Startom maratonske trke otvoren je 37. Beogradski maraton koji je ove godine okupio više od 13.000 učesnika iz 72 zemlje svijeta.

Polumaraton i štafetni polumaraton počeće u 9.30 časova, start trke na 10 kilometara zakazan je u 11.00 časova, a trka zadovoljstva počeće u 13.00 časova.

Zbog maratona čiji je tradicionalni start kod Crkve Svetog Marka, a cilj na Terazijama za saobraćaj je od 6.00 do 14.00 časova zatvoren širi centar grada, a linije gradskog saobraćaja i tramvaji voze u ostalim dijelovima grada voze u posebnom režimu.

Duž trase maratona angažovano je veliko obezbjeđenje i ekipe Hitne pomoći.

Volonteri Crvenog krsta radiće prvu trijažu onih kojima je potrebna pomoć i na taj način rasteretiće urgentne centre i Hitnu pomoć.

Takođe, na samoj stazi biće postavljene tri poljske bolnice, a po uzoru na velike svjetske maratone.

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ocijenila je da su Srbija i njen tim, odgađanjem glasanja o rezoluciji o Srebrenici u UN, izvojevali nevjerovatnu pobjedu.

Brnabićeva je poručila da su rezolucija o Srebrenici i brutalne prijetnje koje se upućuju u vezi sa njenim usvajanjem pokazale kakav je trenutno svjetski poredak.

Ona je naglasila da oni koji “guraju” usvajanje rezolucije u Generalnoj skupštini UN vrše ozbiljne prijetnje i pritiske.

“To više nema nikakve veze sa diplomatijom. To više nisu ni pritisci, to su ozbiljne pretnje. `Ne glasaš li – uradićemo to i to. Nema više kredita, investicija, podrške u ovome ili ćemo direktno nešto protiv vas raditi`. To više nije diplomatija, to su brutalne pretnje i to vam na kraju krajeva prikazuje kako trenutno izgleda svetski poredak”, rekla je Brnabićeva.

Ona je izrazila uvjerenje da će rezolucija o Srebrenici u maju doći na glasanje u Generalnu skupštinu UN, ocijenivši da je i samo pomjeranje glasanja nevjerovatna pobjeda.

“Da se čujete praktično sa skoro svim državnicima sveta, što je u UN 190 država za pet dana, to je napor koji niko ne može da zamisli. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uspeo je do te mere da ih prodrma da oni više nisu sigurni kako će u stvari proći na tom glasanju. I to je nezamisliva pobeda Srbije. I da oni to odgode”, rekla je Brnabić za TV “Prva”.

Direktor “Torlaka” Luka Dragačević kaže da je Institut započeo postepeni proces rekonstrukcije i modernizacije.

Institut za virusologiju, vakcine i serume “Torlak” zajedno sa desetak svjetskih kompanija učestvuje u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije. Direktor Instituta Luka Dragačević kaže za RTS da će sva neophodna oprema stići narednih mjeseci. Napominje da se od mRNK tehnologije očekuje da promijeni tok budućnosti medicine.

Direktor “Torlaka” Luka Dragačević kaže da je Institut započeo postepeni proces rekonstrukcije i modernizacije.

Dragačević navodi da je “Torlak” dio projekta vakcina na osnovu mRNK tehnologije i da je upravo u petak potpisan ugovor sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom vrijedan milion i po evra. “Prošle godine ‘Torlak’ je započeo prve obuke u sklopu tog projekta. Naše osoblje je otišlo na obuke u Kejptaun, SAD, u Južnu Koreju, gdje se nalazi jedan od najboljih instituta trenutno na svijetu, koji je hab za obuku svih ljudi koji se bave proizvodnjom vakcina”, naglašava Dragačević.

Kako navodi, učešćem u tom projektu “Torlak” treba da dobije svu neophodnu opremu za najmodernija istraživanja, kao što se rade u “Fajzeru” i “Moderni”.

Dragačević ukazuje na to da je od 15 česnika u projektu razvoja mRNK tehnologije, “Torlak” jedini državni institut u Evropi, dok su ostali privatne kompanije. Kako je naveo, dio opreme je stigao u Institut, a narednih mjeseci bi trebalo da stigne ostatak. Dragačević ističe da se od mRNK tehnologije očekuje da promijeni tok budućnosti medicine.

Kako kaže, projektom je obuhvaćeno više od 60 odsto svjetske populacije.

Šta je mRNK tehnologija?
“U pitanju je tehnologija koja vam omogućava da umjesto da ubacujete patogene preko tradicionalnih vakcina, pa onda aktivirate imunološki odgovor, vi zapravo unosite taj informacioni kôd preko RNK i onda vaše ćelije stvaraju protein na koji se stvara imunološki odgovor”, objašnjava direktor “Torlaka”.

“Tehnologija je potpuno bezbjedna što se pokazalo mnogobrojnim studijama, a prosta promjena te tehnologije nije samo za borbu protiv patogena, beć i za borbu protiv infekcija i raka”, dodaje Dragačević.

U petak je objavljeno najnovije istraživanje u Engleskoj u vezi sa personalizovanom mRNA vakcinom protiv raka kože, za koju postoji potencijal da se koristi i protiv karcinoma pluća, bubrega. “Očekuje se da će ta tehnologija preuzeti primat u medicini. ‘Fajzer’ i ‘Moderna’, koji su započeli tu priču, najavili su da negdje 2030. očekuju da imaju registrovane proizvode za te vrste karcinoma”, dodaje Dragačević.

Prema njegovim riječima, mRNK tehnologija bi mogla da promijeni ne samo liječenje, nego i distribuciju i snabdjevenost lijekovima, pošto je proizvodnja mnogo brža. Kaže da su u toku su istraživanja za terapije i vakcine za još mnoge bolesti kao što su dijabetes i neka neurološka oboljenja.

O izgradnji dijagnostičkog centra i laboratorije
Govoreći o izgradnji najsavremenijeg dijagnostičkog centra i laboratorije u sklopu “Torlaka”, Dragačević ukazuje da će to omogućiti da se na licu mjesta uzme i obradi uzorak i da se uz pomoć nove tehnologije krene u proizvodnju vakcine. Očekuje da će objekat do Vidovdana dobiti svoju strukturu, a da do kraja februara sljedeće godine u potpunosti bude operativan.

Dragačević kaže da “Torlak” paralelno radi i na modernizaciji trenutnih pogona i razvoju projekata za nove vakcine protiv tetanusa, difterije i pertusisa (veliki kašalj). “Započeli smo i servisiranje opreme za proizvodnju beseže vakcine kako bi ponovo odgovarala svim svjetskim standardima”, dodaje Dragačević.