Alan Lihtman, američki profesor, u intervjuu za CNN dao je prvu prognozu ko bi mogao osvojiti novi predsjednički mandat na predstojećim američkim izborima u novembru – Džo Bajden ili Donald Tramp.

Njegova predviđanja u Americi se gledaju s posebnom pažnjom, zato što je razvio jedinstveni naučni metod koji se sastoji od 13 ključeva, pomoću kojih je nepogrešivo do sada pogodio pobjednike svih prethodnih deset američkih predsjedničkih izbora, otkad je razvio svoju naučnu metodu.
Pogodio je ne samo pobjedu Donalda Trampa 2016. godine, nego je čak dvije godine prije održavanja izbora najavio i pogodio i da će Džordž Buš Stariji pobijediti iako je u istraživanjima javnog mnijenja zaostajao 18 odsto. Jedine izbore koje je promašio je pobjeda Džordža Buša Mlađeg, jer je on prognozirao pobjedu njegovog protivkandidata Ala Gora. Međutim, kasnije se ispostavilo da je Buš najvjerovatnije pobijedio manipulacijama na izborima u Floridi, gdje je osvojio oko 600 glasova više od Gora, a više od 20 hiljada crnih glasača, koji bi izvjesno glasali za Gora, nisu bili uključeni u biračke spiskove. Inače, na Floridi je guverner tada bio Bušov rođeni brat Džeb.
Na pitanje voditeljke CNN-a ko će pobijediti na izborima u novembru, Lihtman je rekao da postoji još nekoliko tendencija koje nisu dovoljno jasne da bi bile pretvorene u njegove ključeve, ali je rekao da je gotovo izvjesno da će Bajden ostato predsjednik, iako ankete predviđaju ili tijesnu trku ili pobjedu Trampa. Lihtman je rekao da ga istraživanja javnog mnijenja nikad nisu omela u njegovim prognozama, i objasnio je zašto vjeruje da će Bajden ostati u Bijeloj kući, s tim da je napomenuo da će početkom avgusta izaći s definitivnom prognozom, iza koje će čvrsto stati.

On je rekao da su američki predsjednički izbori „palac gore ili dolje“ za trenutnog predsjednika, i da bi izazivač, ako želi da pobijedi, morao osvojiti sedam od 13 ključeva. Za sada, kako on tvrdi, Bajden drži dovoljno ključeva u svojim rukama, tako da bi Tramp, ako želi da osvoji mandat u Bijeloj kući, morao da okrene čak četiri ključa, što će biti vrlo teško i izazovno za njega, zbog čega Lihtman tvrdi da je Bajden za sada čvrsto u sedlu da zadrži svoj mandat.

Ta četri ključa, koja Tramp treba da preokrene u svoju korist se, prema profesoru Lihtmanu, odnose na spoljnu politiku, socijalne nemire u Americi, ozbiljnog trećeg kandidata i ozbiljnog izazivača u Demokratskoj stranci iz koje Bajden dolazi. Tramp bi, prema njemu, morao da okrene sve ove ključeve u svoju korist ako želi da osvoji Bijelu kuću. To znači da bi, kako tvrdi profesor Lihtman, do izbora trebalo da istovremeno dođe do velikog spoljnopolitičkog neuspjeha za Bajdena, do velikih socijalnih nemira u Americi, da treći kandidat ozbiljno ugrozi Bajdena i da unuar Demokratske stranke dođe do velikih turbulencija. Koliko je izvjesno da se sve ovo desi, kao i da li će Lihtmanov do sada uspješan model nastaviti da pogađa pobjednika izbora, ostaje da se vidi.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova pozvala je autore nacrta rezolucije o Srebrenici da povuku taj dokument, koji, kako je naglasila, ne može da dovede do nacionalnog pomirenja u BiH.

Zaharova je na brifingu za novinare podsjetila da je rukovodstvo Republike Srpske uputilo stavove generalnom sekretaru i predsjedavajućem Generalne skupštine UN i zemljama članicama UN sa apelom da spriječe usvajanje rezolucije.

-Štaviše, nedavno je Skupština Republike Srpske pokrenula zahtjev za oduzimanje ovlašćenja (ambasadoru BiH pri UN Zlatku) Lagumdžiji. Pozivamo autore nacrta rezolucije da povuku svoj dokument- naglasila je ona, objavljeno je na sajtu ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

Ona je dodala da nacrt rezolucije, dostavljen Generalnoj skupštini UN, ne može da dovede do nacionalnog pomirenja u BiH.

-To može samo povećati podjele u ovoj zemlji, i na Balkanu u cjelini. Dokument nosi antisrpski naboj, što je očigledno. Ne optužuje direktno srpski narod, ali sadrži pozivanje na odluke Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, kao i mišljenje Međunarodnog suda pravde o Srebrenici, koje se teško može nazvati pravednim u odnosu na Srbe, što su prepoznali i učesnici procesa koji ne ijdele simpatije prema Srbima. Ove odluke ne uživaju podršku među zemljama balkanskog regiona i svijeta – istakla je ona.

Zaharova smatra da je od fundamentalnog značaja i činjenica da se ova inicijativa promoviše kršeći unutrašnje procedure Bosne i Hercegovine, s obzirom da je Republika Srpska više puta izražavala svoje neslaganje sa njom.

Ona je ujedno istakla da je prijedlog za uspostavljanje „međunarodnog dana sjećanja na žrtve genocida” u Srebrenici ispolitizovana inicijativa koju promoviše Lagumdžija, uz podršku zemalja NATO, ističući da ta inicijativa ne doprinosi pomirenju.

-I to, uprkos činjenici da su upravo članice NATO te koje snose glavnu odgovornost za tragične događaje u Jugoslaviji, koji su doveli do pogibije ljudi različitih etničkih i vjerskih pripadnosti, uključujući i Srebrenicu i okolinu -istakla je Zaharova.

Kuban je naselje u Lugansku na istoku Ukrajine, nekih stotinak kilometara od fronta u ratu.

Inače je ovo mjesto daleko izvan dometa većine ukrajinskog oružja i snage Rusije tamo su se mogle osjećati relativno sigurno.
To objašnjava, prema pisanju američkog Newsweeka, zašto su se tamo u srijedu okupile možda i stotine ruskih vojnika, navodno zbog obuke. Po svemu sudeći, zaboravili su na balističke rakete tipa ATACMS američke proizvodnje koje, ovisno o modelu, imaju domet i do 300 kilometara, a njihovo kasetno punjenje može izbaciti i stotinu granata.
Dok su Rusi šetali na otvorenom polju izvan Kubana usred bijela dana, primijetio ih je jedan ukrajinski dron i ubrzo su prema njima poletjele četiri rakete. Jedna nije eksplodirala, ali preostale tri rasule su granate pretvorivši polje u zonu smrti, navodi ovaj list.

Jedna od raketa eksplodirala je direktno iznad grupe od oko 116 nezaštićenih Rusa. Moguće je da su svi poginuli, kaže američki Institut za ratne studije u Vašingtonu.

Napad u srijedu možda je bio i jedan od najkrvavijih u čitavom ratu te je znak lošeg planiranja ruskih komandanata. Morali su znati da je takav napad nedavno postao moguć, čak i vjerovatan. Nabavka raketa od SAD-a i ispaljivanje na ranjive tačke ruskih položaja posljednjih je mjeseci jedan od prioriteta ukrajinske vojske, prenosi Index.