Tekući izdaci Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH u prošloj godini iznosili su 128,69 miliona maraka, od čega se 104,52 miliona odnose na bruto plate i naknade zaposlenih, a 24,16 miliona KM na materijalne troškove.

U finansijskom izvještaju UIO BiH za prošlu godinu navedeno je da se od ukupnog iznosa koji je utrošen za zaposlene, na bruto plate i naknade odnosi se 84,66 miliona, dok su naknade troškova zaposlenih bile teške 19,86 miliona KM.

Kada se podvuče crta, na plate i naknade otišlo je 81 odsto od ukupno utrošenih sredstava za tekuće izdatke u izvještajnom periodu.

Više od 2.300 zaposlenih, stižu i novi konkursi

Zakonom o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza za prošlu godinu UIO je odobren broj zaposlenih 2.691, a u toj instituciji zaključno sa krajem prošle godine bio je angažovan 2.361 izvršilac.

– Za 113 zaposlenih prestao je radni odnos u prošloj godini po različitim osnovama, kao što su penzionisanje, sporazumni prekid radnog odnosa, smrt zaposlenog… – stoji u finansijskom izvještaju UIO u kojem je navedeno da će u ovoj godini ova institucija raspisati konkurs za prijem zaposlenih.

Milioni za struju, markice i video-nadzor

Kada je riječ o materijalnim troškovima koji su “pojeli” 24,16 miliona maraka, realizacija višegodišnjeg projekta finansiranja usluga održavanja sistema video-nadzora UIO koštala je 1,64 miliona KM.

– Najveće stavke materijalnih troškova su izdaci za poštanske usluge, na koje je otišlo 1,07 miliona, dok je na račune za utrošenu električnu energiju potrošeno 2,14 miliona KM. Kancelarijski materijal koštao je 540.812 maraka, a iznajmljivanje prostorija i skladišta 843.290, odnosno 810.096 KM – stoji u finansijskom izvještaju.

Na iznajmljivanje vozila potrošena su 1,42 miliona, dok je najam stalnih sredstava u obliku prava koštao 1,64 miliona KM.

– Usluge popravki i održavanje opreme koštale su 892.773 KM, dok su na štampanja poreskih markica utrošena 2,83 miliona maraka – piše u finansijskom izvještaju.

Za iznajmljivanje 95 vozila 1,4 miliona KM

Kada je riječ o najmu vozila, u UIO pojašnjavaju da su opredijeljeni ka tom rješenju, s obzirom na dotrajalost automobila koje koriste zaposleni za obavljanje redovnih radnih zadataka te kompleksnost poslovnih procesa koji se sprovode u vilju upravljanja i održavanja voznog parka te nemogućnost obezbjeđenja značajnog iznosa sredstava za nabavku većeg broja vozila.

– UIO se opredijelio da određeni broj, odnosno tačno 95 vozila, obezbijedi putem najma, zbog čega su na poziciji unajmljivanja vozila realizovani izdaci u iznosu od 1.428.080 maraka – stoji u finansijskom izvještaju, u kojem je naglašeno i da je UIO u 2025. godini putem licitacije prodao dotrajana i havarisana vozila i po tom osnovu ostvario prihod od 235.863 marke.

Troškovi UO

Za finansiranje Upravnog odbora UIO u 2025. godini bila je planirana 781.000 KM, a od toga iznosa utrošeno je više od pola miliona, tačnije 560.056 maraka. Najviše novca otišlo je na bruto plate i naknade plata i to 452.247 maraka, dok su naknade troškova zaposlenih iznosile 92.750 KM. Na telefonske i poštanske usluge Upravnog odbora potrošene su 2.342 KM, a za ugovorene i druge posebne usluge 12.715 maraka, piše Glas Srpske.

Predstavnici sindikata policijskih agencija, UIO BiH i državnih službenika 13. jula dogovoriće detalje novih masovnih protesta pred državnim institucijama.

Predsjednik Sindikata Granične policije BiH Dragan Matović potvrdio je za „Avaz“ da će na ovom sastanku dogovoriti detalje novih masovnih protesta pred državnim institucijama zbog neusvajanja budžeta BiH za ovu godinu, iako su svi zakonom propisani rokovi odavno istekli.

“Ranije smo zaključili da ćemo izaći pred Predsjedništvo ako ne bude usvojen budžet, ali evidentno je da je zastoj sada negdje u Savjetu ministara. Tražimo samo da rade posao za koji su plaćeni. Mi više vremena nemamo. Evo pola 2026. primjenjuje se osnovica iz 2025., izmjene i dopune zakona o platama, iako su usvojene, ne mogu da se primijene, topli obrok je vezan za budžet … sve što nam je predviđeno za ovu godinu je na čekanju u periodu eskalacije cijena. Dovedeni smo na margine, iako bismo trebali biti na vrhu. Do 13. jula ćemo definitivno odlučiti dolazimo li pred Predsjedništvo ili Savjet ministara, ali svi sindikati se slažu da izlaze na proteste, na koje pozivamo sve zaposlene. Ovo nije samo sindikalni problem, već zajednički problem oko 23.000 ljudi”, kaže Matović.

Podsjećamo, zaposleni u ovim institucijama održali su protest i 31. marta ove godine.

Predsjednik SDP-a i aktuelni premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić se neće kandidovati na predstojećim Opštim izborima u BiH.

Do samog kraja procesa sastavljanja izbornih lista trajale su interne diskusije o tome da li će Nikšić voditi listu SDP-a za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kao i prije četiri godine, objavio je Klix.ba.

Ipak, na kraju je donesena odluka da Nermin Nikšić neće biti kandidat, što će biti prvi put od 1996. godine, odnosno od prvih Opštih izbora nakon kraja rata u BiH, da aktuelni predsjednik SDP-a neće biti kandidat na izborima.

Od 2000. do 2014. godine je Nikšić bio kandidat SDP-a za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, a 2018. i 2022. godine bio je kandidat za državni parlament.

Odluka da ne bude na jednoj od izbornih lista SDP-a sugeriše da će Nikšić, kao što je i nekoliko puta najavljivao u prošlosti, vjerovatno ići u penziju nakon kraja svog mandata.

Ipak, vrijedi istaći da je moguće da Nikšić, ako SDP bude učestvovao u vlasti na nekom nivou, dobije izvršnu funkciju, kao što se desilo nakon što nije izabran u državni parlament prije četiri godine.

Takođe, moguće je i da Nikšić bude kandidat za Dom naroda PS BiH, ali i da na tu poziciju bude imenovan.