Connect with us

Politika

NIKAKO DA NAM SVANE! Za ozdravljenje BiH nijedan lijek ne pomaže

Svi medikamenti koji su na raspolaganju ljekarima za rješavanje trenutne situacije u BiH odavno su postali neefikasni. Uz to, u značajnoj mjeri tome je kumovao Kristijan Šmit svojim nerazumnim odlukama i dodvoravanjem opozicionim strankama, misleći da će na taj način razriješiti probleme u zemlji.

Kaže ovo za “Glas Srpske” šef Kluba delegata iz reda srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sredoje Nović komentarišući aktuelnu političku situaciju u BiH i rad parlamenta, odnosno dva doma, i sve blokade koje ih prate zbog pokušaja da se po svaku cijenu nasilno promijeni vladajuća većina na nivou BiH.

Nović poručuje da će posljedice jedne takve politike građani morati trpjeti do narednih izbora 2026. godine.

– Ukoliko “trojka” ne shvati da se samo sa vlastima u Republici Srpskoj može razgovarati o usvajanju zakona koji su bitni za potencijalni kandidatski status BiH za ulazak u Evropsku uniju, neće biti nikakvog napretka. Nisam optimista da ćemo nešto bitno uraditi do narednih izbora, a stanje će biti još lošije – smatra Nović.

Na pitanje da li ima lijeka i izgleda da se situacija do narednih izbora popravi, Nović je konstatovao da tu više lijeka nema.

Prema njegovim riječima, ni Dom naroda ni Predstavnički dom nisu dali rezultate jer predstavnici brojnijeg bošnjačkog naroda u BiH ne poštuju koaliciono partnerstvo i nastoje da od BiH naprave zemlju po mjeri samo jednog naroda. Nović ističe da je posebno zakazao Dom naroda i navodi brojne uzroke koji su doveli do toga.

– Ne želim nikoga previše optuživati, ali je nesporno da je sarajevska “trojka” mislila da je car u BiH, da je suvereni vladar i da može da radi sve što joj padne na pamet, pa i da pokuša da izbaci SNSD kao najjaču političku stranku iz Doma naroda i Predstavničkog doma – naglasio je Nović.

On je dodao da “trojka” po svaku cijenu nastoji da sklopi savez sa onima koji nisu dobili legitimitet na izborima, što je bio jedan od glavnih razloga za poremećaje u odnosima koalicionih partnera na nivou BiH.

– Taj politički haos vješto je koristila SDA, koja je htjela da sebe pozicionira za naredne izbore. Dobrim dijelom u tome je i uspjela. Nažalost, opozicija iz Republike Srpske nije imala snage da se suprotstavi takvim tendencijama, ili ih nije prepoznala, ili je u svemu tome bila prevelika želja za vlašću. Zbog toga smo došli u situaciju kada se ne može sa sigurnošću tvrditi da li će u Domu naroda biti većine za određene tačke dnevnog reda i njihovo usvajanje, ali i da li će neki zakoni i propisi biti usvojeni ili neće – kaže Nović.

Slično mišljenje ima i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović. On smatra da parlament u cjelini nije ni približno radio ono što bi trebalo.

– Prije svega, treba reći zbog čega postoji Dom naroda – radi zaštite kolektivnih prava koja se odnose na tri konstitutivna naroda. Neki su pokušavali uvesti i četvrtu kategoriju “ostali”. To je nanijelo štetu čitavom procesu. Dom naroda, kao i domovi naroda u FBiH, biraju se na različite načine, ali princip je isti. Oni koji su to osmislili bili su mudri ljudi koji su pokušavali napraviti mir između tri zaraćene strane. Dom naroda je bio instrument odvraćanja – pojasnio je Čović.

Dodao je da u njegovoj kancelariji stoji zastava hrvatskog naroda uz sve druge, ali i da pretpostavlja da je takav slučaj i kod njegovih političkih kolega iz redova druga dva naroda.

– Taj instrument odvraćanja trebalo je da bude toliko snažan da niko ne pokušava stvoriti odnos, ni kroz izvršnu vlast u Savjetu ministara, ni kroz Predstavnički dom, koji unaprijed zna da neće preživjeti instrumente Doma naroda. Potrebno je imati tri predstavnika kao kvorum iz jednog, drugog ili trećeg naroda. Sada možemo reći da Dom ne radi dobro jer ima puno prekinutih sjednica, što je tačno, a i cijelu godinu to je radio bošnjački klub kada je riječ o pitanjima Ustavnog suda. Poslije toga smo se naizmjenično vrtjeli u krug, zavisno od tačaka dnevnog reda. Sada kolege vjeruju da silom mogu nešto proturiti i da će proći nešto izvan dogovora. To je pokušaj miješanja autoriteta izvana sa nekim nametnutim rješenjima i dogovaranja u pojedinim kancelarijama predstavnika pojedinih stranaka, potpuno zanemarujući činjenicu da, ako nešto nije usaglašeno, neće proći – napomenuo je Čović.

