Connect with us

Društvo

NERADNA NEDJELJA ZA TRGOVCE u Federaciji BiH postala realnost

Delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojili su u četvrtak Prijedlog zakona o unutrašnjoj trgovini, čime je neradna nedjelja u trgovinama postala realnost.

Inače, ovaj zakon su delegati usvojili sa 55 glasova “za”, a jednim protiv, dok je suzdržanih bilo troje.

Nakon što zakon bude objavljen u “Službenom glasniku FBiH”, za osam dana on stupa na snagu.

“Trgovci su dužni rad i poslovanje uskladiti sa zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu”, piše, između ostalog, u usvojenom Zakonu o unutrašnjoj trgovini FBiH.

Tako se ovim zakonom uređuju uslovi i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga te oblici trgovine, kao i način formiranja i isticanja cijena.

“Zakonom je definisana zabrana rada trgovina i marketa nedjeljom, odnosno naznačeno je da nedjeljom i u dane praznika mogu raditi cvjećare, pekare, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta. Zabrana rada nedjeljom ne odnosi se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobuskih stanica, aerodroma, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijalizirane prodavnice vezane za prodaju na grobljima. Neradna nedjelja se ne primjenjuje na dragstore, čije radno vrijeme je 24 sata svaki dan”, navodi se u zakonu.

Vlada Federacije BiH uvrstila je amandman u ovaj zakon koji omogućava opštinama i gradovima da zatraže izuzeće od primjene članova zakona koji se odnose na neradnu nedjelju.

Iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH saopštili su da su zadovoljni načinom pripreme i usaglašavanja ovog zakona.

“Iako je najviše interesa u javnosti izazvala odredba koja prodajne objekte nedjeljom proglašava zatvorenim, Udruženje poslodavaca FBiH ističe značaj i drugih odredaba Zakona koje se fokusiraju na modernizaciju i usklađivanje trgovinske oblasti s evropskim i drugim standardima. Ovo uključuje precizno definisanje pojma trgovca i trgovačke djelatnosti, obaveze trgovaca, uvođenje savremenih klasifikacija i nomenklature, detaljno uređenje internet prodaje te načine formiranja i isticanja maloprodajnih cijena, kao i regulaciju inspekcijskog nadzora i postupanje inspektora”, kazali su iz Udruženja poslodavaca FBiH.

Oglasili su se i iz Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH i poručili da će, prvi put nakon više decenija, radnici i radnice u trgovini u FBiH slaviti novogodišnje praznike.

“Prvi put u novijoj historiji BiH, trgovci u FBiH mogu planirati svoje vikende, radovati se kad praznik pada u ponedjeljak i sve ono što su dosad samo mogle njihove kolegice i kolege u javnom sektoru.

Onima koji su dali sve od sebe da ‘padnemo’ u ovoj borbi i koji i dalje ‘navijaju’ protiv, od srca želimo da nedjeljom budu prepoznati na nekim izletištima, u parkovima ili na šetalištima i srdačno pozdravljani od strane nasmijanih radnica i njihovih porodica. Vrijeme je da se mijenja Zakon o radu”, naveli su iz Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.

Ipak, Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku u Parlamentu FBiH, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” da ovo nije neradna nedjelja, jer se princip neradne nedjelje može uvesti preko Zakona o radu.

“Ako se pažljivo gleda novi Zakon o unutrašnjoj trgovini, onda je jasno da se ovo odnosi na zabranu rada ne radnika, već pojedinih trgovinskih objekata na području FBiH. Procjena je da će dva do četiri odsto radne snage osjetiti neku promjenu. Moje mišljenje je da je ovo rezultat direktnog lobiranja od strane velikih trgovinskih lanaca iz dva razloga. Prvi je nedostatak radne snage, a drugi je da dolazi veliki njemački trgovinski lanac ‘Lidl’, koji je spreman dodatno da plaća prekovremeni rad nedjeljom”, objasnio je Čavalić.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno