Connect with us

Društvo

Nezaposleni ciljaju samo javnu upravu

Za razliku od privatnih firmi na čije se oglase za zapošljavanje počesto mjesecima niko ne javi, javni sektor ne muče te brige, o čemu svjedoči podatak da u posljednjih pet godina nije bilo konkursa bez prijavljenih kandidata.

U Agenciji za državnu upravu, koja po zahtjevima republičkih organa objavljuje javne konkurse za upražnjena radna mjesta državnih službenika, kažu da manji broj prijava pristiže kada oglase upražnjena mjesta za rukovodeće pozicije, kao što su pomoćnici ministra i sekretari ministarstva, direktori republičkih uprava i upravnih organizacija, pomoćnici direktora i slično.

– Na takve konkurse u prosjeku stiže od tri do pet prijava, a prema našim podacima, u proteklih pet godina nije bilo situacija da na javni konkurs ne pristigne nijedna prijava. Dešavalo se da niko od prijavljenih kandidata ne ispunjava propisane uslove i u takvim slučajevima smo donosili zaključak o neuspjelom konkursu – naveli su iz Agencije.

Dodaju da veći broj prijava evidentiraju kod konkursa kojima se oglašava popuna upražnjenih radnih mjesta državnih službenika nižih kategorija i zvanja, kao što su stručni savjetnici i viši stručni saradnici.

– Veći broj prijava evidentiran je na konkursima organa kao što su Poreska uprava (PURS), Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIPP), Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), Republička uprava za inspekcijske poslove, baš iz razloga većeg broja upražnjenih mjesta različitih kategorija, same organizacije organa koji imaju područne jedinice i slično – rekli su u Agenciji.

S druge strane, u prnjavorskom građevinskom preduzeću “Gradip” kažu da mjesecima imaju otvoren konkurs na sajtu firme na koji se niko ne javlja.

– Stalno imamo upražnjene pozicije za zidare, tesare, armirače jer radnika prosto nema. I nije to problem samo naš, već svih građevinskih firmi. Već sada je problem naći i podizvođača koji ima radnike, tako da smo posezali i za angažovanjem podizvođača iz Turske – priča izvršni direktor “Gradipa” Milan Bijelić.

Isti problem muči i metalsku industriju.

– Nama je problem naći kvalitetne zavarivače. Prije dva, tri mjeseca tražili smo pet ili šest zavarivača i nismo uspjeli naći nijednog. Nastojimo sarađivati sa Stručnom i tehničkom srednjom školom u Derventi, ali uprkos tome lani smo uspjeli dobiti tek jednog radnika, kojeg smo zaposlili odmah nakon završetka školovanja. Konkurse ni ne raspisujemo jer se niko ne javlja – kaže direktor i vlasnik preduzeća “Metalac MBM” iz Dervente Slobodan Golub i dodaje da zapošljavaju čak i radnike bez ikakvog zanimanja koje sami podučavaju zavarivanju, ali da je i tu riječ o malom procentu ljudi.

Direktor Unije udruženja poslodavaca Saša Aćić kaže da u gotovo svim privrednim sektorima postoji nedostatak radne snage, naročito u oblasti građevine, poljoprivrede i ugostiteljstva.

– Svi sektori u privredi narednih godina moraće uvoziti radnu snagu iz inostranstva jer je domaći radni potencijal usmjeren na rad u javnoj upravi, koja je ljudima atraktivna zbog previsokih plata koje ne prati adekvatan radni učinak. S druge strane, poslodavci u realnom sektoru traže ljude koji na radnom mjestu postižu produktivnost. Osnovni problem naše zajednice već 20 godina je što smo afirmisali nerad – priča Aćić.

Roboti

Slobodan Golub kaže da su zbog nedostatka radne snage u proizvodnju ubacili tri robota koji rade na poslovima zavarivanja.

– Sada smo u pregovorima za nabavku četvrtog robota jer je to izgleda jedino rješenje budući da radnika nema – kaže Golub.

Društvo

DOK JE BANJALUKA JOŠ SPAVALA, ON JE VEĆ MISLIO NA PACIJENTE! Kako je izgledao radni dan i životni put dr Gorana Talića!

Dok je Banjaluka još spavala, doktor Goran Talić već je razmišljao o obavezama koje ga čekaju.

Ustajao je oko ponoći ili jedan čas, u mislima vodio razgovore sa saradnicima, a na posao dolazio već u pola šest ujutro.

Bio je to neobičan životni ritam čovjeka koji je decenijama vodio Institut „Dr Miroslav Zotović“, a koji je, daleko od javnosti, imao i jednu mnogo ličniju priču.

Nakon njegove iznenadne smrti 13. oktobra, u 67. godini života, Banjaluka se oprašta od istaknutog ljekara i dugogodišnjeg direktora.

Ipak, iza profesionalnih uspjeha ostali su i detalji o čovjeku kojeg mnogi nisu imali priliku upoznati na takav način.

Radni dan počinjao dok je grad još spavao

U jednom intervjuu iz septembra 2024. godine, Goran Talić je otkrio kako izgleda njegova svakodnevica.

Na spavanje je odlazio oko 20 časova, a samo nekoliko sati kasnije već je bio budan. Vrijeme do odlaska na posao koristio je da analizira predstojeće obaveze i unaprijed razmišlja o razgovorima koje će tog dana voditi.

U 5.30 počinjali su kratki sastanci sa najbližim saradnicima, ljudima kojima je, kako je govorio, neograničeno vjerovao. Do devet časova zadaci su već bili raspoređeni i svako je znao šta treba da radi.

Tako je opisivao ritam u kojem su mu prolazile godine na čelu ustanove. A u tom istom razgovoru otkrio je još jednu zanimljivost.

Iako je rukovodio velikom zdravstvenom ustanovom koja je uvodila savremenu medicinsku opremu, priznao je da se gotovo uopšte ne razumije u tehnologiju. Koristio je jednostavan mobilni telefon, većinu telefonskih brojeva znao napamet, a nije znao ni poslati mejl, prenosi BL portal.

– Ali imam mnogo ideja – govorio je Talić.

Upravo su te ideje obilježile njegov profesionalni put, ali njegova povezanost sa „Zotovićem“ bila je mnogo starija od direktorske funkcije.

Od dječačkih uspomena do životnog poziva

Njegova majka je čitavu radnu karijeru, od početka do odlaska u penziju, provela upravo u „Zotoviću“. Kada je ona završila svoj radni vijek, kako je Talić svojevremeno ispričao, on je došao u istu ustanovu.

U razgovoru za Večernje novosti u maju ove godine prisjetio se i vremena kada je kao dječak dolazio u „Zotović“. Tamo se igrao sa djecom majčinih koleginica, a u sjećanju su mu ostali bazen, odbojkaško igralište, pa čak i srne i paunovi koji su nekada bili dio tog prostora.

Mjesto koje je poznavao još kao dijete kasnije je postalo ustanova kojoj će posvetiti najveći dio svog profesionalnog života.

– Sva moja sjećanja su vezana za Institut – rekao je u intervjuu iz 2024. godine.

Iza velikih projekata ostajao je odnos prema ljudima

Posebno je insistirao na odnosu prema ljudima. Govorio je da neljubaznost prema pacijentu smatra najtežom povredom radne discipline, jer se ljudi zdravstvenim radnicima obraćaju u trenucima kada su posebno ranjivi i kada im je pomoć najpotrebnija.

Danas, dok se Banjaluka oprašta od doktora Gorana Talića, te njegove riječi i sjećanja dobijaju posebnu težinu.

Iza njega ostaju decenije rada, izgrađeni objekti i ustanova koju je razvijao. Ali ostaje i jedna druga slika dječaka koji je odrastao uz „Zotović“, a zatim čovjeka koji je godinama u istu ustanovu dolazio prije svitanja.

 

Za njega „Zotović“ očigledno nikada nije bio samo radno mjesto. Bio je dio njegovog života, od najranijih uspomena do posljednjih godina.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!

Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.

Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.

“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.

Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.

Nastavi čitati

Aktuelno