On ističe i da Savjet ministara BiH u svom sazivu ima predstavnike tri konstitutivna naroda, baš kao i u Predstavničkom domu i Domu naroda, i dok god se sve poštuje, proces je protočan. Dodaje da se nekad vodilo računa o koalicionom kapacitetu koji je dogovoren između stranaka koje su na izborima osvojile vlast.

– Ovako kao danas, kada se ide na silu da bi se isprovocirala institucija visokog predstavnika da promijeni Ustav i eliminiše ulogu Doma naroda, postavljena je potpuno naopaka teza. Umjesto da se priključimo jedni drugima i tražimo zajednička rješenja, stvari se pokušavaju rješavati provokacijama – istakao je Čović.

Dodao je da nije zadovoljan ni radom parlamenta BiH, ali ni Doma naroda, koji je trebalo da predstavlja sigurnost za sve narode u BiH.

– Četiri puta hrvatski narod nije birao svog predstavnika jer brojniji bošnjački narod to radi umjesto nas. Dom naroda ne radi ni izbliza koliko bi trebao, primarno zbog toga što materijali koji dolaze nisu usaglašeni na načelima jednakosti tri konstitutivna naroda – ocijenio je Čović.

Blokade
Tokom ove godine rad Parlamentarne skupštine BiH bio je obilježen čestim prekidima i otkazivanjem sjednica, pri čemu je Dom naroda trpio najveće blokade. Samo jedna sjednica Doma naroda uspješno je privedena kraju, dok su druge prekidane zbog nedostatka kvoruma ili neusaglašavanja stavova delegata. Predstavnički dom je održao oko 13 sjednica, ali je i tu bilo poteškoća u vezi sa kvorumom.
Glas

Related Topics:

Politika

VUKOVIĆ O INCIDENTU LJUBIŠE ĆOSIĆA: „Nema opravdanja, najmanje što duguje javnosti jeste izvinjenje“

“Politika se nažalost srozala na nivo da pobjeđuju oni koji obiđu više javnih mjesta, koji se s više ljudi pozdrave i koji više sitnih usluga učine biračima. Nažalost, za političare takvog načina rada u nekim sredinama kažu “narodni čovjek”, što je poraz našeg kolektivnog odnosa prema očekivanjima od javnih zvaničnika”, rekao je trenutni delegat PDP-a u Domu naroda PS BiH Nenad Vuković povodom incidenta u kom je u alkoholisanom stanju učestvovao gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić.

Vuković je nekadašnji gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

“Rekao bih da nije prvi put da svjedočimo sličnim situacijama tokom prethodnih nekoliko godina. Moje mišljenje je da ono što smo vidjeli na snimku, blago rečeno, ne priliči nikome a naročito ne javnim ličnostima. Nikakva opravdanja ne mogu da budu prihvaćena. Floskule koje možemo čuti “da svako može popiti malo više” ili pak “da svi imaju pravo na privatni život” trebaju da posluže kao opravdanje, ali bih rekao da su to izgovori koje treba odbaciti. Javne ličnosti imaju posebnu i dodatnu obavezu voditi računa o svemu”, izričit je Vuković.

“Politika bi morala biti nešto drugo, prije svega opšti interes, ozbiljnost, odgovornost i vizija. Nadam se i očekujem da tokom razvoja demokratizacije mijenjamo pogled na izbore, politike, programe i kandidate.”

Na pitanje da li Ćosić treba podnijeti ostavku, Vuković smatra da je minimalno hitno izvinjenje vjelokupnoj javnosti.

“Mislim da smo mi kao društvo još uvijek daleko od prihvatanja odgovornosti podnošenjem ostavki za ovakve i slične stvari. Zanimljiv će biti stav SNSD-a i Dodika koji su nedavno stranački i politički brutalno kaznili Anju LJubojević za javne ispade”, naveo je on.

Nastavi čitati

Politika

STUDENTSKA POBJEDA U SRBIJI PROBUDILA NADU I U SRPSKOJ: „Pokazali su da nijedna vlast nije nesmjenjiva“

Političke promjene u Srbiji otvorile su pitanje mogu li se slični procesi dogoditi i u Republici Srpskoj, a gosti emisije „Izazovi“ BN televizije ocijenili su da su istrajnost mladih, organizovanje studenata i izborni rezultat u Srbiji poslali važnu poruku i građanima Srpske.

