Connect with us

Svijet

NESTVARNE SCENE Neonacisti marširaju širom Njemačke

Tri puta više ekstremno desničarskih i neonacističkih marševa evidentirano je u Njemačkoj ove godine: u prvoj polovini 2023. godine zabilježena su ukupno 162 neonacistička okupljanja, prenio je londonski “Times”, pozivajući se na brojke koje je dao njemački Bundestag u odgovoru na pitanje poslanika Ljevice (Die Linke).

U istom tom razdoblju prošle godine održana su 52 neonacistička skupa. Riječ je o skupovima, demonstracijama i protestnim marševima koje održavaju grupe poput Freie Sachsen (Slobodni Saksonci), osnovane 2021. godine, i Die Heimat (Domovina), što je novo ime krajnje desnog NDPa (Nacionalna demokratska stranka Njemačke) osnovanog 1964.

Dakle, u poređenju s prvom polovinom prošle godine, skupovi njemačke ekstremne desnice su se utrostručili. Potpredsjednica Bundestaga Petra Pau iz Ljevice rekla je za “Times” da je godinu dana nakon pandemije virusa korona uočena značajna mobilizacija snaga krajnje desnice. Bilježe se i brojni napadi na skloništa za izbjeglice, kaže ona i ističe kako je odgovornost svih da spriječe da neprijateljsko raspoloženje prema izbjeglicama dostigne nivo sa početka 1990ih i 2015.

Porastao je i broj koncerata krajnje desnih grupa: ove godine bilo ih je 106, u poređenju sa 35 u 2022. Posljednjih godina Njemačka je doživjela alarmantan skok aktivnosti krajnje desnice, zajedno s porastom antisemitizma, upozorava BKA, njemačka savezna kriminalistička policija.

“Desni ekstremizam ostaje stalni izazov jer je najveća prijetnja demokratskom poretku”, upozorila je nedavno njemačka ministarka policije Nensi Fezer.

Novi rekordi dolaze nakon što je prošla godina takođe već rušila rekorde.

“U 2022. broj zločina s ekstremno desnom pozadinom porastao je za 3,8 odsto na oko 21.000. Broj desničarskih ekstremista potencijalno spremnih na nasilje ponovno je porastao za 500, na više od 14.000. Nikada ne smijemo potcijeniti smrtonosnu opasnost od desničarskog ekstremizma i desničarskog terorizma”, ističe. Njemačka Savezna kancelarija za zaštitu ustava istovremeno je zabilježila porast antisemitskih napada veći od 50 odsto. Procjenjuju da više od trećine članova krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) ima ekstremistički potencijal.

U maju je njemačka BKA upozorila da je lani broj politički motivisanih kaznenih djela rekordno narastao. Broj politički motivisanih zločina dostigao je 2022. godine gotovo 60.000, što je najviši nivo od 2021. godine, otkako se vodi ta statistika. Najviše je porastao broj zločina koji se ideološki ne mogu jasno definisati: takvih je lani bilo 24.080, od čega 14.000 otpada na proteste protiv antikovid mjera. Desničarski ekstremizam ostaje najveća prijetnja, sa gotovo 23.500 slučajeva i 1.170 izliva nasilja.

Ministarka Fezer ocijenila je da su te rekordne brojke odraz društvenih sukoba. No, broj zlodjela koja se pripisuju ljevičarskim ekstremistima je, po evidenciji BKA, lani pao za oko 31 odsto, na 7.000 slučajeva. Istovremeno je broj kaznenih djela protiv izbjeglica narastao za devet odsto: registrovano je 1.420 kaznenih djela i 278 kaznenih djela nasilja protiv izbjeglica.

Smještaji za azilante česta su meta napada. Veliki porast je zabilježen i u kategoriji “stranih ideologija”, na 3.886 kaznenih djela, od čega su 372 djela nasilja.

Tu spadaju kaznena djela povezana s ratom u Ukrajini, sukob između Turske i kurdskog PKKa, te reakcije na situaciju u Iranu. Prijavljeno je 206 kaznenih djela s područja mizoginije i 417 iz područja “rodne različitosti”, prenijeli su njemački mediji. Takođe se broj kaznenih djela u vezi s klimatskim protestima udvostručio na 1.600. (Jutarnji.hr)

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno