Connect with us

Društvo

NIJE ŠALA! Banjalučanka se preko novina odrekla kćerke i zeta

U jednim dnevnim novinama u Bosni i Hercegovini osvanuo je oglas u kojem se jedna Banjalučanka odrekla kćerke i zeta.
Naime, iako je fraza “odreći ću te se preko novina” nekada bila prazna prijetnja, ovo, ipak, pokazuje da i danas ima osoba koje to žele učiniti.

Iako su razlozi za ovakvo odricanje nepoznati i zavise od slučaja do slučaja, sagovornici “Nezavisnih novina” otkrivaju zašto bi se neko odlučio na ovaj korak.

Banjalučki advokat Vladimir Dragičević kaže da odricanje preko medija nema nikakvu pravnu snagu.

“Ovakva izjava nema pravno dejstvo u vidu porodičnog zakona, jer se roditelj ne može odreći svog roditeljskog prava, niti obaveze za izdržavanje djeteta dok god postoji takva obaveza”, rekao je Dragičević.

Čak iako je cilj ovog odricanja porodično nasljedstvo, ova izjava takođe nema nikakve pravne posljedice.

“Ostavilac, u ovom slučaju gospođa koja se odriče, eventualno može isključiti nju kao nasljednika, ali samo testamentom”, kazao je Dragičević i dodao da i u ovom slučaju moraju biti ispunjeni određeni uslovi.

“Može je isključiti iz nasljedstva samo putem testamenta, i to ako se navede da se osoba koju isključuje ogriješila o neke zakonske i moralne obaveze”, zaključuje Dragičević.

U zakonu stoji da je to uvredljivo i grubo ponašanje prema ostaviocu, ili umišljajno činjenje krivičnog djela, kao i to da se nasljednik odao neradu ili nepoštenom životu, ali sve je to moguće samo putem testamenta.

Jasno je da ovaj oglas nema pravnu snagu, ali zašto bi se neko odlučio na ovaj korak, objasnio nam je sociolog Ivan Šijaković.

Prema njegovim riječima, onaj ko se odluči na ovakvu izjavu preko medija želi da to svi vide i čuju, dodajući da su novine nekad bile osnovno sredstvo informisanja, i sve što se dešavalo ljudi su mogli saznati preko novina, te da je to jedan od razloga zbog kojeg se ljudi odlučuju na ovakav postupak.

“To je jedan simboličan gest, on nema pravnu snagu, ali to za one koji žele da se to napiše nije ni bitno, to je za njih veoma teško. Najteži gest koji jedan roditelj može da učini prema deci je baš ovaj, a to može biti izraz velike ljutnje, nezadovoljstva, očaja”, rekao je Šijaković.

Related Topics:

Društvo

KOMŠIJE SE VRATILE DA ŠOPINGUJU U BIH: Za tri mjeseca odobren povrat od 2,8 miliona KM PDV-a

Da su se komšije vratile da šopinguju u BiH, potvrđuje podatak da je za prva tri mjeseca ove godine strancima koji su pazarili robu kod nas odobren povrat od 2,8 miliona maraka PDV-a, dok je za cijelu prošlu godinu odobren povrat 11,7 miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanja (UIO) BiH, do kraja marta ove godine na njihovu adresu stiglo je 63.819 zahtjeva za povrat PDV-a, za kupljenu robu u vrijednosti 19,5 miliona maraka.

“Za prva tri mjeseca prošle godine strani državljani podnijeli su 54.156 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od 16,2 milion KM”, kazali su iz UIO BiH i dodali da su u toku cijele prošle godine dobili 271.068 zahtjeva za povrat poreza na kupljenu robu u vrijednosti od 81,1 milion maraka.

Ističu da su u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore.

“Najčešće se radi o robi široke potrošnje, osnovnim životnim namirnicama, stvarima za domaćinstvo i tekstilnim proizvodima koje stranci kupuju u BiH i iznose van carinskog područja te imaju pravo da zatraže povrat PDV-a”, kazali su iz UIO BiH.

Kako su pojasnili, broj zahtjeva rastao je od 2015. godine, kao i iznos zahtijevanog povrata PDV-a.

“Tako je vrijednost kupljene robe od strane stranih državljana u toku 2019. godine iznosila više od 135 miliona KM, a iznos zahtijevanog povrata PDV-a bio je skoro 20 miliona KM”, kazali su iz Uprave za indirektno oprozivanje (UIO) BiH.

Dodali su da ovu statistiku prekida pandemija izazvana virusom korona te se u 2020. i 2021. godini iznos zahtijevanog povrata PDV-a od strane stranih državljana spustio ispod 10 miliona KM.

“U posljednje dvije godine dolazi do postupnog oporavka, iako će vjerovatno trebati još vremena da bismo se vratili na vrijednost kupovine robe stranih državljana kakva je bila prije pandemije izazvane virusom korona, koji je otežao putovanja i zaustavio poslovnu aktivnost u mnogim zemljama”, kazali su iz UIO BiH.

Pojasnili su da pravo na povrat PDV-a u BiH imaju fizička lica koja nemaju prebivalište u BiH te da ta lica imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u BiH i ta ista dobra iznesu u prtljagu sa sobom izvan carinskog područja BiH. Napomenuli su da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja, petrolej, dizel gorivo i slično, alkohol, alkoholna pića i prerađevine od duvana.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kazala je da je već poznato da pogranične opštine profitiraju od komšija koje često pazare u našim marketima.

“Prijatno sam iznenađena da je toliki iznos. Mislim da naše komšije na ovaj način veoma mnogo štede”, kazala je Marićeva i istakla da ovi brojevi govore da kupaca iz region ima.

“To su pokazatelji i da je ta roba široke potrošnje kod nas ipak za nijansu jeftinija nego u susjednim zemljama”, rekla je Marićeva i dodala da se naši građani ne odlučuju na takve poteze.

“Mislim da je kočnica kod bh. građana što ne rade iste stvari to da što se plašimo šta je na listi, a šta nije, šta možemo da prenesemo preko granice”, kazala je Marićeva i dodala da je bitno da se građani informišu te da bi dobro došlo da izvrše povrat PDV-a, pišu Nezavisne.

Carinska služba dužna da utvrditi da li su ispunjeni sljedeći uslovi:

– Da su podaci iz putne isprave istovjetni s podacima iz obrasca za povrat PDV-a;

– Da je roba data na uvid istovjetna sa robom navedenom u računu koji je označen u obrascu za povrat PDV-a, kao i da ta roba nije korištena;

– Da je ukupna vrijednost robe sa PDV-om iskazana na obrascu za povrat PDV-a veća od 100 KM;

– Da se roba iznosi prije isteka roka od tri mjeseca od dana kupovine u BiH;

– Da je originalni obrazac za povrat PDV-a uredno ovjeren.

Nastavi čitati

Društvo

U ovom gradu u BiH ste BOGATI tek ako imate 100 MILIONA MARAKA

Poznato je da u BiH postoje sredine koje su mnogo razvijenije od ostalih, te u kojima je skoncentrisana većina bogatstva.

Jedno od takvih mjesta je Široki Brijeg, jedan od najbogatijih gradova u BiH.

Prema podacima BiznisInfo.ba, u ovom gradu ima 129 kompanija čiji su godišnji prihodi u 2023. bili preko milion KM. No, zanimljivo je da je čak šest kompanija čiji su prihodi bili preko 100 miliona maraka.

Poređenja radi, u Tešnju, gradu koji se uzima kao primjer malog ali veoma razvijenog mjesta pa se po tome može porediti sa Širokim Brijegom, lani je bilo 146 kompanija s prihodima od preko milion KM, ali “samo” četiri s prihodima od preko 100 miliona.

Tešanj, dakle, ima više kompanija sa preko milion KM, a Široki Brijeg više onih sa preko 100 miliona.

BiznisInfo.ba donosi pregled 20 najvećih kompanija u Širokom Brijegu prema ukupnim prihodima u 2023. godini:

TT Kabeli – 337.043.079 KM

FEAL – 242.579.696 KM

Mepas – 183.908.225 KM

MCI – 163.805.377 KM

Lukas TP Nakić – 148.420.769 KM

Nameks – 127.127.958 KM

Bernina – 90.657.126 KM

Hering – 73.585.313 KM

Vibar – 49.476.936 KM

Zoom – 43.665.075 KM

Sjemenarna – 36.235.850 KM

Europapier – Hercegtisak – 28.133.598 KM

SMT – 23.808.495 KM

Centar motor -22.834.590 KM

Euro profil & Co – 22.233.969 KM

Iform – 20.028.461 KM

A3 – 19.063.249 KM

EZ Engineering – 18.919.964 KM

Met Consulting -18.527.185 KM

Brodomerkur – 18.415.382 KM

Nastavi čitati

Društvo

POZOVIMO 1432 i pomozimo da se izliječi samohrana majka ANA

Crveni krst opštine Drvar pokrenuo je humanitarnu akciju “Svi za Anu” u okviru koje se do 31. maja pozivom na “M:telov” broj telefona 1432 može darovati jedna KM za liječenje samohrane majke Ane Gloginje.

Iz Crvenog krsta navode da je ovoj Drvarčanki potrebna pomoć dobrih ljudi jer je očekuje ozbiljan operativni zahvat u Turskoj koji košta 26.000 evra.

LJudi dobrog srca mogu da pomognu i uplatom novca na žiro račun Ane Gloginje otvoren kod Inteza Sanpaolo banke 1544119994900135.
Dvadesetdevetogodišnja Ana Gloginja ranjena je 2019. godine i ljekari su joj jedva spasili život. Od tada je nepokretna, a sada nastoji da prikupi novac za operaciju u Turskoj.

Gloginju je na radnom mjestu u ugostiteljskom objektu iz službenog pištolja ranio u kičmu policijski službenik.

Nastavi čitati

Aktuelno