Rezultati obdukcije osmogodišnjeg dječaka, koji je preminuo u bolnici u Prijedoru 6. maja, trebalo bi da budu poznati u ponedjeljak, rečeno je RTRS-u u prijedorskom Okružnom javnom tužilaštvu.

U Tužilaštvu kažu da u ovom trenutku ne mogu dati više informacija o slučaju. Očuekuju i rezultate mjera i radnji koje su naložili policiji.

Bolnica “Dr Mladen Stojanović” Prijedor saopštila je ranije da se u potpunosti stavlja na raspolaganje porodici djeteta i istražnim organima.

Dijete je 6. maja primljeno na pedijatriju ove bolnice gdje je, kako navode u bolnici, uprkos preduzetim naporima, preminulo.

Osnovni sud na Sokocu potvrdio je optužnicu protiv čuvara u Šumskom gazdinstvu “Sokolac” čiji su inicijali R.Đ. zbog krivičnog djela falsifikovanje ili uništavanje službene isprave.

Optužnicom Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu R.Đ. se tereti da od 27. marta do 4. jula 2024. godine, kao čuvar šuma u Šumskom gazdinstvu “Sokolac” zadužen za čuvanje rejona “Šahbeski grad”, nije evidentirao u službenu ispravu i knjigu bespravno posječena stabla, niti ih je obilježio. Prema navodima optužnice, R.Đ. u knjigu nije evidentirao 137 panjeva jele i smrče ukupne drvne mase 352,98 metara kubnih, te ove panjeve nije obrojčao narandžastom pločicom za obrojčavanje bespravno posječenih i oznakom ŠK, saopšteno je iz Okružnog javnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.

Evropski ombudsman otvorio je 5. maja istragu u vezi sa odlukom Evropske investicione banke (EIB) da odobri prijedlog finansiranja za vjetroelektranu Poklečani u Bosni i Hercegovini.

Kako saznaje portal Indikator.ba, ombudsman je od EIB-a zatražio odgovore na niz pitanja, kao i uvid u različitu dokumentaciju koja se odnosi na odobravanje projekta.

Istraga je pokrenuta nakon što je nevladina organizacija podnijela pritužbu izražavajući zabrinutost zbog odluke Evropske investicione banke da podrži finansiranje vjetroelektrane Poklečani, čiji je investitor Elektroprivreda HZHB Mostar.

Sporna procjena ekoloških i društvenih rizika

Podnosilac pritužbe osporio je zaključak EIB-a da navodi iz zahtjeva za internu reviziju ne zahtijevaju dodatne mjere kada je riječ o finansiranju projekta. U zahtjevu za internu reviziju navedeno je da je EIB odobrio finansiranje bez adekvatne procjene ekoloških i društvenih rizika projekta.

Podsjeća se i na raniju odluku Vrhovnog suda Federacije BiH, koji je usvojio tužbu Ive Miličević iz Posušja protiv Federalnog ministarstva prostornog uređenja i poništio urbanističku saglasnost izdatu Elektroprivredi HZHB za izgradnju vjetroelektrane Poklečani.

Sud utvrdio niz nepravilnosti

U presudi je navedeno da je postupak izdavanja dozvole sproveden suprotno važećim zakonima i bez ključnih prethodnih koraka.

Sud je utvrdio da nisu pribavljena sva zakonom propisana mišljenja, da nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, kao ni pitanja zaštite kulturno-istorijske baštine.

„Postupak izdavanja urbanističke saglasnosti sproveden je bez poštivanja interesa vlasnika privatnog zemljišta, a nije ni pokrenut postupak eksproprijacije“, navedeno je u presudi donesenoj 4. aprila 2024. godine.

Sud je takođe utvrdio da se na lokaciji planirane izgradnje nalaze elementi kulturne i arheološke baštine, uključujući bunare i suhozide, koji nisu bili uzeti u obzir tokom postupka.

Posebno je istaknut propust u pribavljanju mišljenja Zavoda za zaštitu spomenika, kao i činjenica da nije postojala pravosnažna studija uticaja na životnu sredinu, iako je ona obavezna prema Zakonu o zaštiti životne sredine.

– Izdavanje urbanističke saglasnosti provedeno je preuranjeno, bez kompletne dokumentacije i bez sprovedenih prethodnih radnji propisanih zakonom – zaključio je Vrhovni sud FBiH.

Planirano 20 vjetroturbina

Vjetroelektrana Poklečani planirana je na području Štitar planine i Debelog brda, sjeveroistočno od Rakitna, u sjevernom dijelu opštine Posušje. Projektom je predviđena izgradnja 20 vjetroturbina pojedinačne snage oko 6,6 megavata, raspoređenih u dva niza.

Prema procjenama, vjetroelektrana bi godišnje proizvodila oko 436 gigavat-časova električne energije, što odgovara potrebama više od 72.000 domaćinstava.

Istovremeno bi emisija ugljen-dioksida bila smanjena za više od 400.000 tona u poređenju sa elektranama koje koriste čvrsta goriva.

Očekuje se i da bi Elektroprivreda HZHB izgradnjom ovog postrojenja povećala proizvodne kapacitete za 14,6 odsto, a godišnju proizvodnju električne energije za oko 20 odsto, uz smanjenje zavisnosti od hidroloških uslova i tržišnih cijena električne energije, prenosi Indikator.ba.