Sagovornici su istakli da dugogodišnja vlast ne znači i trajnu političku nedodirljivost, te da promjene ne moraju predstavljati prijetnju, već priliku za drugačiji razvoj društva.

Sociolog Vladimir Vasić smatra da treba sačekati da se političke strasti smire, ali je naglasio da je važno što je vodeći čovjek Studentske liste Radomir Sajčić najavio nastavak dobrih odnosa sa Republikom Srpskom, nepriznavanje Kosova i protivljenje uvođenju sankcija Rusiji.

– Ako je neko lud da će sada neko iz Nemanjine 11 da kaže sve ono što političko Sarajevo očekuje, taj je potpuna budala. Ako neko očekuje da „Žene u crnom“ ili neke fantomske grupe očekuju da budući premijer Srbije kaže: „Krivi smo za sve ratove od Kosova do Kosova“, taj je potpuno lud. Mislim da prvo treba da sačekamo da se spuste strasti, da vidimo šta nam je činiti, jer i Srbije i Srpske će biti sa ovom ili onom vlašću – to je prolazno, a ovo su, čini mi se, vječne kategorije – rekao je Vasić.

„Oslabio je strah kod ljudi“: Šta su studenti pokazali građanima Srpske?

Rade Lukić iz Omladinske organizacije „Iskra“ smatra da su događaji u Srbiji pokazali građanima da nijedna vlast nije nesmjenjiva.

Prema njegovim riječima, činjenica da je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da su građani zadovoljni postojećim stanjem, već da su mnogi godinama bili izloženi pritiscima i ucjenama, posebno zbog radnih mjesta i različitih oblika pomoći.

– Oslabio je strah kod ljudi da javno iskažu svoje nezadovoljstvo aktuelnom vlašću. To što je SNSD ostao na vlasti u Republici Srpskoj ne znači da je ljudima ovdje dobro, nego da su ljudi godinama bili ucijenjeni i pritiskani, da li zbog radnih mjesta ili raznih pomoći, da iskažu svoje nezadovoljstvo – ocijenio je Lukić.

Dodao je da je primjer studenata u Srbiji pokazao kako masovno okupljanje i istrajnost mogu promijeniti političku situaciju.

– Oni koji su posmatrali sa strane, koji se do sada nisu uključivali, imali su osjećaj da vlast koja vlada dugo i za koju se činilo da ne može da padne, ustvari može da se pobijedi – rekao je Lukić.

Zašto mladi u Srpskoj nisu bili dio političkih promjena?

Diplomirani pravnik Dragan Kojić smatra da se nakon promjena u Srbiji na mlade u Republici Srpskoj stavlja veliki teret očekivanja, jer je, kako je ocijenio, propuštena prilika da se sličan politički proces dogodi na proteklim opštim izborima.

Prema njegovim riječima, izbori u Srbiji bili su predstavljeni kao svojevrsni referendum između podrške tadašnjoj vlasti i protivljenja njenoj politici, što su mladi prepoznali kao priliku da se uključe u promjene.

– U Srbiji su izbori postavljeni na nivo referenduma: „Ili ste za sadašnju vlast ili protiv“. I oni su to gurali sve vrijeme kroz neku vrstu kampanje, a onda su i ovdje to mladi prepoznali kao priliku da nešto promijene i da budu dio tih promjena – rekao je Kojić.

On smatra da u Republici Srpskoj nije bilo dovoljno zajedničkog djelovanja političkih aktera koji su željeli promjene.

– Mi nismo sinergijski djelovali na opštim izborima i tu se vidjelo raslojavanje po pitanju ličnih interesa, a ne opštih. Šta su ti ljudi ili dio tih ljudi mogli da ponude mladima kao alternativu? Apsolutno ništa i mladi tu nisu htjeli da se troše – naveo je Kojić.

Mladi traže da ih vlast konačno čuje

Gosti emisije „Izazovi“ saglasni su da mladi u Republici Srpskoj moraju biti aktivniji u javnom životu i odlučnije iznositi svoje stavove.

Posebno su ukazali na to da vlast, prema njihovoj ocjeni, do sada nije pokazivala dovoljno interesa za mišljenje mladih, ali ni akademske zajednice.

Primjer Srbije, smatraju sagovornici, ponovo je otvorio pitanje političkog angažmana mladih i pokazao da građansko nezadovoljstvo može prerasti u organizovanu inicijativu.

Ostaje da se vidi hoće li se probuđena očekivanja pretvoriti u konkretnije aktivnosti mladih u Republici Srpskoj i da li će studentska energija iz Srbije podstaći nove oblike građanskog angažmana i na ovom prostoru.

