Connect with us

Zanimljivosti

Neobičan rekorder od prije 86 godina: Gimnazijalac iz opklade pojeo “Gorski vijenac”

Jedan novosadski gimnazijalac postigao je nesvakidašni “rekord” jer je “za opkladu od deset dinara, ovaj gimnazista pojeo cijelo Njegoševo besmrtno “Gorski vijenac”, zajedno sa uvodom, rječnikom i komentarom, ukupno 138 strana – i ništa mu nije bilo”.
Ovako je o ovom nesvakidašnjem događaju izvijestila Politika u izdanju od 18. marta 1936. godine u jeku raznih rekorda koji su tih dana postavljali svuda po svijetu znani i neznani rekorderi. Kako je konstatovao autor teksta, novosadski gimnazijalac je postavio jedan nevjerovatan rekord, “zbog koga bi se Njegoš u grobu prevrnuo”.

Ovaj nevjerovatni događaj se odigrao nekoliko dana prije 18. marta, ali se dalje konstatuje da je pitanje da li bi se za njega i saznalo da gutanju književnog djela nije prisustvovao i žiri sastavljen isto tako od gimnazijalaca. Od njih su za rekord saznali prvo svi ostali učenici muške gimnazije, a poslije i cijela varoš, “tako da pola Novog Sada prepričava danas ovaj događaj kao izuzetno retku senzaciju”.

“Nevjerovatni rekorder je đak sedmog razreda gimnazije. Dobro uči i nije u zavadi ni sa nastavnikom književnosti, niti sa književnošću uopšte, a isto tako nema ni razloga da mrzi Njegoša i njegova djela”, ističe autor članka u Politici i dodaje da je do toga da pojede cijelu knjigu došlo sasvim slučajno, više zbog kaprisa nego zbog opklade, i da mu se u ruci našla neka druga knjiga, a ne “Gorski vijenac”, na primjer Algebra, on bi nju pojeo.

Ideja da se sklopi ovakva neobična opklada potekla je iz šale. Jedan njegov drug, po izlasku iz škole, baš posloke časa književnosti, uzeo je jednu ulaznicu i pojeo je pred svojim drugovima. Naravno, kako dkečaci vole da se nadjačavaju i međusobno izazivaju, jedan od prisutnih je konstatovao da to nije neki naročiti podvig, uz rokeči: “Čik ti pojedi cokelu knjigu, evo na primker ovu (tu je pokazao na ‘Gorski vijenac’ koji mu se zatekao u ruci). To, ako možeš!”

Traženo – dobijeno. Opklada je sklopljena, obojica su predala prisutnim drugovima po deset dinara, a onda je gimnazijalac tražio da mu se donese knjiga, i srećom, dobio je jednu bez tvrdih korica. A onda je počeo da jede.

“List po list, čak zajedno sa tutkalom kojim su pričvršćeni listovi i koncem kojim je knjiga bila prošivena, pa mu je zato dozvoljeno da se uz neobično meze služi i kiflama i vodom. Korice “Gorskog vijenca”, kako pričaju očevici, rekorder je progutao za tren oka. Prvo je otkinuo gornje ivice, onda je u njih zavio parče kifle i sve zajedno zamočio u čašu vode. Pošto je podržao nekoliko trenutaka, dok je hartija malo omekšala u vodi, cijeli taj nakvašeni zamotuljak metnuo je u usta, malo ga prožvakao i progutao”, piše Politika uz napomenu da je “žiri bio zabezeknut”.

Ista procedura ponovila se i sa donjim koricama i sa listovima. Poslije dva i po sata ostao je posljednji list koji se još držao na tutkalu i koncu. I njega je progutao s posljednjim komadom kifle, a onda, kao da ništa nije bilo rekao je: “E sad još da te častim s ovim!” I pojeo je ulepljeno tutkalo i progutao konac. Odmah mu je bio isplaćen zasluženi novac.

Ne znamo da li je ovo čista izmišljotina ili ne, ali kako god bilo, ovaj novosadski gimnazijalac je “sutradan došao u školu, živ i zdrav”.

