Connect with us

Politika

NIGDJE KAO KOD NAS! Političari u BiH rade šta hoće, građani im samo aplaudiraju

Politika je najkraći put da se u BiH legalno dođe do moći.

Ovom gotovo svakodnevno svjedočimo prateći rad ovdašnjih izabranih funkcionera, ne samo onih na najvažnijim pozicijama, već i na lokalnom, pa i na seoskom nivou.

Istorijska rečenica “Daj čovjeku vlast i vidjećeš kakav je” apsolutno priliči prilikama u BiH, jer su prethodne tri decenije bile prepune funkcionera koji su svoje pravo lice pokazali tek kad su dobili mogućnost da se pitaju o nečemu, pa makar to bilo i asfaltiranje puta u nekom selu, i to po principu “Tamo nismo pobijedili, oni ne mogu dobiti put”.

Većina javnih funkcionera u BiH poziciju na koju su izabrani, da li putem izbora ili imenovanjem, koriste za samopromociju i dokazivanje moći, umjesto da budu primjer odgovornog ponašanja i djelovanja.

Čast izuzecima, ali većina političara konstantno dokazuje koliko je lako odgovornost posla kojim bi trebalo da se bave zamijeniti ponašanjem kao da imaju svu slobodu ovog svijeta da rade šta požele i donose odluke koje najčešće nemaju ama baš nikakve veze sa njima.

Neki tako sebi daju za pravo da lično mišljenje iznose kao državno, drugi se stavljaju iznad izvršne i zakonodavne vlasti pa najavljuju i predlažu zakone, treći smatraju da su jači i od vojske pa da mogu pokretati akcije mimo institucija koje su nadležne za to.

Bez ikakve dileme političari su glavne zvijezde javne scene u BiH, a građani najčešće samo posmatrači koji aplaudiraju pa čak i onda kada se mogu čuti otvorene prijetnje ili pozivi na sukobe sa neistomišljenicima, kad se šutira novac naočigled svih, ili ne poštuju pravila za koja se građani kažnjavaju ukoliko ih prekrše, a oni ne.

Sve dok je tako, za političare u BiH nema zime, smatraju sagovornici “Nezavisnih novina”.

“U društvu u kojem su političari glavne zvijezde često smo svjedoci njihovog uplitanja i izjašnjavanja o mnogim stvarima koje uopšte ne bi trebalo da budu domen njihovog djelovanja, nadležnosti i odgovornosti. To je rezultat težnji ljudi na pozicijama moći da upravljaju svime, da teže više autoritarnom sistemu u odnosu na demokratski, jer im je tako lakše izbjeći stvarnu odgovornost”, kaže novinar Vladimir Šušak.

Ovakvo ponašanje političara javnost najčešće ne prepoznaje kao nešto negativno niti ga osuđuje, što je, kako ističe Šušak, još veći problem.

A ne samo da javnost ne kažnjava političare, već svjedočimo tome da većina građana zdušno podržava sve što oni rade i govore, bez obzira na to da li to bilo dobro ili loše.

Kako su političari dobrom dijelu građana tako jednostavno ušli u glavu?

“U postratnom i podijeljenom društvu mnogo je jednostavnije spinovima i tenzijama, korišćenjem starih podjela na dobre i loše momke zbuniti građane i usmjeriti ih za vlastitu korist. Ako tome pridodamo metode razvijanja straha od drugog i drugačijeg i ucjenjivanja na različite načine ljudi će prije krenuti linijom manjeg otpora i povinovati se dominantnom narativu, nego što će se suprotstaviti i tražiti stvarnu i realnu odgovornost moćnika”, odgovara Šušak za “Nezavisne”.

Situacija u kojoj godinama dopuštamo političarima da rade šta hoće, bez ikakve odgovornosti, nije došla slučajno, smatraju stručnjaci.

“Javne funkcije su postale privatne pozornice jer smo mi kao građani prestali tražiti odgovornost. Umjesto da političare gledamo kao službenike, mi ih posmatramo kao estradne zvijezde i tako ih i nagrađujemo. I onda nije neobično što ponašanje političara više liči na rijaliti šou nego na odgovorno vođenje”, kaže Mirjana Čeko, sociolog.

Dodaje da problem nije samo u onima koji su na vrhu i koji su izabrani, već i građanima koji su prestali da zahtijevaju ozbiljnost, rezultate i poštovanje zakona.

“Promjena neće doći s novim političarima, nego s novom sviješću građana. Kad prestanemo tražiti ‘spasitelje’ i počnemo se ponašati kao da je država naša, jer jeste, tada će i ponašanje onih koji nas predstavljaju početi da liči na odgovornost, a ne na samopromociju”, zaključila je Čeko.
Nezavisne

Politika

Branko Blanuša izabran za PREDSJEDNIKA SDS-a

Branko Blanuša izabran je danas za predsjednika Srpske demokratske stranke na stranačkoj Skupštini u Banjaluci.

Blanuša je dobio jednoglasnu podršku.

Funkciju vršioca dužnosti predsjednika SDS-a do sada je obavljao Jovica Radulović

Nastavi čitati

Politika

DODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banja Luci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regionu. – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od decenije, piše BiznisInfo.ba.

AUTOPUT DUG 186 KILOMETARA: VIŠE OD POLOVINE KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Planirani autoput Banja Luka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:

– 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku

– oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH

– približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele saobraćajnice. U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu

Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.

ZAŠTO JE OVAJ PUT VAŽAN?

Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.

(Biznis.info)

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA OD POVEĆANJA PLATA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA! Zora nije imala sluha

Zdravstveni radnici ogorčeni što nema povećanja plata, a sindikati poručuju da ne odustaju od zahtijeva za povećanje cijene rada u zdravstvu, sa dosadašnjih 159,5 KM, na okruglo 200 KM. Zahtijevi od strane sindikata za povećanje plata zaposlenim u zdravstvenom sektoru idu od oktobra mjeseca.

Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite navode da poslije više razgovora u nadležnom ministarstvu, sapremijerom Minićem i ministrom finansija Zorom Vidović, Vlada nije imala sluha za zahtijeve za koje smatraju da su apsolutno opravdani. “U toj koordinaciji je najodgovorniji je mnistar Šeranić i prosto je bilo nemoguće izostaviti njega, ja mislim da ovdje prevashodno najveći problem je I u Vladi RS koja nije imala sluh za to, jer Vlada RS radi kao kolektivno tijelo,” navodi Miloš Purković iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

Sindikati upozoravaju da zbog malih plata i nepoštovanja medicinara, zdravstvene ustanove u Srpskoj ostaju bez kadrova.

“Ja sam nekako ubijeđen da do povećanja mora doći, jer previše argumenata je na strani radnika,mogu reći nažalost previše ljudi odlazi u druge ustanove i dovoljno velik broj ljudi da bi moglo opteretiti rad ustanova odlazi npr u Njemačku, ne znam u Trebinju odlaze u Dubrovnik, u Istočnom Sarajevu odlaze u Federalno Sarajevo, to je najveći problem,” kaže Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

“Zašto je manjak kadrova, prvo ako uzmemo situaciju da srednji kadar evo kojeg ima najviše, znači naši medicinski tehničari, koji prvi dolaze, koji zadnji završavaju i koji nam pripreme da tako kažem neki, imaju prosjek do 1200 maraka plate otprilike, neko sa većim stažom ima 1400 i ne znam ni ja, ako iz toga izuzmemo topli obrok i regresa koji je ušao u tu platu, pa to je maltene ispod 1000 maraka, kako ljudi očekuju uopšte da ti ljudi žive,” navodi Dr Danijel Atijas, predsjednik Sindikalne organizacije u Domu zdravlja u Doboju i član Republičkog odbora Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS

Samo u Domu zdravlja u Doboju trenutno nedostaje 3 ljekara, navodi dr Atijas.

“Mi smo maltene 24h pripravni svi bez obzira ko gdje radi,zato što moramo da radimo i kad nam je manjak doktora moramo otići na terenske ambulante, ponekad opet nas čeka naš posao, naših pacijenata i tako cijelo vrijeme i ono gdje smo otvorili nove stvari, super je to, medicina napreduje, ali to je sve spalo na jednu, dvije laste, da tako kažem, ti ljudi su nam iscrpljeni.

Dalje, privatni sektor vrlo lako kad su ovdje male plate u javnom, oni vrlo lako mogu uzeti tog nekog radnika I sve što smo mi školovali ovdje itd što je država školovala znači oni će otići tu u taj privatni da tako kažem dio. Pogranično, to smo već govorili, u pograničnimj dijelovima ljudi će otići u Federaciju, eno Istočno Sarajevo maltene bolnica prazna, otišli ljekari.

Moramo dobre dobre tematske sjednice po tom pitanju imati i da o tome jako stručni ljudi pričaju i ako hoće neke savjete da prime, ako neće, nek nam je Bog na pomoći,” navodi dr Atijas

U saopštenju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite između ostalog stoji da su plate u ovoj godini povećane za 10%, a prethodno da su tehničarima povećane za 100 KM.

Da li će biti povećanja plata u 2026. godini iz Ministarstva nisu naveli.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno