Ideja o izgradnji auto-puta koji bi povezao Sarajevo i Beograd stara je nekoliko decenija, a intenzivnija priča o tom projektu počela je prije nekih desetak godina, međutim Bosna i Hercegovina do danas, za razliku od Srbije, na tom projektu nije uradila gotovo ništa, i nije čak definisala ni trasu tog auto-puta.

“Željeli bismo da se izgradi auto-put od Beograda do Sarajeva preko Višegrada, ali ne možemo da se dogovorimo sa partnerima u Sarajevu, jer oni kažu da nema isplativosti koju bi studija izvodljivosti pokazala. Nadležni u BiH kažu da, ako se gradi put do Višegrada, onda mora da ide do Goražda i postavljaju pitanje da li će ići preko Pala i Prače. Da li će ići preko Prače ili Rogatice, to je sada pitanje, ali oni to neće upravo zato što nema isplativosti. Mislim da je to greška”, rekao je nedavno Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, dodajući da u pojedine projekte treba ulagati iako nema ekonomske isplativosti.

Nakon ove izjave Vučića odmah je reagovao Edin Forto, ministar transporta i komunikacija BiH, koji je rekao da trasa budućeg auto-puta Sarajevo – Beograd mora ići kroz Tuzlu i Brčko distrikt, naglašavajući da to nije stvar emocija, nego racionalnog planiranja u interesu svih građana BiH.

“Tuzlanski kanton i Brčko distrikt su mnogoljudne regije sa snažnom industrijskom bazom. Nastavak izolacije Tuzle i Brčkog nije opcija”, rekao je Forto, dodajući da BiH kroz taj projekat želi povezati i Višegrad, ali da ko god iskreno želi povezivanje i saradnju, mora razumjeti da je ključ u uzajamnom poštovanju.

Inače, priča o povezivanju Sarajeva i Beograda stara je decenijama, a posebno se intenzivirala prije malo više od deset godina.

U 2016. godini potpisana je neka vrsta sporazuma o izgradnji tog auto-puta između Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine, a Redžep Tajip Erdogan bio je jedan od najvećih zagovornika tog projekta.

On je i poslije toga u nekoliko navrata komentarisao taj projekat navodeći da mu je želja da što prije bude završen. Krajem 2019. godine BiH i Srbija su potpisale Sporazum o saradnji na realizaciji projekta auto-puta Beograd – Sarajevo, koji je podrazumijevao i formiranje operativnog tijela koje će raditi isključivo na realizaciji ovog projekta.

Pored toga, sa turskom kompanijom potpisano je nekoliko sporazuma od strane Srbije, BiH i entitetskih javnih preduzeća, međutim malo šta je urađeno. U BiH je gotovo tri godine trajala rasprava o budućoj trasi tog auto-puta i na kraju su definisane dvije trase, a koje još nisu utvrđene, i o njima se i dan-danas raspravlja.

“Sve je to na nivou nekih generalnih rješenja u smislu kuda bi išla trasa. Nema još ništa konkretno u smislu idejnih rješenja, pa da na osnovu toga ide dalja dokumentacija. To znači da je veoma loše interesovanje i zainteresovanost BiH i to nije u rangu njihovih prioriteta. Njihov prioritet su saobraćajnice koje oni trenutno grade i sva pažnja je na njima. Kada će doći vrijeme da se od strane njih razmatra pitanje o izgradnji auto-puta od Beograda do Sarajeva? Vjerovatno kad završe 5c i te vezne saobraćajnice koje planiraju sa Bihaćem i Goraždom”, rekao je za “Nezavisne” Nedeljko Ćorić, direktor JP “Autoputevi Republike Srpske”.

On kaže da, za razliku od BiH, Srbija radi na povezivanju Beograda i Sarajeva te da u tom pravcu rade auto-put od Kuzmina do Rače, zatim brzu cestu od Loznice, koja izlazi na Pavlovića most i već je u fazi izrade projektne dokumentacije za put od Požege do Kotromana, koji bi ušao u BiH.

“Dobra stvar je u tome što po prostornom i strateškom planu Crne Gore ima vezna saobraćajnica koja se veže na auto-put Bar – Boljare i koja bi preko Pljevalja došla u zonu Ustriprače i vezala bi se na auto-put Beograd – Sarajevo”, rekao je Ćorić.

Lider SDS-a Milan Miličević dao je za portal Gerila prvi intervju nakon odluke suda da ne odobri jednomjesečni pritvor koji je predložilo tužilaštvo koje ga tereti za “kupovinu odbornika”.

On se tom prilikom osvrnuo i na sumu od 400.000 KM koja je pronađena u njegovoj porodičnoj kući, a koja je, prema njegovim riječima, dobrovoljno predata.

– U pitanju je suma između 350.000 i 400.000 maraka. Zaista ne znam tačan iznos. To je novac koji je potpuno legalan i predstavlja ušteđevinu četiri generacije moje porodice. Nije kažnjivo po zakonu, niti je nedozvoljeno da imate novac u svoj kući. Možete ga imati u banci, možete ga imati u kući. Novac, kao što sam rekao, potiče iz više generacija. To je zajednička imovina pet ljekara koji su doskora živjeli svi zajedno u jednoj kući – istakao je Miličević.

To je ujedno, dodaje, i novac koji je Miličevićeva porodica naslijedila od njegovih roditelja. U tom svoti je, kako kaže, i novac dobijen prodajom porodične zemlje, kao i ušteđevina njegove punice.

– Da smo krili taj novac ne bi moja supruga rekla gdje se nalazi. I to je novac koji je takav kakav jeste. Moja supruga i ja imamo ukupno preko 60 godina radnog staža. Sinovi imaju oko 20 godina radnog staža. Snaha koja ima deset godina radnog staža. Kao ljekari svakog mjeseca legalno zaradimo između 15.000 i 20.000 maraka. A živimo, to znaju ljudi koji nas poznaju, sasvim skromno. Ne rasipamo se rekao je Miličević za Gerilu.

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske odbacio je optužbe dijela opozicije da stoji iza hapšenja lidera SDS-a Milana Miličevića.

Gostujući u podkastu portala “Provjereno” Dodik je rekao da dobro zna šta je sudnica i kako to utiče na njegovu majku i druge bliske ljude, te da u tom smislu saosjeća sa Miličevićem. Te, najavio da će možda i zatražiti izvještaj o predmetu, obzirom da se radi o važnoj političkoj ličnosti.

– SDS je promašena politička opcija, oni imaju svoje unutrašnje borbe. Meni da je trebalo da vidim politički kraj Miličevića, meni je samo trebalo da ih pustim u borbi sa Babaljem i onim Božovićem, koji nastoje da preuzmu vođstvo SDS-a. Ovako sam ga malo spasio ako oni misle da sam ja to nešto uradio, po njihovoj logici, ali nisam. Vidjećemo, možda ću jednog dana, baš zbog toga što se radi o važnoj političkoj ličnosti, zatražiti neki izvještaj, zašto su to uradili.

Oglasio se Dodik o hapšenju Miličevića

Podsjećamo, Milan Miličević, predsjednik SDS-a i gradonačelnik Teslića, te Mehmed Dubraavc potpredsjendik Skupštine Teslić i Meša Jašarević, odbornik u gradskom parlamentu, sumnjiiče se za trgovinu uticajem i primanje mita.

Okružni sud u Banjaluci nije im izrekao mjeru pritvor, koje je tražilo tužilaštvo, ali jeste određene mjere zabrana.