Connect with us

Uncategorized

Nešić: Treći put DNS-a je put u Otvoreni Balkan, saradnju sa Srbijom i jačanje Srpske

“Bratunac dobro zna šta znači poštovati tuđe i ne dati na svoje, ali je ljudima dosta toga da svi trguju i sa njihovom prošlošću i sa budućnošću. Zato je Treći put put nacionalno racionalne politike, put u Otvoreni Balkan, saradnju sa Srbijom i jačanje Srpske”, rekao je kandidat DNS-a za člana Predsjedništva BiH, Nenad Nešić u Bratuncu.
Nešić je posjetio Bratunac zajedno sa kandidatom za predsjednika Republike Srpske, Radislavom Jovičićem i u razgovoru sa građanima istakao da će u Predsjedništvu BiH uvijek birati saradnju po pitanju ekonomije i čvrst stav po pitanju interesa Republike Srpske, te da je za takvu politiku potrebno i što više poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini.
Radislav Jovičić, kandidat DNS-a za predsjednika Republike Srpske rekao je da mora i može da se ostvari godišnji rast od 5% i da DNS ima plan za to.
“Dometi ove vlasti su to što proglase neku opštinu nerazvijenom pa onda iz republičkog budžeta krpe lokalne budžetske rupe. Umjesto stalnog presipanja iz šupljeg u prazno i krpljenja budžeta DNS ima plan ravnomjernog razvoja i ulaganja u one grane privrede u kojima smo konkurentni. To znači 100 miliona KM za subvencionisanje kredita za pokretanje biznisa i tri godine oslobađanja od poreza onih privrednika koji zaposle 30 novih radnika. Ljudi, naša Republika je bogata i dobrim domaćinima i prirodom samo je potrebna volja i plan, i da se napokon stavi opšti interes iznad stranačkog što DNS i radi.”, naglasio je Jovičić.

Uncategorized

SAMOUNIŠTENJE NAJSTARIJE STRANKE! Najveći neprijatelj SDS-a nije SNSD, već bolesne sujete i bratoubilački rat u SOPSTVENIM REDOVIMA

Srpska demokratska stranka (SDS), nekada neprikosnoveni politički faktor u Republici Srpskoj i najjača opoziciona alternativa SNSD, ušla je u završnicu priprema za ovogodišnje izbore opterećena unutrašnjim podjelama, sukobima oko kandidatura i ozbiljnim pitanjem političkog identiteta. Odluke donesene na posljednjim sjednicama Predsjedništva i Glavnog odbora SDS-a nisu riješile krizu, već su je učinile vidljivom cijeloj javnosti.

Glavni odbor SDS-a odbacio je prijedlog o spajanju sa Pokretom Sigurna Srpska (PSS) Draška Stanivukovića i potvrdio kandidaturu Branka Blanuše za predsjednika Republike Srpske. Međutim, sama činjenica da je vrh stranke ozbiljno razmatrao mogućnost fuzije i kandidaturu političara koji nije član SDS-a pokazuje koliko su duboke dileme unutar stranke.

Posljednji događaji otkrili su postojanje dvije političke struje unutar Srpske demokratske stranke (SDS).

Prvu čine oni koji smatraju da SDS više nema dovoljno političke snage da samostalno predvodi opoziciju i da je neophodno okupljanje oko politički najpopularnijeg opozicionog lidera Draška Stanivukovića. Upravo je zato Predsjedništvo SDS-a bilo spremno razmatrati model prema kojem bi došlo do objedinjavanja SDS-a i PSS-a, uz Stanivukovićevu kandidaturu za predsjednika Republike Srpske.

Drugu struju predstavljaju članovi koji smatraju da bi takav potez značio političku kapitulaciju SDS-a i gubitak identiteta stranke koja postoji više od tri decenije. Njihov stav je na kraju prevagnuo u Glavnom odboru, gdje je većinom glasova odlučeno da Branko Blanuša ostane kandidat SDS-a za predsjednika Republike Srpske, prenosi Klix.

Međutim, rezultat glasanja pokazuje da nije riječ o jedinstvenoj odluci već o kompromisu između gotovo podjednako jakih frakcija.

Formalno gledano, Branko Blanuša je izašao kao pobjednik. Njegova kandidatura je potvrđena, a SDS će na izbore izaći sa vlastitim kandidatom. Politički gledano, situacija je mnogo složenija.

Mjesecima je SDS javnosti slao kontradiktorne poruke. U jednom trenutku Blanuša je predstavljen kao konačni kandidat stranke, zatim su uslijedili pregovori sa Stanivukovićem, potom razmatranje novih modela saradnje, da bi se na kraju vratilo na početnu odluku. Takav proces ostavlja utisak političke neodlučnosti i slabi autoritet samog kandidata. Dio javnosti i opozicionih birača već postavlja pitanje da li Blanuša zaista kontroliše političke procese u stranci ili je postao figura oko koje različite interesne grupe pokušavaju ostvariti vlastite ciljeve.
Paradoksalno, iako nije dobio ono što je tražio, Draško Stanivuković iz cijelog procesa izlazi politički jači.

Sama činjenica da je SDS sedmicama raspravljao o mogućnosti da upravo on bude zajednički kandidat opozicije za predsjednika Republike Srpske pokazuje koliko je njegova politička težina porasla. Čak i nakon odbijanja fuzije, SDS je ostavio otvorena vrata saradnji nudeći PSS-u kandidaturu za Predsjedništvo BiH i mjesto budućeg premijera Republike Srpske u slučaju izborne pobjede opozicije.