“Izgledao je kao da ništa nije bilo. Sve je prošlo u redu, još istog dana. Svario je cijeli ‘Gorski vijenac’ – i uvod, i rječnik, svario je čak i komentar…”

Zaključuje se da cijela muška gimnazija gleda u neobičnog rekordera sa još neobičnijim stomakom, kao u neko natprirodno čudo. I rekorderovi profesori su saznali i sad se Novosađani pitaju: kako su oni primili cijeli ovaj slučaj. Kao budalaštinu ili posmatraju čisto s pedagoške strane?

“Jer, zbilja, teško bi se moglo uzeti da je dijete bilo željno nauke i književnosti, toliko željno da nije imalo vremena da čita nego je gutalo list po list “Vijenca” dok ga nije cijelog pojelo…”, pisala je Politika prije 86 godina.

Related Topics:

Zanimljivosti

U BIH NIKAD NIJE DOSADNO: Ramo Isak objavio još jedan spot, ovaj put kreator je AI tehnologija (VIDEO)

Na YouTube kanalu objavljena je nova pjesma posvećena Rami Isaku, federalnom ministru unutrašnjih poslova i lideru stranke Snaga naroda.

Riječ je o još jednom “muzičko-političkom projektu” koji se, ako je suditi po komentarima gledalaca, kreće između satire i naučne fantastike.

Pjesma glasi:

„Ramo, Ramo, svi za tebe sad,

nek se ori pjesma, nek se ori grad.

Ramo, Ramo, ti si naš junak,

s tobom Bosna nikad neće past“,

a sve to uz prateći spot generisan pomoću vještačke inteligencije.

U videu, Ramo Isak jaše konja, nosi zastavu Bosne i Hercegovine i mač, dok digitalno nebo gori iznad njega.

AI tehnologija ga prikazuje kao svojevrsnog viteza modernog doba – čovjeka koji brani državu i narod, makar algoritamski.

Taman kad posmislimo da smo sve vidjeli…Kad ono Ramo

Nastavi čitati

Zanimljivosti

KAKO JE “EGIPATSKA SELJANKA” POSTALA AMERIČKA BOGINJA SLOBODE: 139. rođendan Kipa slobode

Kip slobode otkriven je 28. oktobra 1886. godine u njujorškoj luci, kao dar Francuske Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom postojanja postao je globalni simbol slobode – ali i izvor brojnih zanimljivih, pa i pomalo čudnih priča.

Kip slobode, jedan od najpoznatijih spomenika na planeti, svečano je otkriven 28. oktobra 1886. godine na ostrvu Bedlou (danas Ostrvo slobode), uz prisustvo tadašnjeg predsjednika SAD Grovera Klivlenda. Spomenik je bio poklon francuskog naroda Americi, kao simbol prijateljstva i zajedničkih ideala slobode i demokratije.

Autor kipa bio je francuski skulptor Frederik Ogist Bartoldi, dok je konstrukciju osmislio inženjer Gistav Ajfel, kasnije poznat po Ajfelovom tornju. Visok 46 metara (sa postoljem 93), kip prikazuje ženu odjevenu u togu, s bakljom u ruci – simbolom prosvjetljenja – i tablom na kojoj piše 4. juli 1776., datum američke Deklaracije nezavisnosti.

Kroz decenije, Kip slobode postao je prva slika “novog svijeta” za milione imigranata koji su u 19. i 20. vijeku pristizali u Ameriku. Danas je nacionalni spomenik, dio UNESCO-ve svjetske baštine i nezaobilazna turistička atrakcija koju godišnje posjeti više od četiri miliona ljudi.

Ali, iza njegovog dostojanstvenog izgleda kriju se i priče koje su mnogo neobičnije nego što biste očekivali. Bartoldi je prvobitno zamislio kip kao prikaz arapske seljanke koja u ruci nosi fenjer, simbol slobode i napretka, namijenjen ulazu u Suecki kanal. Kada egipatske vlasti nisu imale novca, ideju je preoblikovao i ponudio Americi – tako je “egipatska seljanka” postala američka boginja slobode.

Do 1916. godine posjetioci su mogli da se popnu sve do baklje, ali je tada eksplozija u obližnjem skladištu municije, poznata kao Black Tom incident, oštetila kip i zabranila pristup toj zoni. Oštećenja od eksplozije i danas su djelimično vidljiva na bakarnoj konstrukciji.

