjednička ovlašćenja uvođenjem carina na globalnom nivou, pozivajući se na zakon koji omogućava hitne mjere u spoljnoj politici.

Nakon blokiranja carina, evropski berzanski indeksi juče su bili u porastu, kao i globalne akcije, dolar i prinosi obveznica.

Nakon blokiranja carina, cijena zlata je pala.