Gadonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović postavio je ultimatum predsjedniku stranke Branku Blanuši uoči konačnog utvrđivanja kandidatskih lista za predstojeće izbore, tvrde za Blink izvori iz Bijeljine.

Kako tvrde naši izvori, Petrović zahtijeva da ima odlučujuću riječ u kreiranju kompletne liste kandidata. U suprotnom, navodno je poručio da niko od kandidata koje podržava neće biti dio izborne trke.

Prema istim izvorima, među imenima koja Petrović ne želi na listi nalaze se aktuelni poslanici Tomica Stojanović i Mira Orašanin, koji su bili aktivni i poslanici tokom čitavog mandata, što dodatno produbljuje podjele unutar SDS-a.

Ovo nije jedini problem koji, prema sagovornicima Blinka, opterećuje odnose u stranci. Podsjećaju da je zbog neplaćenih troškova izborne kampanje SDS bio suočen s problemima oko ovjere za izbore, a sada su, tvrde naši izvori, otvorena i nova unutarstranačka pitanja oko raspodjele političkog uticaja.

Ključni odgovor mogao bi stići već u naredna dva dana, kada je u Doboju planiran sastanak rukovodstva SDS-a. Upravo na tom sastanku trebalo bi da bude poznato hoće li Blanuša prihvatiti zahtjeve Ljubiše Petrovića ili će sukob ući u novu fazu.

Generalni sekretar PSS i odbornik u Skupštini grada Banjaluka Nebojša Drinić posjetio je naselje Kuljani, gdje je razgovarao sa mještanima o svakodnevnim problemima, ali i prijedlozima za unapređenje života u ovom dijelu grada.

Tokom posjete, Drinić je istakao da je direktan kontakt sa građanima najbolji način da se razumiju stvarne potrebe lokalnih zajednica.

„Danas sam obišao Kuljane, razgovarao sa mještanima i još jednom se uvjerio koliko je važno biti među ljudima, slušati njihove probleme, ali i prijedloge i ideje. Od kada sam ušao u politiku, vodim se istim principom – politika mora biti blizu građana, a ne udaljena od njih. Razgovori na terenu, neposredan kontakt i prisutnost među ljudima su najbolji način da razumijemo stvarne potrebe svakog naselja i svake porodice. Kao odbornik u Skupštini grada Banjaluka izuzetno poštujem povjerenje koje sam dobio i svjestan sam odgovornosti koju ono nosi. Zato ću i dalje biti među ljudima, raditi, slušati i zajedno sa građanima tražiti najbolja rješenja“, poručio je Drinić.

On je dodao da će nastaviti sa obilascima banjalučkih naselja i razgovorima sa građanima, naglašavajući da se samo na terenu mogu dobiti realne slike o stanju u zajednici i prioritetima koji se moraju rješavati.

Iako se približava kraj juna, članice Savjeta za sprovođenje mira još nisu postigle dogovor o nasljedniku Kristijana Šmita, a diplomatski izvori upozoravaju na duboko narušeno povjerenje među ključnim međunarodnim partnerima.

Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti s novom političkom neizvjesnošću, jer ni nekoliko dana prije isteka neformalnog roka za izbor novog visokog predstavnika nema naznaka da je postignut dogovor među članicama Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIC).

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, odnosi unutar PIC-a ozbiljno su narušeni, a pojedine članice više nemaju međusobno povjerenje kao ranije, što bi moglo imati dugoročne posljedice po političku stabilnost BiH.

Nema saglasnosti oko nasljednika Šmita

Iako postoji načelni konsenzus da se ovlaštenja visokog predstavnika neće smanjivati, sve je više zahtjeva da budući visoki predstavnik djeluje isključivo u skladu sa zajedničkim smjernicama međunarodne zajednice.

Takav stav, prema ocjenama diplomata, pokazuje da dio članica više ne želi model u kojem visoki predstavnik samostalno donosi odluke bez šire međunarodne podrške.

Uprkos medijskim spekulacijama, kandidatura italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija još nije dobila potrebnu podršku.

Jedan visoki evropski diplomata rekao je da „nije siguran“ da će Landi dobiti povjerenje članica PIC-a, iako ga podržavaju Sjedinjene Američke Države i Italija.

Japan i Evropa traže širok konsenzus

Ambasador Japana u BiH Tošihiro Aiki nedavno je poručio da budući visoki predstavnik mora imati najširu moguću podršku među članicama Upravnog odbora PIC-a.

Japan, koji je nakon SAD najveći pojedinačni finansijer OHR-a, smatra da novi visoki predstavnik mora sačuvati postojeće nadležnosti i raditi na ispunjavanju agende „5+2“ i evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Sličan stav, prema diplomatskim izvorima, dijele i većina evropskih zemalja, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Američki zaokret unio dodatne podjele

Diplomatski izvori ističu da je promjena američke politike prema BiH, koja je uslijedila nakon početka drugog mandata predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, iznenadila evropske saveznike.

Sada se pokušava pronaći kompromis između različitih vizija buduće uloge OHR-a i međunarodne zajednice u BiH, ali za sada bez većeg uspjeha.

Podsjećamo, Kristijan Šmit podnio je ostavku početkom maja pod pritiskom Sjedinjenih Američkih Država, a od tada traju intenzivne, ali neuspješne konsultacije o izboru njegovog nasljednika.

Sve ukazuje na to da bi proces izbora novog visokog predstavnika mogao potrajati duže nego što se očekivalo.
Banjaluka24