Connect with us

Društvo

NIKO NE ZNA KOLIKO JE NOVCA ULOŽENO u izložbeno-prodajni salon u Lincu

Glasno najavljivani projekat, izložbeno-prodajni salon u Lincu čiji je glavni posao trebalo da bude poboljšanje kontakata i pristupa austrijskom tržištu, čini se da je propao.

Iako iz Predstavništva Republike Srpske u Austriji kažu da je još u funkciji, samo sa drugačijim aktivnostima, to ne djeluje tako. Novca nisu imali ni za osnovno, poput plaćanja prostora u kojima su trebali poslovati. Za sve je, kažu, kriva pandemija. Zato im je Vlada Srpske zakup prostora plaćala čak tri godine, iako je trebala samo jednu. Koliko para je u sve to uloženo niko ne zna, pa ni Mladen Filipović.

“On je aktivan, ali nije u svrhe sad za naše privrednike. Mi smo to stopirali iz razloga što je sve trajalo toliko.. Rekao sam da imamo podršku izvozno orijentisanih preduzeća kroz projekat koji ima tri faze. Novinar: Samo malo, ako nije za naše privrednike, za koga je on sad namijenjen? Ne, sad je, pa, u suštini projekat taj završen. Na drugi način radimo promociju naše privrede”, kaže šef Predstavništva Republike Srpske u Austriji Mladen Filipović.

Zadatak da animiraju firme koje bi tamo izložile svoje proizvode imala je područna Privredna komora Banjaluka. Danas kažu da je to bio njihov jedini zadatak i da je sve ostalo bilo na Predstavništvu. Niti smo opremali prostor, niti prste u ugovoru o zakupu, predsjednik područne Privredne komore. Goran Račić tvrdi da se Predstavništvo projektom uopšte nije bavilo, kao da su mislili da to može raditi samo od sebe, i to je razlog propasti.

“Mi smo pomogli da se firme dole angažuju, a Predstavništvo je obećalo da će tim firmama pružiti svu potrebnu infrastrukturu, da će zaposliti ljude koji će raditi na promociji tih proizvoda, organizovati mjesečne izložbe, sajmove i ostalo, međutim pod izgovorom korone oni nisu ništa radili. Čak godinu i po dana nisu platili kiriju i onda je projetilo da dođe do tužbe, pa je na kraju Vlada doznačila novac da bi se taj problem riješio i sad to više nije u funkciji”, kaže Goran Račić, predsjednik područne Privredne komore Banjaluka.

Koliko para je iz budžeta Srpske otišlo u ove svrhe, ne znaju ni iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saranju. Na naš upit su najmanje odgovorili ono što smo pitali, ali na kraju kažu da je Predstavništvo potpisalo Ugovor o iznajmljivanju prostora 1.1.2019., a da je isti raskinut 31.12.2021. godine. Što se ne poklapa sa informacijama šefa predstavništva. Po njemu je to dvije godine više.

“Izložbeno-prodajni prostor u Lincu otvoren je u maju 2019. godine kao prostor gdje je omogućeno izvozno orjentisanim privrednicima da predstave i izlože svoje proizvode potencijalnim kupcima i distributivnim partnerima iz Austrije, a u saradnji sa Područnom privrednom komorom Banjaluka, zakupljenog od strane Predstavništva Republike Srpske u Austriji”, poručuju iz Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.

U prostor od 500 kvadratnih metara u Lincu, Vlada Republike Srpske je uložila početnih 60 hiljada evra, rečeno je na dan otvaranja. Izložbeno-prodajni salon otvoren je u maju 2019. godine.

Related Topics:

Društvo

POZNATOM DOKTORU NAJVEĆE PRIZNANJE! Vlada odlučila – Institut „Zotović“ zvanično mijenja ime u „Prof. dr Goran Talić“!

Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ u Banjaluci ubuduće se nositi ime po preminulom doktoru Goranu Taliću, saopšteno je iz Vlade Republike Srpske.

Vlada Republike Srpske, s ciljem odavanja počasti prof. dr Goranu Taliću, koji je dao izuzetan doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite u Republici Srpskoj, donijela je Odluku o promjeni naziva JZU Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Dr Miroslav Zotović“ Banja Luka u JZU Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i ortopedsku hirurgiju „Prof. dr Goran Talić“ Banja Luka.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Institut zaduženi su da odmah preduzmu dalje aktivnosti na realizaciji promjene naziva ove zdravstvene ustanove, saopšteno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Aktuelno