Kada je postavljen, kip je bio potpuno bronzan i sjajan, ali je tokom godina oksidacija stvorila karakterističnu zelenu patinu. Početkom 20. vijeka građani su tražili da se “očisti”, ali stručnjaci su dokazali da taj sloj zapravo štiti metal od propadanja – i zelena je postala zaštitni znak Kipa slobode.

Zbog metala od kojeg je napravljena statua, ljeti temperatura u glavi zna dostići i 45 stepeni. Penjanje do krune postalo je pravi test izdržljivosti, pa su suvenirnice jedno vrijeme prodavale majice s natpisom “Preživio/la sam Kip slobode”.

Najpoznatija “mala sestra” Kipa slobode stoji u Parizu, okrenuta prema zapadu – ka Njujorku. Manje replike postoje i u Japanu, Brazilu, Las Vegasu i još desetak zemalja, pa sloboda, čini se, ima mnogo adresa.

Krajem 19. vijeka čuvar svjetionika na Bedlou ostrvu, Vilijam Boro, živio je sam u kućici pored kipa i bio poznat kao “pustinjak slobode”. Umro je 1906, a legenda kaže da je želio da mu pepeo bude razasut oko njegove baze – kako bi vječno čuvao gospođu s bakljom.

Bez obzira na sve legende i bizarne epizode, Kip slobode i dalje stoji ponosno u njujorškoj luci, kao podsjetnik da sloboda, iako često podložna vremenu i ljudskim slabostima, nikada ne gubi svoj sjaj.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NEVJEROVATAN REKORD! Žena ošišala više od 500 ovaca u devet sati I UŠLA U ISTORIJU!

Australijanka Niki Lions (Nikki Lyons, 38), profesionalna šišačica ovaca iz savezne države Novi Južni Vels, ušla je u istoriju postavivši novi svjetski rekord za žene u ovoj zahtjevnoj disciplini.

Tokom devet sati napornog rada ošišala je 502 merino jagnjeta, čime je postavila globalni standard za ženski svijet ovčarstva, objavio je Abc.net.

Rekordni pokušaj održan je na jednoj farmi u saveznoj državi Viktorija, a Lions je započela posao u šest sati ujutru i radila neprekidno do 18 sati.

“Nisam potpuno zadovoljna, nekoliko jaganjaca mi je ipak promaklo”, rekla je kroz smijeh za australijski portal dodajući: “To je stvar s rekordima, uvijek se može bolje”!

Godine priprema i povratak nakon pauze
Za ovaj poduhvat pripremala se dvije i po godine, a put do uspjeha nije bio lak. Nakon rođenja četvoro djece Lions je uzela desetogodišnju pauzu od šišanja kako bi se posvetila porodici. Ipak, tokom pandemije korona virusa odlučila je da se vratiti poslu, jer je industriji hronično nedostajalo iskusnih šišača.

“Ponosna sam što sam se nakon toliko vremena vratila i dokazala da to mogu. Od domaćice i majke do svjetske rekorderke, to je fizički ogroman izazov”, kazala je Lions.

Kaže da bez strogog treninga u teretani i mentalne pripreme ovaj uspjeh ne bi bio moguć. Iako su joj koljena nakon maratonskog šišanja bila bolna, sve je, kaže, “prošlo iznenađujuće dobro”.

Životna misija i poruka industriji
Lions šiša ovce od djetinjstva i oduvijek je, kako sama priznaje, imala cilj da sruši svjetski rekord.

“Kada sam imala sedamnaest godina obećala sam sebi da ću to jednog dana uraditi i sada sam to ispunila”, rekla je ponosno.

Nakon iscrpljujućeg izazova, planira da uzme kratak odmor, ali je iskoristila priliku da pošalje snažnu poruku australijskoj javnosti i vlastima.

“Australija je izgrađena na ‘leđima’ ovaca. Naša zemlja i identitet oblikovani su vunarskom industrijom. Sada pozivam svoju zemlju da ponovo oživi tu industriju, treba nam više ljudi koji će kupovati australijsku vunu”, rekla je ona, prenosi Agroklub.

Nastavi čitati

Aktuelno