Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik, izjavio je danas, 14. oktobra u Londonu da je Ukrajina spremna za primirje i pregovore sa Rusijom, ali da najnoviji ruski napadi na ukrajinsku teritoriju pokazuju nastavak eskalacije sukoba uprkos razgovorima o mogućem energetskom primirju.
Zelenski je tokom sastanka sa britanskim premijerom Endijem Bernamom zahvalio britanskoj vladi i narodu na podršci Ukrajini od početka ruske invazije punog obima, prenosi ukrajinski javni servis Suspilne.

“Spremni smo za bilo kakvo primirje. Od samog početka ruske okupacije bili smo spremni da zaustavimo ovaj rat, sjednemo i razgovaramo. Svaki dijalog je bolji od napada”, rekao je Zelenski.

On je ocijenio da nastavak ruskih napada nije u skladu sa idejom energetskog primirja i ukazao na potrebu zaštite ukrajinske infrastrukture i stanovništva.

Zelenski je najavio da će sa britanskim premijerom razgovarati i o problemima u vezi sa funkcionisanjem sistema Starlink i razmjenom obavještajnih podataka.

Zelenski je u posjeti Velikoj Britaniji gdje se sastao s Bernamom i sa britanskim kraljem Čarlsom III.

Papa Lav XIV (71), kome je juče tokom operacije dijagnostikovan rak pluća, progovorio je prvi put od procedure. Zahvalio se vjernicima na molitvama i rekao da se moli za njih.
atikan je u međuvremenu objavio da se papa oporavlja kako se i očekivalo, da je počeo da hoda po bolničkoj sobi i da normalno jede, prenosi Blic.

– Kao što znate, nisam bio u mogućnosti da budem među vama ovih dana. Zahvaljujem vam od srca na vašim molitvama i na radu koji ste zajedno uradili. Vaša razmena iskustava i pažljivo slušanje su zaista dar cijeloj Crkvi – rekao je papa u pisanoj poruci učesnicima skupa povodom desete godišnjice dokumenta Amoris laetitia, koji je napisao njegov prethodnik papa Franjo.

– Molim vas da se molite za mene, kao što se ja molim za vas – dodao je Lav XIV.

Ljekari su potvrdili rak pluća
apa je juče operisan u rimskoj bolnici Agostino Džemeli nakon što su lekari tokom rutinskih pregleda otkrili čvorić na njegovom pluću.

Tokom operacije potvrđeno je da ima adenokarcinom pluća, jedan od najčešćih oblika raka pluća.

Hirurzi su mu uklonili donji režanj desnog plućnog krila. Postupak je izveo tim koji je predvodio profesor Stefano Margaritor, šef Odjeljenja za torakalnu hirurgiju u bolnici Džemeli.

Operacija je trajala oko 90 minuta, dok je papa proveo ukupno približno tri sata u operacionoj sali.

Prema ljekarskom izveštaju, procedura je bila uspješna i bez komplikacija.
Papa već normalno hoda i jede
Vatikan je danas objavio novi izvještaj o papinom zdravstvenom stanju, koji su potpisali njegov lični ljekar Luiđi Karbone i hirurg Stefano Margaritora.

Papa je jutros podvrgnut analizama krvi i rendgenskom snimku grudnog koša. Prema riječima lekara, rezultati su u očekivanim granicama za vrstu operacije kojoj je podvrgnut.

Takođe je počeo sa respiratornom fizioterapijom i ponovo hoda po bolničkoj sobi. Ponovo je normalno jeo, a danas je doručkovao i ručao.

Lekari kažu da njegov oporavak za sada ide po planu. Još nije poznato da li će biti potrebno dodatno liječenje.
U nedjelju, tokom svog obraćanja vernicima na Trgu Svetog Petra, sam papa je objavio da mu je otkriven čvorić na plućima.

Rekao je da je promjena otkrivena u veoma ranoj fazi i da je jasno lokalizovana, te da su ljekari preporučili operaciju.

Iako je postupak uspešno završen, još uvijek nisu objavljeni svi rezultati analize uklonjenog tkiva.

Ljekari treba da utvrde da li se bolest proširila i da li će biti potreban dodatni tretman, kao što je hemoterapija ili imunoterapija.

