Prvo otvaranje bilo je upriličeno u avgustu 2022. U jeku predizborne kampanje za opšte izbore, u mjestu Garevac kod Modriče okupio se kompletan politički vrh Republike Srpske, predvođen Miloradom Dodikom i Radovanom Viškovićem, uz prisustvo kineskih partnera iz korporacije China State Construction Engineering Corporation (CSCEC).

Uz fanfare i presijecanje vrpce, položen je prvi kamen temeljac. Milorad Dodik je tada pred kamerama samouvjereno izjavio: „Ovo je istorijski dan za Republiku Srpsku. Integracija sa Srbijom je naš ključni cilj, a ovaj auto-put je dokaz da mi ne obećavamo, nego radimo. Rok za završetak radova je tri godine i mi ćemo se ovuda voziti 2025. godine.”

Tada premijer, a sada direktor Autoputeva Radovan Višković pratio je Dodikov optimizam, poručivši da „Srpska pokazuje ekonomsku stabilnost jer u jeku svjetske krize pokreće projekte od preko 600 miliona maraka koji će preporoditi Posavinu”. Međutim, nakon što su se kamere ugasile, a izbori prošli, mehanizacija se povukla, a gradilište je utonulo u višegodišnji zimski san. Obećana 2025. godina je prošla, a od auto-puta nije bilo ni traga.

Glavni razlog zašto je projekat nakon prvog pompeznog otvaranja godinama tapkao u mjestu bio je banalan, ali za vlasti bolan – nedostatak novca. Iako je ugovor sa Kinezima potpisan pod uslovom da oni obezbijede finansiranje, to se nije desilo.

Da je čitava predstava iz 2022. godine bila samo predizborna magla, ogolili su medijski snimci sa terena u ljeto 2024. godine. Novinari koji su posjetili lokaciju „istorijskog gradilišta” u Garevcu dvije godine nakon početka radova, zatekli su scenu koja izaziva podsmjeh i ogorčenje – umjesto asfalta, mašina i građevinskih radnika, na mjestu položenog kamena temeljca prostirala se obična, nepokošena i zarasla livada.

Ali nakon trogodišnjeg zatišja, vlasti su shvatile da moraju ponovo “oživjeti” projekat u medijima te je u novembaru 2025. godine organizovana nova medijska ofanziva.

Medjutim tek krajem decembra te godine zvanično je potpisan konačni ugovor o finansiranju (gdje kineski krediti pokrivaju 85%, a domaća sredstva 15% investicije), što je značilo da se pune tri godine nakon prvog svečanog otvaranja tek sjedalo za sto da se definiše odakle će novac uopšte doći.

Farsa sa otvaranjem radova na ovoj dionici auto-puta nastavljena je i pred ove izbore.

Dok su radovi na susjednim dionicama (poput Rača – Bijeljina) u toku, za Vukosavlje – Brčko su se tek u maju 2026. godine izdavali lokacijski uslovi za pripremne radove, što je u saopštenjima zvaničnika po treći put formulisano kao – “početak realizacije” i najava da “radovi kreću uskoro”.

Ali sada su zvaničnici potpuno promijenili retoriku i zaboravili na obećanja iz 2022. godine, iako su rokovi tiho i bez izvinjenja pomjereni sa prošle 2025. za kraj ove decenije, odnosno između 2029. i 2031. godine. To praktično znači da će projekat umjesto tri, trajati najmanje osam do devet godina od prvog zabijanja lopate u Garevcu.

Dodatni apsurd koji prati ovu dionicu jeste činjenica da ona vodi prema Brčko distriktu, koji godinama predstavlja najveću kočnicu. I dok vlasti Srpske otvaraju radove na dionicama koje se naslanjaju na distrikt, trasa kroz samo Brčko i dalje je predmet političkih pregovora i nesuglasica.

Nedavni dramatični preokreti i najave o hitnoj izmjeni projekta kako bi se trasa usmjerila pored postojeće obilaznice oko Brčkog samo potvrđuju da se u projekat od pola milijarde maraka ušlo stihijski – bez jasnog plana, bez obezbijeđenog novca i bez usaglašenih mapa.

I dok se građani pitaju kada će obećani auto-put konačno zamijeniti preopterećenu i opasnu magistralu kroz Posavinu, jedno je sigurno: dionica Vukosavlje – Brčko već je izgrađena u televizijskim prilozima i predizbornim govorima, dok će na onu stvarnu, asfaltiranu, morati da sačekaju još godinama. Ako je i bude. Pogledajte video iz avgusta 2022. godine.

