Connect with us

Svijet

NIJE TAKO BAJNO U EVROPI! Danska diže granicu za penziju: Da li će građani izdržati do 70. rođendana?

Kirsten Evans, 53-godišnja bankarska službenica iz Danske, vjerovatno će biti među prvim generacijama koje će morati čekati 70. rođendan da bi ostvarile pravo na punu penziju. Ipak, ona ne planira da čeka toliko. „Mislim da ste sa 70 godina stari. Želite imati dobar život poslije penzionisanja“, izjavila je, odlučna da se povuče sa posla već sa 65 ili 66 godina — iako će zbog toga primati umanjenu penziju.

Danski parlament usvojio je u maju zakon kojim se starosna granica za penziju do 2040. godine podiže sa sadašnjih 67 na čak 70 godina. Sistem je vezan za očekivani životni vijek i automatski se revidira svakih pet godina. Do 2030. granica će porasti na 68, do 2035. na 69, a svi rođeni nakon 31. decembra 1970. — uključujući Evans — penziju će dočekati tek sa 70 godina.

Većina ne izdrži do kraja

Međutim, brojke pokazuju da većina Danaca ne radi do formalne starosne granice. Prema podacima OECD-a, 2022. godine prosječna starost odlaska u penziju bila je oko 64 godine, iako je zvanična bila 67.

„Oko 20% ljudi u Danskoj odlazi u penziju jer ne mogu više da rade — ili zbog bolesti, ili zato što ne nalaze posao“, kaže Aske Juul Lassen, etnolog i stručnjak za starenje sa Univerziteta u Kopenhagenu. On upozorava da bi podizanje granice na 70 moglo dodatno produbiti jaz između imućnijih građana, koji mogu ranije da se povuku, i onih koji moraju da rade do kraja.

Nepravedno za fizičke radnike

Damoun Ashournia iz Danske sindikalne konfederacije naglašava da se među članovima sindikata rijetko ko penzioniše u punoj starosnoj dobi. „Naši članovi su iscrpljeni. Dvije trećine ih odlazi u penziju ranije, jer jednostavno ne mogu više“, kaže.

Camilla Rasmussen, 37-godišnja medicinska sestra, sumnja da će moći da izdrži do 70. „Zamislite mene sa 70 godina kako prelazim 10.000 koraka dnevno na odjeljenju. To ne bi bilo pošteno ni prema meni ni prema pacijentima“, ističe.

Kako izgleda danski penzioni sistem?

Danska ima složen penzioni sistem: univerzalnu državnu penziju (oko 965 evra mjesečno), dodatne penzije koje finansiraju poslodavci, i mogućnost privatne štednje. Ipak, to ne mijenja činjenicu da bi automatsko povećavanje starosne dobi — koje je na snazi od 2006. godine — moglo značiti da će neko ko danas ima 20 godina penziju dočekati tek sa 74.

I dok poslodavci pozdravljaju produženje radnog vijeka kao jedini način da se očuva socijalna država, sve je više poziva na promjenu pravila. Premijerka Mette Frederiksen izjavila je prošlog ljeta da više ne vjeruje u automatsko povećavanje dobi za penziju. „Sistem će vjerovatno morati da se revidira kad se granica približi 70.“

Sindikalci se slažu i predlažu sporiji ritam rasta: za svakih dodatnih godinu dana očekivanog života, starosna granica bi se povećavala za samo pola godine.

Danska, iako među najbogatijim i najuređenijim zemljama Evrope, sada stoji pred ozbiljnim pitanjem: da li će ljudi imati snage da rade do 70 — i hoće li to zaista biti život dostojan čovjeka?

Related Topics:

Svijet

PRONEVJERA U VRHU DIPLOMATIJE EU: Policija izvršila raciju u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove

Belgijska policija izvršila je raciju u sjedištu Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu, u okviru istrage o potencijalnoj pronevjeri, saopšteno je iz Kancelarije evropskog javnog tužioca.

U saopštenju se navodi da je izvršena racija i na Evropskom koledžu u Brižu.

Iz Kancelarije ističu da su privedene tri osobe, te da se istraga sprovodi zbog sumnje u pronevjeru povezanu sa finansiranjem obuke za nižerangirane diplomate.

Osim toga, izvršeni su i pretresi kuća osumnjičenih, javio je Rojters.