Nakon više od dvije decenije restauracije, drevna grobnica faraona Amenhotepa III ponovo je otvorena. Smještena 14 metara pod zemljom, postala je prava turistička atrakcija u Egiptu.

Kralj koji je vladao na vrhuncu moći Egipta

Amenhotep III je stupio na prijesto kao tinejdžer i vladao skoro 38 godina, od oko 1390. do 1350. godine prije nove ere, tokom vrhunca 18. dinastije. Njegova vladavina ostavila je za sobom hramove, palate i statue koje istoričari i danas proučavaju, a među njima su i Memnonovi kolosi u blizini Luksora, par ogromnih kamenih figura koje su nekada čuvale njegov posmrtni hram.

Ponovo otkrivena, a zatim zatečena prazna

Francuski inženjeri su prvi put locirali grobnicu 1799. godine tokom Napoleonove egipatske kampanje, a britanski arheolog Hauard Karter sproveo je kompletna iskopavanja 1915. godine. Međutim, pljačkaši su još vijekovima ranije potpuno opustošili ovu odaju. Kako je rekao Mohamed Ismail iz egipatskog Vrhovnog savjeta za antikvitete, grobnica”je pronađena prazna, jer je prethodno opljačkana”. Ipak, ono što je ostalo je spektakularno: živopisne, vremenom nagrižene zidne slike nalaze se pored svetih hijeroglifa iz Knjige mrtvih, tekstova koji su imali za cilj da bezbijedno odvedu faraona u zagrobni život, dok kameni okvir ukradenog sarkofaga i dalje stoji sa očuvanim poklopcem na svom mjestu.

Dvadeset godina mukotrpne restauracije

Obnova grobnice trajala je više od 20 godina, a timovi su radili u tri faze između 2001. i 2024. godine. U saradnji egipatskih, japanskih i međunarodnih stručnjaka, koordinisanoj sa Uneskom, očišćene su i stabilizovane krhke slike koje prikazuju Amenhotepa III pored njegove kraljevske supruge, kraljice Tije. “Dvesta šezdeset stručnjaka radilo je na ovom projektu tokom 20 godina”, istakla je regionalna direktorka Uneska Nurija Sanc, nazivajući to “posebnim dostignućem”.

Unutar grobnog kompleksa

Hodnik dug 36 metara spušta se ka mreži od tri povezane odaje, od kojih je jedna bila namijenjena kralju, a dvije njegovim kraljicama, Tiji i Sitamun. Scene na zidovima prikazuju Amenhotepa III kako stoji među bogovima, okružen natpisima koji prizivaju vječni život, mada, za razliku od nekih grobnica u Dolini kraljeva, ova nikada nije bila u potpunosti dekorisana. Faraonova mumija više ne počiva ovdje; drevni sveštenici su je odavno premjestili radi bezbjednosti, a danas se nalazi u Nacionalnom muzeju egipatske civilizacije u Kairu, zajedno sa još 16 kraljevskih mumija.

Dragulj u udarnoj godini za Egipat

Tajming nije bio slučajan. Grobnica je ponovo otvorena u oktobru 2025. godine, samo nekoliko nedelja prije nego što je Veliki egipatski muzej u blizini piramida u Gizi svečano otvoren 1. novembra 2025. Nekoliko mjeseci nakon ulaska u 2026. godinu, taj potez se spektakularno isplaćuje: novi muzej, inače najveći na svijetu posvećen jednoj civilizaciji, tokom vikenda privlači između 20.000 i 24.000 posjetilaca dnevno i po prvi put od 1922. godine izlaže cjelokupno blago Tutankamona na jednom mjestu.

Ministarstvo turizma Egipta, koje navodi da broj dolazaka neprestano raste za oko 20 odsto godišnje, računa na znamenitosti poput grobnice Amenhotepa III kako bi pomoglo zemlji da dostigne rekordan broj posjetilaca. Za razliku od potpuno novih otkrića, ovo ponovno otvaranje oslanja se na mukotrpnu restauraciju kako bi putnicima ponudilo direktnu, zadivljujuću vezu sa zlatnim dobom Egipta.