Connect with us

Region

NESVAKIDAŠNJI SLUČAJ: Braća tužila sestru jer nije htjela da se ODREKNE imovine

Jedan od pokazatelja neravnopravnosti polova na Balkanu je praksa da se sestre odriču imovine u korist braće. Zvuči arhaično, ali ovakve situacije se i dan-danas dešavaju.

I ne tako davno, ljudi su ženu koja se “drzne” da zatraži ono što joj pripada, smatrali lošom kćerkom, sestrom, pa i čovjekom.

Patrijarhalna ideologija je izuzetno jaka, pa žene bez obzira na ekonomski položaj i stepen obrazovanja, najčešće imaju stav da je odricanje od prava na imovinu u korist braće dio porodične tradicije. U nekim krajevima i dalje vlada mišljenje da muško treba da ostane na imanju i da ženi isto nije potrebno, jer će se ona udati i otići u tuđu kuću.

Sličnog mišljenja su bila i braća iz Čačka, a cijeli slučaj je vodila poznata advokatica Dragana Aleksić koja je za Telegraf otkrila kako se ovaj slučaj završio i da li se kroz svoj radni vijek susrela sa istim ili sličnim situacijama.

Sve je počelo 1994. godine kada su braća odlučila da tuže sestru i sudski joj oduzmu imovinu za koju su smatrali da im pripada. Inače, sestra je bila većinski nasljednik svega, jer se njena majka udala za njihovog oca i živjeli su na njenoj imovini. Dakle, to nisu bila njena biološka braća.

“Slučaj je završen, ali ona nažalost nije još uvek u posedu imovine. Sledi nam još jedan postupak deobe koji je prekinut 1994. godine kad se pokrenuo postupak utvrđivanja zaostavštine i njenog prava na nasleđe”, započinje priču za Telegraf Aleksić.

Advokatica objašnjava, da je ovaj slučaj specifičan, ali da, nažalost, nije nepoznat u praksi.

“Žene nekako same sebe ubede da nemaju ista prava kao brat i onda kada odluči da uzme ono što joj pripada, ljudi počnu da govore “uzela bratu”. Mnogi i dan-danas govore da sestre treba da se odreknu nasledstva u korist brata, a njima zapravo isto zakonski pripada sve kao i njemu”, ističe ova sagovornica.

Aleksić otkriva da braća nisu dočekala presudu, ali da njena stranka i njena sestra jesu.

“Njena majka je imala jedan mučenički život. Kada se udala za svog drugog supruga, on je otišao u rat koji je završio u zarobljeništvu i ona je četiri godine podizala njegovo petoro dece. Braća su uvek nju zvali majkom, jer je njihova otišla, i zbog toga nisu mogli da se pomire da je sestra jedini i većinski naslednik svega”, objašnjava ona.

Naglašava da su braća mnoge stvari radili iz prkosa i inata, te da su pojedine stvari prvo priznavali na sudu, a onda iste osporavali.

“Promenilo se šest sudija, pa je bila i reforma pravosuđa. Mnogo stvari se dešavalo dok se ovaj slučaj odvijao. U pitanju jedan ogroman predmet i tu se može videti presek čitavih društvenih odnosa”, ističe ona.

S obzirom na to da su braća umrla, jedan dio njihovih nasljednika je nastavio da pravi probleme Draganinoj stranci.

“Oni su menjali nekoliko advokata, jer nisu mogli da ih ubede da im to ne pripada. Oni su sve vreme odugovlačili i osporavali da imovina pripada mojoj stranci. Odlagali su ročišta, ali se, srećom, sve završilo u našu korist”, kaže Aleksić.

Ona otkriva da je morala da podnese zahtjev o suđenju u razumnom roku i naglašava da ne zna da li bi slučaj još bio gotov da to nije uradila.

“Postoji jedna poseban zakon koji određuje, da kada započne suđenje, mi određujemo vremenski okvir. Taj vremenski okvir je rok u kog sud mora da se pridržava kako bi se završio određeni postupak. Ukoliko to sud ne uradi, podnosi se zahtev i predsednik suda onda donosio rešenje i rok u kom taj slučaj mora da se završi. Pa, ako se ni to ne uradi, vi imate pravo da podnesete tužbu sudu. Zahvaljujući tome i velikoj borbi smo uspeli”, objašnjava detaljno.

U nekim krajevima Srbije, ali i drugim zemljama, i dalje je uvriježeno mišljenje da sestra treba da se odrekne nasljedstva u korist brata, a naša sagovornica naglašava da protiv toga treba da se borimo.

“Ovakvih i sličnih slučajeva, nažalost, ima koliko god hoćete. Diskriminacija žena je veoma zastupljena, i to možete videti na svakom koraku. Ovo je tema o kojoj se treba pisati i pričati i za koju treba da se bore mlade žene. Mediji treba da obrate pažnju da se jednako tretitaju oba pola. I naravno, to ne znači da muškarcima treba da okrenemo leđa. Naša braća, muževi, očevi i sinovi treba da nam budu saveznici u svemu ovome i na njih moramo da delujemo, jer bez toga se neće promeniti ništa. Dovoljno je da napravimo jedan korak, jer će ga neko drugi nastaviti i da one tekovine koje nam je ostavio socijalizam u vidu ravnopravnosti ne damo ni za jedan milimetar, već da idemo samo pravo”, zaključila je čuvena advokatica Dragana Aleksić.

Related Topics:

Region

POZNATI REZULTATI REFERENDUMA: Slovenci rekli “ne” eutanaziji, zakon se poništava

Slovenački birači većinom su odbili zakon o potpomognutom samoubistvu, poništivši zakon iz jula, dok inicijator referenduma ističe pobjedu kulture života nad kultom smrti.

