To što će za nekadašnjim komandantom Trećeg korpusa Armije RBiH Sakibom Mahmuljinom, pravosnažno osuđenom za ratne zločine nad Srbima na Vozući i Ozrenu, biti raspisana međunarodna potjernica, ne znači po automatizmu da će on, bude li lociran i uhapšen u Turskoj, biti izručen BiH.

Pojašnjavaju to u izjavi za “Nezavisne novine” stručnjaci, koji ističu da Turska jeste članica Interpola, ali je upitno da li Mahmuljin ima tursko državljanstvo, što se nedavno i spekulisalo.

Advokat Miodrag Stojanović, koji je i najavljivao ovakav epilog, odnosno raspisivanje međunarodne potjernice za Mahmuljinom, ističe da je pravilo takvo da se ona dostavlja međunarodnim bezbjednosnim agencijama, odnosno svim članicama Interpola.

“Ukoliko se, u jednom trenutku, u bilo kojoj državi koja je potpisnica Interpola, locira ili pronađe lice koje je na potjernici, ulazi se u proceduru njegove ekstradicije”, rekao je Stojanović za “Nezavisne novine”.

To, međutim, kako je dodao, podrazumijeva određene protokole.

“Prvo, da li je to djelo – djelo po zakonu te države? Pod dva – da li je za to djelo, koje mu se stavlja na teret, nastupila zastara, amnestija ili pomilovanje? Nije. Pod tri – da li je ta presuda zasnovana na kršenju ljudskih prava optuženog? Nije. U konkretnom slučaju, u pitanju je pravosnažna presuda Suda BiH. Ako bi Turska došla do njega i uhapsila ga, ona bi bila dužna da ga isporuči BiH. Ali, da li postoji volja, da li on možda ima tursko državljanstvo, to ne znamo”, ističe Stojanović, koji smatra ga Turska neće isporučiti, ukoliko je u toj zemlji.

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH zaprimila je juče naredbu Suda BiH za raspisivanje međunarodne potjernice za Sakibom Mahmuljinom.

“Ona će biti raspisana nakon obrade podataka”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Direkcije.

Iz Suda BiH se pravdaju zašto Mahmuljinu nisu odredili pritvor.

“U skladu sa članom 123. stav 2. Zakona o krivičnom postupku BiH, Sud je u obavezi uvijek voditi računa da ne primjenjuje težu mjeru obezbjeđenja prisustva optuženog, ako se ista svrha može postići blažom mjerom. Također, opće pravilo je da Sud mjere zabrane, kao i mjeru pritvora određuje na obrazloženi prijedlog tužioca. Kako u konkretnom slučaju nije bilo prijedloga ni za određivanje mjera zabrane, a ni za određivanje pritvora, Sud o tome nije ni odlučivao”, navode iz Suda BiH.

Kako dodaju, kada je riječ o Mahmuljinu, u toku prvostepenog postupka pred Sudom BiH su bile na snazi mjere zabrane, “za koje je vremenom prestala potreba”, te ih je prvostepeni sud ukinuo zaključno sa 2018. godinom.

“Kako nije bilo prijedloga Tužilaštva za određivanje mjera zabrane, drugostepeno vijeće mjere zabrane nije ni određivalo nakon izricanja drugostepene presude”, naveli su iz Suda BiH za “Nezavisne novine”.

Podsjetimo, stručnjaci su ranije za “Nezavisne novine” rekli da je, i bez prijedloga Tužilaštva BiH, Sud BiH, čim je na zatvorsku kaznu osudio Mahmuljina, mogao da mu odredi pritvor, tako da danas ne bismo došli u situaciju da on još nije otišao na izdržavanje kazne.

Mahmuljin se navodno nedavno liječio u Turskoj. Pravosnažno je osuđen na osam godina robije i trebalo je 23. novembra da se pojavi u Sudu BiH, kako bi ga poslali iza rešetaka, ali nije došao.