Nastavi čitati

Politika

KO SIGURNO VRAĆA MANDAT, a ko se dvoumi da li da uđe u NS RS?

Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine raspodijelila mandate prema utvrđenim, ali još ne i zvaničnim rezultatima, već je jasno da neće svi oni koji su dobili mandat i biti dio novog saziva Narodne skupštine Republike Srpske. I dok su jedni sigurni da vraćaju mandat, drugi se još dvoume.

Ko će sve vratiti mandat i ko će tačno ući u 12. saziv parlamenta Srpske – moraćemo sačekati, međutim mi smo pozvali nekoliko kandidata koji su u trku za parlament Srpske kretali iz (grado)načelničkih i drugih fotelja kako bismo ih pitali koju poziciju će izabrati.

Ko je odlučio da neće prihvatiti mandat u NS RS?
Na poziciji gradonačelnika Banjaluke ostaće Draško Stanivuković, pa bi na njegovo mjesto trebalo da dođe Tanja Vukomanović, i dalje aktuelni narodni poslanik.

I Miroslav Bojić, gradonačelnik Laktaša, potvrdio je u izjavi za “Nezavisne novine” da će ostati na funkciji gradonačelnika.

Umjesto Bojića, prema podacima CIK BiH, mandat bi trebalo da bude dodijeljen Mlađanu Dragosavljeviću, načelniku Srpca, pa smo i njega pozvali za izjavu.

“Još nemam konačnu odluku. To ne zavisi samo od mene, već i određenih okolnosti. Nemam konačnu odluku kada je to u pitanju”, kaže Dragosavljević za “Nezavisne novine”.

Sljedeća na listi je Marija Krajišnik, aktuelni odbornik u Skupštini grada Prnjavor, kojoj bi pripao mandat ukoliko umjesto Bojića ne uđe Dragosavljević.

Ko još nije odlučio da li će prihvatiti mandat?
Konačnu odluku nema ni Renata Obradović Popović, aktuelna predsjednica Skupštine grada Gradiška.

“Na zasjedanju organa stranke ćemo vidjeti šta i kako”, kaže nam ona.

Ukoliko i ona ne prihvati mandat, njeno mjesto bi pripalo Draženu Mikiću, koji se nalazi sljedeći na listi.

Međutim, zanimljivo je da je i on predsjednik Skupštine grada, ali u Prnjavoru, pa bi, ako i on odbije, mandat mogao pripasti Ognjenu Žmiriću, aktuelnom delegatu u Vijeću naroda RS.

Ko bi mogao ući u NS RS umjesto Javora i Kojića?
Mandat neće prihvatiti ni Slobodan Javor, gradonačelnik Prijedora, a sljedeći na listi je Igor Savković, načelnik Kozarske Dubice, pa bi, ukoliko i on odbije mandat, u NS RS mogao ući Miloš Marjanović, direktor Doma zdravlja Prijedor.

Mandat neće prihvatiti ni Dejan Kojić, načelnik Pala, pa će tako, kako je potvrđeno za “Nezavisne novine”, na njegovo mjesto u NS RS doći Boris Gojković, direktor “Vodovoda i kanalizacija” Pale.

Ko još čeka odluku o mandatu i kome se otvara put?
Kada je riječ o načelnicima, pozvali smo i Jovicu Radulovića, načelnika Modriče, koji za “Nezavisne novine” ističe da još nije donio odluku da li će prihvatiti mandat u NS RS ili ne.

Ukoliko odustane, u NS RS ulazi Pero Đurić, aktuelni narodni poslanik.

Takođe, da li će u NS RS ili ne još ne znaju ni Mirna Savić Banjac, gradski menadžer grada Banjaluka i aktuelni poslanik u NS RS, i Nebojša Drinić, aktuelni odbornik u Skupštini grada Banjaluka.

Kako nam je rekla Savić Banjac, o tome će odlučiti organi stranke.

Ako vrate mandat, u NS RS bi mogli ući Dragan Milanović, aktuelni odbornik u Skupštini grada Banjaluka, i Milan Grubor, član Pokreta “Sigurna Srpska”.

Zanimljivo je da bi Grubor, ako ne uđe u NS RS, mogao ući u Skupštinu grada Banjaluka nakon što mandat vrati Igor Radojičić koji je osvojio fotelju u parlamentu BiH.

Vrijedi napomenuti da rezultati izbora još nisu konačni i da je moguće da dođe do promjena u vezi sa vraćanjem ili uzimanjem mandata.

Nastavi čitati

Aktuelno