Connect with us

Društvo

Neusklađenost ponude i potražnje: “Stotine hiljada tona peleta u skladištima”

Predsjednik kompanije “Boksit” Milići Rajko Dukić uputio je resornim ministarstvima dopis u kojem traži da stave van snage ili izmijene odluke o zabrani izvoza i ograničenju cijene peleta.

Dukić u dopisu podsjeća da je odlukom Savjeta ministara do kraja januara 2023. zabranjen izvoz određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta, dok je odlukom Vlade RS ograničena cijena peleta na 480 KM po toni sa PDV-om.

“Kako su i jedna i druga odluka postale diskutabilne, sugerišem da se obje stave van snage ili preispitaju, uz detaljnu analizu stanja na tržištu i efekata koje su te odluke proizvele”, navodi Dukić.

U obrazloženju navodi da odluka o zabrani izvoza nije donesena na osnovu stručne analize, odnosno da se nije vodilo dovoljno računa o ponudi i potražnji.

Rezultat toga je, dodaje, da sada zbog zabrane izvoza, proizvođači imaju zalihe koje se mjere stotinama hiljada tona, a ne mogu da prodaju na tržištima gdje su cijene mnogo povoljnije i prodaja nije diskutabilna.

“Cijena peleta, koja je ograničena odlukom Vlade RS mogla bi da ima opravdanje, samo pod uslovom da je usklađena ponuda i tražnja i da proizvođači, zbog zabrane izvoza, nemaju enormne zalihe, što povećava i određene troškove, a i dovodi u pitanje opravdanost i korisnost dalje proizvodnje. Više je nego očigledno da ogromne zalihe ukazuju na neusklađenost ponude i tražnje, bez obzira na ograničenu cijenu”, navodi se u dopisu.

Predložio je da se što prije ukine odluka o zabrani izvoza ili preinači u smislu da proizvođači mogu da izvezu dio svoje proizvodnje, “s tim da se cijene, na domaćem tržištu, takođe preispitaju i po potrebi zaštite”.

Inače, kompanija “Boksit” je vlasnik preduzeća “Soligna” koje se, između ostalog, bavi i proizvodnjom peleta.

Cijena peleta u Srpskoj proteklih mjeseci išla je i do 750 KM sa tendencijom daljeg rasta. Zbog toga su se u problemu našli brojni privrednici, ali i domaćinstva koja su se grijala na pelet s obzirom na to da im je grijanje poskupjelo i do 150 odsto. Nakon toga Vlada RS je donijela odluku o ograničenju cijene.

(Capital.ba)

Related Topics:

Društvo

KAKVA DIVNA VIJEST! Od Banjaluke do Zagreba ponovo će se moći vozom

Mirza Hadžibegić, direktor Željeznica FBiH, potvrdio je da se intenzivno radi na uspostavljanju linije Sarajevo – Zagreb, preko Doboja, Banjaluke i Novog Grada.
“Postoji zajedničko operativno tijelo, formirano od Vijeća ministara BiH i Vlade Hrvatske, koje tretira neke administrativne procedure koje se odnose na granične prelaze, ali jedna od inicijativa je povezivanje Sarajeva, Banjaluke i Zagreba”, rekao je Hadžibegić.

Kako je dodao, putnički saobraćaj nije profitabilan i u svim zemljama je subvencioniran od države.

“Na linijama od Sarajeva do Čapljine, odnosno Maglaja, imamo subvencije Vlade FBiH. Uspostava novih linija značila bi nove troškove i to je stvar lokalnih zajednica i njihovih potreba”, rekao je Hadžibegić za Avaz.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 40 stepeni

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano i vruće, uz dnevnu temperaturu do 40 stepeni Celzijusovih.

Na zapadu se u poslijepodnevnim časovima očekuje umjeren razvoj oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 18, u višim predjelima od 10, a dnevna od 34 do 40 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab vjetar, istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

MMF UPOZORIO BiH: Potrebne hitne reforme i fiskalna disciplina

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozorava da i pored određenog rasta, ekonomiju Bosne i Hercegovine prate brojni rizici – od unutrašnjih političkih tenzija do vanjskih ekonomskih šokova.

Na nedavno završenim redovnim konsultacijama sa predstavnicima BiH, misija MMF ocijenila je da je privredni rast BiH ubrzan sa dva odsto u 2023. na 2,5 posto u 2024. godini, podstaknut snažnom domaćom potražnjom, rastom kredita, privatnim investicijama i doznakama, piše Capital.

Nezaposlenost je pala na 11,7 odsto, a realne plate bilježe godišnji rast od osam odsto. Istovremeno, inflacija je nakon pada na 1,7 posto u 2024. ponovo počela da raste, dostižući 3,7 odsto u maju, prvenstveno zbog viših cijena hrane.

Ipak, MMF upozorava da su ekonomski izgledi i dalje neizvjesni. Predviđa se rast BDP-a od 2,4 posto u 2025, ali uz visoke rizike – od potencijalnog pogoršanja geopolitičke situacije, preko oscilacija cijena hrane i energije, do političke nestabilnosti unutar zemlje.

Fiskalna politika, iako trenutno još u granicama, suočava se s izazovima, poručili su iz MMF-a.

“Deficit generalne vlade (razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda svih nivoa vlasti u BiH) ostao je na 1,75 posto BDP-a, ali se za 2025. predviđa porast na 2,6 posto zbog povećanja plata i penzija“, rekli su u MMF-u i poručili da vlasti treba da izbjegavaju daljnje diskrecione mjere koje povećavaju deficit i da hitno izrade planove za krizne situacije.

Entiteti se, prema izvještaju, suočavaju sa velikim potrebama za finansiranjem. Federacija BiH planira emisiju euroobveznica, dok se RS oslanja na bilateralne kredite i domaće tržište. MMF naglašava potrebu za izgradnjom finansijskih rezervi, reformom javnog sektora i unapređenjem programa socijalne pomoći.

Valutni odbor ostaje stub makroekonomske stabilnosti u BiH, a Centralna banka (CBBiH) zadržava snažan nivo deviznih rezervi. MMF podržava planove za jačanje okvira obavezne rezerve i nadzor nad bankarskim sektorom. Upozorava se i na rizike usljed brzog rasta kredita i tržišta nekretnina, te se preporučuju dodatne makroprudencijalne mjere kako bi se očuvala stabilnost.

Reforme ključne za pristupanje EU i zadržavanje investicija

Politička fragmentacija i slabi kapaciteti institucija usporavaju reforme, smatra MMF i naglašava važnost Plana rasta za BiH, koji može donijeti milijardu evra EU sredstava u periodu 2025–2027. Posebno se insistira na reformama energetskog sektora i uspostavljanju mehanizama za određivanje cijene ugljika, uoči implementacije evropskog CBAM sistema.

“BiH mora hitno implementirati mjere MONEYVAL-a kako bi izbjegla stavljanje na sivu listu FATF-a 2026. godine, što bi moglo ozbiljno ugroziti međunarodne finansijske tokove i investicije. Istovremeno, razvoj digitalnog identiteta, e-usluga i modernizacija tržišta rada prepoznati su kao ključni faktori za unapređenje poslovnog okruženja“, navodi se u izvještaju.

MMF poručuje da BiH mora hitno unaprijediti fiskalnu disciplinu, reformisati javni sektor i ojačati institucionalne kapacitete kako bi osigurala stabilnost, podstakla rast i ubrzala evropski put.

Nastavi čitati

Aktuelno