Drugim riječima, SDS je odbio da se politički utopi u Stanivukovićev pokret, ali je istovremeno priznao da bez njega teško može računati na ozbiljan izborni rezultat. koj djeluje fragmentirano. SDS, PDP, PSS i Lista Za pravdu i red često više energije troše na međusobne pregovore i nadmetanja nego na artikulisanje zajedničke alternative vlasti.

Posljednja dešavanja dodatno su pojačala utisak da opozicija još uvijek nije sigurna ko treba da je predvodi. Upravo zbog toga dio opozicionih birača pokazuje rastući skepticizam prema sposobnosti opozicionih stranaka da nakon eventualne pobjede funkcionišu kao stabilna vlast.

SDS još uvijek posjeduje najrazvijeniju infrastrukturu među opozicionim strankama u Republici Srpskoj, značajnu lokalnu mrežu i prepoznatljivo ime. Međutim, politički kapital koji je decenijama stvaran danas je ozbiljno narušen unutrašnjim sukobima.

Ako naredni mjeseci budu obilježeni novim previranjima i javnim sukobima između struja unutar stranke, SDS rizikuje da izgubi status vodeće opozicione partije. Ukoliko uspije konsolidovati redove, potvrditi Blanušu kao neupitnog kandidata i postići funkcionalan sporazum sa ostatkom opozicije, stranka bi mogla ostati ključni faktor opozicionog bloka.

Za sada je izvjesno samo jedno – najveća politička bitka SDS-a ne vodi se protiv SNSD-a, nego unutar vlastitih redova. A istorija izbora u Republici Srpskoj pokazuje da stranke koje u kampanju ulaze podijeljene rijetko izlaze kao pobjednici.
Srpska info

Nastavi čitati

Uncategorized

KOLAPS NA GRANICAMA! Na prelazima prema Hrvatskoj čeka se satima

Višečasovna čekanja jutros su zabilježena na više graničnih prelaza prema Hrvatskoj.

Gužve su na izlazu iz BiH na graničnim prelazima Izačić, Velika Kladuša, Gradina, Kozarska Dubica, Kostajnica, Novi Grad, Gradiška, Brod i Orašje, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.

Nastavi čitati

Uncategorized

VREMENSKI HAOS SE PRIBLIŽAVA BALKANU: Meteorolozi proglasili “kod crveno”

Prema najnovijoj prognozi koju je objavio meteorološki sajt “Severe Weather Europe” (SWE), 2026. godina biće u znaku “Super El Ninja”, fenomena koji trenutno pokazuje trend ka rekordnom intenzitetu bez presedana u modernoj istoriji.

El Ninjo se  intenzivira

Kako navodi SWE, podaci iz okeana potvrđuju da se El Ninjo intenzivira duboko ispod površine, a modeli sugerišu da bi ovaj događaj mogao da nadmaši čak i istorijski rekord iz 1877-1878. godine.

Ovaj atmosferski “kod crveno” (Code Red) pokreće masivni okeanski Kelvinov talas, koji deluje kao “sigurnosni ventil” za oslobađanje ogromne energije u globalni vremenski sistem.

Šta ovo konkretno znači za Srbiju i Balkan

Iako je El Ninjo fenomen koji primarno nastaje u Pacifiku, njegovi efekti se poput domina prelivaju na cijeli svijet. Kako piše SWE, uticaj na Evropu biće i te kako vidljiv već od ljeta 2026. godine.

Za područje Evrope, uključujući i naše prostore, prognoze ukazuju na prisustvo snažnog sistema visokog vazdušnog pritiska. Prema analizama koje prenosi sajt SWE, očekuje se formiranje takozvane toplotne kupole iznad centralnih dijelova kontinenta.

Visoke temperature i suša

Za Srbiju i Balkan to znači temperature iznad normale i sušne periode, naročito u centralnim i zapadnim dijelovima Evrope, dok se mi možemo naći na udaru vrelih vazdušnih masa.

Dramatičan obrt na jesen

Međutim, prava promjena, prema pisanju meteorologa, stiže sa jeseni. Dok će veći dio kontinenta i dalje bilježiti temperature iznad prosjeka, pozicioniranje zona niskog pritiska donosi potpuno drugačiju sliku za naš region.

“Pozicioniranje zona niskog pritiska u Mediteranu uzrokovaće povećane padavine u južnim, centralno-južnim i jugoistočnim dijelovima Evrope”, navodi se na ovom sajtu.

To znači da bi Balkan i Srbija mogli da se suoče sa ekstremno kišovitom jeseni i nestabilnim vremenom, što je direktna posljedica poremećaja koji donosi ovaj istorijski “Super El Ninjo”.

Zašto je ovaj El Ninjo drugačiji

Stručnjaci sa SWE ističu da se trenutno bilježi istorijski uspon temperatura okeana koji se dešava brže nego tokom prethodnih velikih događaja iz 1997. ili 2015. godine.

“Svaka nova prognoza pokazuje sve jači intenzitet fenomena”, piše SWE, naglašavajući da smo na putu ka događaju koji se dešava jednom u vijeku.

Ono što je posebno važno za nas jeste da El Ninjo pojačava suptropski džet strim, odnosno, mlaznu struju, što mijenja putanje oluja širom planete. Iako Evropa često ima manje direktan uticaj El Ninja u poređenju sa Amerikom, snaga ovogodišnjeg “super” događaja je tolika da će stabilizovati predviđene atmosferske obrasce, čineći dugoročne prognoze o vrelom ljetu i potopima na jesen prilično pouzdanim.

Na osnovu ove prognoze, Srbija i region treba da se pripreme za godinu ekstrema – od vrelih talasa pod toplotnom kupolom do naglih atmosferskih pražnjenja i obilnih padavina koje nam stižu sa Mediterana, zaključuje se u analizi koju je objavio SWE, a prenosi B92.

Nastavi čitati

Aktuelno