Tužioci navode da sumnjaju na pronevjeru novca na tenderu kojim je Koledž dobio devetomjesečni mandat za sprovođenje obuke u članicama EU 2021. i 2022. godine.

EEAS i Evropski koledž nisu komentarisali navode tužilaštva.

Nastavi čitati

Svijet

PUTIN “Rusija ne želi rat sa Evropom, AKO DO RATA DOĐE – NEMA PREGOVORA”

Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas da ta zemlja ne namjerava da ratuje sa evropskim zemljama, ali da je, ako Evropa započne rat spremna na to “odmah”, kao i da Moskva, ako dođe do tog rata, uskoro neće imati “nikoga s kim da pregovara”.

“Evropske zemlje su uznemirene što su isključene iz pregovora o Ukrajini. Ali niko ih nije isključio, one su same sebe isključile”, rekao je novinarima Putin, prenio je Tas.

Ruski predsjednik je naglasio i da Evropa nema mirovnu agendu već da je na strani rata kao i da dalje živi u iluziji da će nanijeti strateški poraz Rusiji, iako shvata da je to nemoguće.

“Rusija dozvoljava Evropskoj uniji da se vrati pregovorima o ukrajinskom pitanju ako se uzmu u obzir realnosti na terenu”, istakao je Putin i naglasio da su se Evropljani samoinicijativno povukli iz pregovora, usvojviši tezu o “strateškom porazu Rusije”

Istovremeno, Putin je nazvao evropske predloge o mirovnom planu američkog predsjednika Donalda Trampa neprihvatljivim.

“Sve promene koje Evropa predlaže u mirovnom planu su u celu ka blokiranju procesa”, rekao je Putin i istakao da EU ujedno želi da optuži Rusiju za remećenje mirovnog sporazuma o Ukrajini.

Putin je napomenuo da Rusija djeluje hirurški precizno u Ukrajini i da to “nije rat u pravom smislu te reči”, ali da će, ako Evropa napadne, stvari biti drugačije.

Dodao je i da bi Rusija mogla da “odseče Ukrajinu od mora” ako Kijev nastavi sa piraterijom protiv ruskih brodova, navodi Raša Tudej.

Kao odgovor na napade na tankere u Crnom moru, Rusija će, ističe Putin, intenzivirati udare na ukrajinske luke i brodove koji u njih pristaju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI PAD TESLE U EVROPI: “Zaostaje u pogledu dizajna, kvaliteta i emotivne privlačnosti”

Analitičari ocjenjuju da Tesla gubi prednost zbog sve jače konkurencije, posebno kineskih proizvođača, kao i zbog ograničenog i zastarelog portfolija modela.

Američka kompanija za proizvodnju električnih automobila Tesla zabilježila je u novembru veliki pad registracija u Evropi, što prema mišljenju analitičara predstavlja posljedicu jačanja konkurencije iz Kine i političkih kontroverzi oko vlasnika Tesle, Ilona Maska.

Registracije su u Francuskoj pale za 58% međugodišnje na 1.593 vozila, u Švedskoj za 59% na 1.466, a u Danskoj za 49% na 534 automobila, pokazuju zvanični podaci za novembar.

Nasuprot tome, Norveška je odstupila od trenda i ostvarila rekordne mjesečne rezultate, prenosi Rojters.

U industriji se registracije novih vozila koriste kao najpouzdaniji pokazatelj prodaje, tako da pad registracija u Francuskoj, Švedskoj i Danskoj praktično znači i pad realne potražnje za Teslinim modelima u tim državama.

Slabljenje prodaje u Evropi traje od kraja prošle godine kada je izvršni direktor Ilon Mask javno podržao pojedine desničarske političare, što je izazvalo proteste u više zemalja.

Dodatni pritisak nastao je i nakon velikog požara u Teslinoj prodavnici na jugu Francuske, zbog čega je otvorena krivična istraga.

Analitičari ocjenjuju da Tesla gubi prednost zbog sve jače konkurencije, posebno kineskih proizvođača, kao i zbog ograničenog i zastarelog portfolija modela.

Istraživanje konsultantske kuće Eskalent pokazuje da 38 odsto ispitanika na pet najvećih evropskih tržišta smatra da je “novitet Tesle izbledeo”, kao i da brend zaostaje u pogledu dizajna, kvaliteta i emotivne privlačnosti.

Nastavi čitati

Aktuelno