(BN/Capital) foto: BN arhiva

Jasno je da Vlada Republike Srpske već dugo nije u stanju da samostalno prepozna potrebe građana, već tek naknadno, pod pritiskom i nakon javnih inicijativa, prihvata ideje koje Grad već godinama predstavlja. Ono što je posebno poražavajuće jeste činjenica da te iste ideje predstavnici vlasti Republike Srpske u početku omalovažavaju i ismijavaju, da bi na kraju bile sprovedene kao da su oduvijek bile dio njihove politike.

Kazala je ovo poslanik PDP-a u NSRS Mirna Davić-Banjac.

Podsjeća,kaže ona Vladu i premijera na brojne politike Grada na čelu sa Draškom Stanivukovićem: besplatne građevinske dozvole, besplatni placevi, besplatni udžbenici, kao i subvencionisanje produženog boravka za djecu.

-Sve ove mjere su mogle i morale biti uvedene mnogo ranije na nivou cijele Republike Srpske da je postojala istinska briga za narod, a ne politički interes aktuelne vlastiistile Savić-Banjac i poručuje da ovakvo ponašanje predstavlja jasan pokazatelj nedostatka vizije i odgovornosti.

-Umjesto da prepoznaju dobre prijedloge i djeluju u interesu građana, svjedočimo konstantnom odbijanju, pa tek onda kasnijem prihvatanju onoga što je već Banjaluka najavila i realizovala-smatra ona.

Navodi da će se uprkos svemu nastaviti iznositi konkretne i korisne prijedloge, jer interes građana “mora biti iznad sujete i nesposobnosti vlasti”

Diplomirani novinari ne mogu da se prijave na konkurs za višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa koji je raspisalo Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske, otkriva CAPITAL.

Prema navedenom konkursu, u opisu posla višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa je da priprema informacije, daje analize, mišljenja i prijedloge iz oblasti radija, televizije i emitovanja programa, te da pokreće inicijative i rješava određena pitanja iz oblasti medija i daje prijedloge za njihovo poboljšanje.

Iako bi bilo potpuno prirodno da se za zapošljavanje na ovo radno mjesto koje zahtijeva visoku stručnu spremu traži završen studij novinarstva ili drugi srodan obrazovni profil, propisani uslovi ne omogućavaju diplomiranim novinarima da se prijave na ovaj konkurs.

Umjesto da se traži završen filozofski ili fakultet političkih nauka na kojima se obično nalaze studiji novinarstva, Ministarstvo saobraćaja i veza za navedeno radno mjesto traži „saobraćajni, pravni ili ekonomski fakultet ili drugi fakultet pravnog ili ekonomskog smjera“.

Novinar i kolumnista Goran Dakić kaže da su novinari u ovoj zemlji odavno nepoželjni, pa nije iznenađen što se to više ne pokušava ni prikriti.

„Mogli su među uslove tog konkursa bar formalno da stave i filozofski ili fakultet političkih nauka zato što će oni svakako primiti onoga kome je to radno mjesto namijenjeno i koji vjerovatno odavno radi na tom radnom mjestu, ali stvari su ogoljene do kraja i nema više potrebe da se bilo šta prikriva“, kaže Dakić.

On dodaje da se u opisu posla budućeg višeg stručnog saradnika za radio i televiziju kaže da treba da „aktivno učestvuje u pripremi izrade zakona i drugih propisa iz oblasti medija“.

„Novinari godinama kukaju kako je neophodno donijeti zakon o medijima i urediti cijelu oblast, a kada sada vidimo kako se oni koji treba da kreiraju te zakone odnose prema novinarskoj profesiji, onda je jasno zašto su novinari i zakoni koji treba da ih zaštite deveta rupa na svirali“, kaže Dakić.

Slično mišljenje dijeli i novinar Dragan Maksimović koji podsjeća da je novinarstvo meka profesija za koju nije neophodno striktno obrazovanje i završen isključivo studij novinarstva, ali kaže da je sramno da se na ovakav način degradira zvanje diplomirani novinar.

„Neka zaposle na to radno mjesto koga god hoće, a zaposliće sigurno neke svoje poslušnike ili neke koji već rade tamo, jer im se pravi novinari sigurno ne bi ni prijavili na taj konkurs, ali neka ne omalovažavaju novinarsko znanje, iskustvo i na kraju krajeva njihovo zvanje i stručnu spremu“, kaže Maksimović.

Capital