Uprava policije Crne Gore objavila je da je proteklog vikenda u ovu zemlju ušlo više ljudi nego što zemlja ima stanovnika.

Kako su objavili iz policije, tokom proteklog vikenda zabilježen je izuzetno intenzivan promet međunarodnog putničkog saobraćaja na graničnim prelazima u Crnoj Gori.

U periodu od 31.7. do 2.8. 2026. godine, na graničnim prijelazima u Crnoj Gori evidentirano je 632.766 putnika i 146.147 motornih vozila.

Najveći promet putnika i vozila zabilježen je na graničnim prelazima Dobrakovo (80.694), Debeli Brijeg (78.800), Sukobin/Murićani (72.937), Dračenovac (67.155) i Božaj (44.283), dok je na Aerodromu Podgorica registrovano 35.823, na Aerodromu Tivat 32.532, a u Luci Kotor 31.064 prelaska.

Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz decembra 2023. godine, koje je Uprava za statistiku Crne Gore objavila, ova zemlja ima 623.633 stanovnika.

(BN)

Hrvatska se suočava s jednom od najozbiljnijih hidroloških suša u posljednjih više od sto godina. Dunav je kod Batine dostigao najniži vodostaj otkako postoje mjerenja,

Drava je takođe oborila istorijski rekord, a stručnjaci upozoravaju da bi bez dugotrajnih padavina posljedice mogle biti još teže

Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature dovele su do rekordno niskih vodostaja najvećih hrvatskih rijeka.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je za HRT da je situacija veoma ozbiljna, navodeći da je Dunav kod Batine dostigao minus 142 centimetra, čime je oboren rekord star još od 1909. godine.

Ni Drava nije u boljoj situaciji. Vodostaj je pao na minus 192 centimetra, što je novi istorijski minimum.

„To su ekstremno niski vodostaji, a temperatura vode je znatno viša nego što je uobičajeno, što dodatno ugrožava biljni i životinjski svijet uz rijeke“, upozorio je Đuroković.

Najveći problemi trenutno su na području hrvatskog primorja i ostrva, gdje su zbog dugotrajne suše značajno smanjeni dotoci vode iz izvorišta.

Za razliku od priobalja, kontinentalni dio Hrvatske zasad nije ugrožen nestašicom vode.

Prema analizi Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), riječ nije o uobičajenoj ljetnoj epizodi, već o dugotrajnoj hidrološkoj suši, prenosi Index.

Ona nastaje nakon višemjesečnog manjka padavina, kada počnu da opadaju vodostaji rijeka, nivoi jezera i podzemnih voda.

Stručnjaci ističu da je problem počeo još tokom 2025. godine, kada je veći dio Evrope imao znatno manje padavina od prosjeka. Tokom ove godine suša je dodatno pojačana izuzetno visokim temperaturama koje ubrzavaju isparavanje vode iz zemljišta i riječnih tokova.

Index

Sudija Specijalizovanih vijeća u Hagu otkazao je ročišta koja su bila zakazana za 17, 18. i 19. avgust u postupku protiv bivših pripadnika terorističke tzv. OVK Hašima Tačija, Baškima Smakaja, Isnija Kiljaja, Fadilja Fazljijua i Hajredina Kučija zbog ometanja pravde, nakon što je odbrana Smakaja dostavila obavještenje da neće izvoditi dokaze.

Sudija je, takođe, naložio Specijalizovanom tužilaštvu da do 4. avgusta u 12.00 časova podnese eventualni zahtjev za izvođenje protivdokaza, objavljeno je na sajtu Specijalizovanih vijeća.

Kako je navedeno, ukoliko takav zahtjev ne bude podnesen, dokazni postupak biće zaključen, a sudija pojedinac namjerava da odredi sljedeće rokove: 24. avgust do 16.00 časova za podnošenje završnih podnesaka, ako ih bude, 4. septembar za podnošenje odgovora na završne podneske, ako ih bude, te 10, 11. i 14. septembar za iznošenje završnih riječi.

Tačiju se sudi zbog ometanja pravde i pokušaja uticaja na svjedoke zajedno sa još četvoricom bivših vođa tzv. OVK – Baškimom Smakajem, Isnijem Kiljajem, Fadiljom Fazljijuom i Hajredinom Kučijem.

Prema optužnici, u periodu od 12. aprila do 2. novembra 2023. godine, tokom odvojenih, neprivilegovanih posjeta u pritvorskom objektu, Hašim Tači je Smakaju, Kiljaju, Fazljijuu i Kučiju dostavljao povjerljive informacije o svjedocima tužilaštva u odvojenom predmetu koji se protiv njega vodi po optužnici za ratne zločine, naložio im da utiču na svjedočenje svjedoka tužilaštva i davao im detaljna uputstva kako da to učine.

Tači se tereti po tri tačke za pokušaj ometanja službenog lica u vršenju službene dužnosti učestvovanjem u zajedničkom djelovanju grupe, po četiri tačke za povredu tajnosti postupka i po četiri tačke za nepoštovanje suda.

Specijalizovana vijeća u Hagu zakazala su za 16. septembar izricanje presude u predmetu protiv Tačija i još trojice bivših vođa tzv. OVK – Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija, po optužnici za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Teroristička tzv. OVK je tokom 1998. i 1999. godine počinila brojne zločine, ubistva i otmice nad pripadnicima vojske i policije tadašnje Jugoslavije, Srbima i drugim nealbancima, kao i Albancima koji nisu prihvatili da budu njeni pomagači ili pripadnici.