Slovenački birači na referendumu održanom juče većinski su odbili zakon o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života, čime će zakon usvojen u parlamentu u julu ove godine biti poništen.

Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, s 99,8 odsto prebrojanih glasova protiv zakona je glasalo više od 368.000 birača, odnosno 53,4 odsto izašlih. Za zakon je glasalo nešto više od 321.000 birača, odnosno 46,6 odsto.

Time je ispunjen i zakonski kvorum, jer je za odbacivanje zakona moralo glasati najmanje 339.205 birača. Na referendum je izašlo 40,91 odsto od ukupno 1,7 miliona osoba s pravom glasa.

U većini izbornih jedinica zakon je odbijen, a jedina iznimka bila je centralna Ljubljana, gdje je prevagnula podrška njegovom donošenju. Riječ je o 34. referendumu u istoriji nezavisne Slovenije, na kojem su biračka mjesta zatvorena u 19 časova, nakon čega su objavljeni prvi neslužbeni podaci.

Inicijator referenduma i čelnik Pokreta za djecu Aleš Primc rezultat je proglasio “velikom pobjedom saosjećanja i solidarnosti”. Zahvalio je građanima, ljekarima, vjerskim zajednicama i političkim strankama koje su podržale inicijativu, ističući da je “kultura života pobijedila kult smrti”. Rekao je da je poruka birača jasna i da država mora obezbijediti uslove u kojima će bolesni, invalidni i stariji imati dostupnu zdravstvenu i palijativnu zaštitu, a ne put ka potpomognutom okončanju života.

Odbijeni zakon predviđao je mogućnost potpomognutog samoubistva za punoljetne pacijente koji ispunjavaju stroge medicinske kriterijume. Pacijent bi morao dvaput izraziti želju ljekaru, nakon čega bi zahtjev procjenjivao nezavisni ljekar i psihijatar. Zdravstveni radnici zadržali bi pravo priziva savijesti. Potpomognuto okončanje života ne bi bilo dozvoljeno osobama mlađim od 18 godina, kao ni u slučajevima neizdržive patnje izazvane mentalnom bolešću. Eutanazija, odnosno smrt uz direktnu pomoć njegovatelja, ostala bi zabranjena.

Referendum tako poništava zakon iz jula, iako je na savetodavnom referendumu 2024. godine pravo na potpomognuto samoubistvo podržalo 55 odsto birača.

Nastavi čitati

Region

VULIN O IDEJI BELGIJSKOG PREMIJERA! EU po modelu srpskog svijeta

Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin upitao je da li ideja srpskog svijeta i dalje zvuči nemoguće i opasno, nakon što se belgijski premijer Bart de Vever založio za ujedinjenje Belgije i Holandije, rekavši da ne odustaje od svog sna da svi koji govore holandskim jezikom žive u jednoj državi.

On je upitao da li i sada ideja srpskog sveta, ujedinjenja Srbije i Republike Srpske i zajedničke države svih koji govore srpskim jezikom i dalje zvuču nemoguće, opasno, destabilizujuće?

“Hoće li i De Vever pod sankcije, hoće li /evropski komesar za proširenje EU/ Marta Kos i njega da isključi iz Vlade? Evropske integracije po modelu srpskog sveta, veseli se srpski rode!”, izjavio je Vulin.

Nastavi čitati

Region

NIŠTA BEZ KEŠA! Slovenija upisuje pravo na plaćanje gotovinom u Ustav

Narodna skupština Slovenije odobrila je Ustavni zakon o izmjeni trećeg poglavlja Ustava sa 67 glasova za i jednim protiv, na osnovu kojeg će se pravo plaćanja gotovinom upisati u Ustav. Inicijativu za to dala je udruženje „Povezani smo“, koje je u novembru 2023. godine Narodnoj skupštini predalo 56.267 potpisa za unošenje ovog prava u Ustav.

Očekuje se da će Narodna skupština zakon proglasiti 1. decembra.

Kako objašnjavaju iz udruženja, cilj je jasna zaštita fizičke gotovine. Prema njihovom uvjerenju, pojam gotovina uvijek se mora odnositi na novac u fizičkom obliku. Time se sprječava da se digitalni oblici novca, poput elektronskog novca, kriptovaluta ili digitalnog eura, u budućnosti tumače kao gotovina. Ustavno povjerenstvo Narodne skupštine zatim je pripremilo radni tekst prijedloga ustavnog zakona. Nakon odobrenja, Ustavu će biti dodat novi član 74, koji će glasiti da svako ima pravo da koristi gotovinu u bankarskom i drugom pravnom prometu, u skladu sa zakonom.

Za odobrenje je bila potrebna dvotrećinska većina svih poslanika. U današnjoj raspravi poslanici su, između ostalog, naglasili važnost gotovine u kriznim situacijama i sa aspekta zaštite privatnosti.

U tom procesu Vlada je skrenula pažnju na pravne aspekte koji se tiču isključive nadležnosti Evropske unije u oblasti monetarne politike. Stoga je pozdravila odluku Skupštine da najnoviji prijedlog pošalje Evropskoj centralnoj banci (ECB) na mišljenje, kao i činjenicu da je ECB prepoznala glavni cilj prijedloga – jačanje dostupnosti i prihvatanja gotovine u Sloveniji. Linker
„Ovo je pravo koje uživa široku javnu i političku podršku i ima značajnu simboličku i praktičnu vrijednost“, naglasila je danas državna sekretarka u Ministarstvu finansija Gordana Pipan, prenosi Bankar.

Nastavi čitati

Aktuelno