Connect with us

Svijet

Nevjerovatan obrt u slučaju Alme koja se utopila sa djecom: LUTKA PROMIJENILA TOK ISTRAGE

Teorija po kojoj su Alma Arazi (39) i njeno troje djece skočili sa starog ili novog mosta na Bojani, u albanskom gradu Skadar, prilikom čega su okončali svoje živote, trenutno nije zadovoljavajuća za skadarsku policiju i tužilaštvo jer se sumnja da je samoubistvo izvršeno ispod mosta, a ne preko mosta.

Istraga je došla do ovog novog obrta nakon što je pronađena lutka za koju se sumnja da je pripadala jednoj od njenih kćerki, a koju je lokalna policija Skadra pronašla ispod novog mosta na Bojani. Lutka je promijenila tok istrage za policijske snage iz sela Daragjat, gdje je pronađena njena devetogodišnja kćerka.

Na kraju novog mosta, tačnije u podnožju mosta na Bojani, na mjestu sa šljunkom i drvećem i žbunjem, operativci su pronašli lutku, koju je zaplijenilo tužilaštvo i odnijelo na DNK da utvrdi da li je pripadala utopljenoj djeci Alme Arazi.

Tijela nađena na maloj udaljenosti

Samo nekoliko metara dalje, tijelo osmogodišnje djevojčice je pronađeno među borovima, dok je tijelo trećeg djeteta, četvorogodišnjeg dječaka, pronađeno nedaleko od borova, na udaljenosti od oko dva-tri kilometra i oko 35 kilometara odatle ispred sela Pentar, u vodama Crne Gore nađeno je i tijelo majke Alme Arazi, prenosi Blic.

Trag da je Alma Arazi mogla skočiti sa starog ili novog mosta na Bojani za sada je odbačen za policiju i tužilaštvo zbog lutke pronađene na obali Bojane ispod novog mosta.

Rekonstrukcija događaja

Ono što se sumnja je da je Alma Arazi, nakon što je popila kafu sa rođakom svog supruga, prešla preko starog mosta na Bojani i nastavila prema novom mostu, a potom sjela na kraj ovog mosta, na terenu koji nije baš lak za prilaz i odatle je, kako se sumnja, počinila teško djelo tako što se utopila sa svoje troje djece, za koji se pretpostavlja da se dogodio oko 22.00 časa 2. aprila.

U blizini mjesta gdje je lutka pronađena, došao je i ministar unutrašnjih poslova Taulant Bala koji je dao izjavu dajući vijest o pronalasku drugog tijela. Do sada nema svjedoka koji je video tridesetdevetogodišnju ženu i njeno troje djece kako hodaju po mostu ili čak sjede ispod novog mosta na Bojani, ili trenutak kada je ona okončala svoj i život svoje djece.

Sada se očekuje da će eksperti ispitati DNK tragove na pronađenoj lutki.

Tužilaštvo i policija nastavljaju istragu radi potpunog rasvetljavanja ovog događaja zbog kojeg je Ergis Arazi, suprug 39-godišnje žene, priveden i tereti se zbog krivičnog djela “navođenje na samoubistvo” uslijed nasilja u porodici — što su on i njegov brat negirali — za razliku od Almine sestre koja ju je optužila za porodično nasilje i izdaju.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno