Povlačenje SAD iz mirovnih pregovora otvara još jednu krizu. Ukrajina popušta, ali Rusija ima novih razloga za brigu.

Jedan od ključnih događaja prošle nedjelje, tokom sahrane pape Franje, odigrao se u Vatikanu.

Tamo su se sastali ukrajinski i američki predsjednik. Bio je to njihov prvi susret nakon javne “svađe” u Bijeloj kući. Sastanak je protekao daleko od očiju javnosti, a prisustvovali su mu isključivo dvojica lidera. Detalji razgovora nisu poznati, a sastanak je trajao oko 15 minuta.

Ovaj sastanak dolazi nakon što je Ukrajina, uz podršku zemalja Evropske unije, odbacila nacrt američkog plana pregovora, u kojem se pominjalo potvrđivanje pravnog statusa Krima i ukidanje pojedinih sankcija Rusiji. Kijev je, najvjerovatnije, iznio svoje amandmane, što Vašington nije mogao da prihvati.

Prema pisanju medija, ukrajinsko-evropska verzija plana predviđa postupno ukidanje sankcija tek nakon postizanja održivog mira, uz mogućnost njihovog ponovnog uvođenja u slučaju da Rusija prekrši dogovor. Takođe, predviđena je i finansijska nadoknada ratne štete kroz korišćenje zamrznute ruske imovine u Evropi, kao i slobodno prisustvo ukrajinskih i savezničkih snaga na ukrajinskoj teritoriji.

Zašto je sastanak bio neophodan
Amandmani iz Kijeva bili su neprihvatljivi za SAD, zbog čega je sastanak u Vatikanu bio gotovo neizbježan. Budući da nema zvaničnih informacija o dogovorenom, moguće je samo analizirati naknadne javne istupe.

Nakon susreta, američki predsjednik uputio je nekoliko pozitivnih komentara na račun predsjednika Zelenskog, što ranije nije bio slučaj. Na pitanje da li je Zelenski spreman da se odrekne Krima, Tramp je odgovorio potvrdno – što bi značilo veliki korak Kijeva ka dogovoru.

Tramp je takođe prvi put otvoreno osudio ruske vazdušne napade na Ukrajinu, dok ih je ranije nazivao “greškama”. Pored toga, nagovijestio je mogućnost uvođenja novih sankcija protiv Rusije.

Promijenjena retorika i politički pritisak
Iako Trampa prate optužbe da često mijenja retoriku, jasno je da američka administracija nastoji da okonča sukob u istočnoj Evropi, u skladu sa ciljevima iz predizborne kampanje.

Međutim, Tramp izražava nezadovoljstvo sporošću pregovora i nedostatkom saradnje između Kijeva i Moskve. Izjavama u kojima čas kritikuje jednu, čas drugu stranu, pokušava da izvrši diplomatski pritisak kako bi ih primorao na direktne razgovore.

Za sada, taj pritisak nije dao rezultate – Kremlj ne osjeća ozbiljniju prijetnju od Vašingtona, što potvrđuju i izjave američkih zvaničnika poput državnog sekretara Rubija, koji je upozorio da bi dodatne sankcije samo produžile rat.

Moskva za sada ćuti
Rusija zasad ne reaguje na novu američku retoriku. Kremlj i dalje učestvuje u pregovorima sa SAD-om, ali istovremeno nastavlja sa bombardovanjem Ukrajine.

Što se tiče samog Trampa, i dalje se drži plana primirja koji je ranije iznio, bez značajnih izmena. Zato Moskva smatra da nema razloga za reagovanje i čeka rasplet pregovora između SAD, Ukrajine i EU.

Da li je Zelenski popustio?
Da li je predsednik Zelenski u Vatikanu pristao na američki plan? Sve ukazuje da jeste, iako je vjerovatno da će Ukrajina i Evropa pokušati da unesu dodatne izmjene.

U međuvremenu, došla je vijest koja je sve zasjenila: SAD se povlači iz pregovora. Iako se to najavljivalo, malo ko je vjerovao da će do toga stvarno doći. Ipak, povlačenje predstavlja nastavak američkog pritiska da Moskva i Kijev direktno pregovaraju.

Problem je u tome što Moskva ne pristaje na primirje bez uslova, dok Kijev insistira na njemu. Takav dijalog ostaje nemoguć.

Duboki problemi
Istina je da ni uz američko posredovanje Moskva i Kijev nisu uspjeli da pronađu zajedničku početnu tačku za pregovore. To je glavni razlog zašto Tramp sada insistira na direktnim razgovorima.

U samoj Bijeloj kući takođe nema jedinstvenog stava o tome kako se postaviti prema Kremlju. Jasno je da je SAD uspio da “ukroti” Kijev, ali nema dovoljno uticaja na Moskvu, što sada postaje sve veći problem za Trampa.

Ruska elita pod pritiskom
Moskva je do sada računala na Trampovo nastojanje da brzo završi rat. Međutim, povlačenje SAD-a moglo bi da otvori pukotine u ruskoj političkoj eliti. Sankcije i visoka vojna potrošnja već ubrzavaju inflaciju i stvaraju pritisak iznutra.

Sporazum o mineralima između Ukrajine i SAD garantuje da će Vašington nastaviti da podržava Ukrajinu, što dodatno destabilizuje rusku poziciju.

Unutar ruskog vrha sve je jači pritisak da se postigne sporazum sa SAD-om koji bi uključio zamrzavanje sukoba duž trenutne linije fronta, uz djelimično ukidanje sankcija i redefinisanje statusa Krima.

Kockanje sa budućnošću
Iako Rusija trenutno ima vojnu prednost, postoji realan rizik da se odnosi između Putina i Trampa naglo pogoršaju – što bi moglo dovesti do novih američkih sankcija, ozbiljnijih od onih koje dolaze iz Evrope.

Za sada, SAD ne pominju nove sankcije, ali nije teško zamisliti da bi, u slučaju neuspjeha pregovora, Vašington mogao vrlo brzo da promijeni stav.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija održaće redovnu polugodišnju debatu o stanju u Bosni i Hercegovini u utorak, 6. maja, u 16 časova po njujorškom vremenu.

Na sjednici će biti razmatrana i budućnost EUFOR-ove misije “Altea”, čiji mandat ističe 1. novembra.

Predsjedavanje Savjetom bezbjednosti od četvrtka je preuzela Grčka, a očekuje se i obraćanje predstavnika grčke misije Ujedinjenim nacijama.

Uoči sjednice političke tenzije u BiH dodatno su zaoštrene.

Vlada Republike Srpske uputila je svoj 33. izvještaj Savjetu bezbjednosti, naglašavajući posvećenost miru i Dejtonskom mirovnom sporazumu.

U dokumentu se poziva na poštovanje međunarodnog prava, Ustava BiH i ravnopravnost konstitutivnih naroda.

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da neće, kao ni bošnjački član Denis Bećirović, nastupati kao predstavnik cijele BiH. “Ustav BiH je jasan o tome ko šta predstavlja. Kako se on obraćao ranije, tako i ja sada”, rekla je Cvijanovićeva, dodajući da je ne interesuje šta Bećirović piše generalnom sekretaru UN ili ambasadorima.

Bećirović je, s druge strane, izjavio da Cvijanovićeva djeluje protivustavno i protivzakonito te da neće zastupati interese države BiH.

Takođe je oštro kritikovao Dragana Čovića, lidera HDZ BiH, zbog podrške ideji trećeg entiteta, nazivajući to direktnim napadom na suverenitet BiH. Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika nazvao je “političkim prostakom”, ističući da on “igra na terenu primitivizma”.

U analizi pred sjednicu oglasio se i profesor ustavnog prava Siniša Karan, ocijenivši da međunarodni pritisci i djelovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita, čiji legitimitet u RS osporavaju, urušavaju pravni poredak BiH i doprinose njenoj destabilizaciji.

“Napad neizabranog stranca na ustavni sistem BiH jeste najveća politička kriza od njenog nastanka”, upozorio je Karan, dodajući da je Šmitova samovolja politički idiotizam koji vrijeđa razum građana BiH.

Karan je naglasio da su pokušaji da se Republika Srpska potčini volji neizabranih predstavnika suprotni osnovnim principima Dejtonskog sporazuma, te da je jedino rješenje za BiH dijalog i kompromis.

S obzirom na zaoštrenu retoriku, predstojeća sjednica Savjeta bezbjednosti mogla bi biti još jedan test sposobnosti međunarodne zajednice da održi ravnotežu između sve izraženijih unutrašnjih razlika u BiH.

Bijela kuća podijelila je fotografiju američkog predsjednika Donalda Trampa generisanu vještačkom inteligencijom na kojoj je prikazan kao papa.

Bijela kuća podijelila je Trampovu objavu sa Socijalne istine na društvenoj mreži Iks.

Odgovarajući na pitanje novinarke prije nekoliko dana o tome ko bi trebalo da bude novi papa, Tramp je izjavio da bi volio da on to bude.

“Volio bih biti papa. To bi bio moj prvi izbor”, odgovorio je tada Tramp.

Konklava za izbor novog pape i poglavara Katoličke crkve počeće 7. maja, kako bi bio izabran nasljednik nedavno prominulog pape Franje.

pic.twitter.com/x2HrR939tn

— The White House (@WhiteHouse) May 3, 2025