Connect with us

Svijet

NIKO NE ZNA PRAVI BROJ POGINULIH UKRAJINACA! Izgleda da ih je mnogo više nego što tvrde zvaničnici

Broj mrtvih u Ukrajini dramatično se povećava, kažu nove procjene neimenovanih američkih zvaničnika.
Reporter BBC Kventin Somervil bio je na prvoj liniji fronta na istoku, gdje je tužan zadatak brojanja mrtvih postao svakodnevna stvarnost. Nepoznati vojnici leže nagomilani u maloj mrtvačnici od cigala, nedaleko od prve linije u Donjecku, gdje 26-godišnja Margo kaže da razgovara s mrtvima.

“Možda zvuči čudno… ali ja sam ta koja želi da se izvini za njihove smrti. Želim nekako da im zahvalim. Kao da mogu da čuju, ali ne mogu da odgovore”, govori.

Zvaničnih podataka nema, ali gubici su ogromni
Ukrajina ne daje zvanične brojke o svojim mrtvima – ukrajinske oružane snage ponovile su da su brojke o ratnim žrtvama državna tajna – ali Margo zna da su gubici ogromni.

Brojke ostaju tajne. Ali američki zvaničnici, citirani u Njujork tajmsu, nedavno su naveli brojku od 70.000 mrtvih i čak 120.000 povrijeđenih. To je zapanjujuća brojka, s obzirom na to da se procijenjuje da oružane snage broje samo pola miliona. UN je zabilježio 9.177 civilnih smrti do sada.

“Ne možeš se navići na to”
“Najteže je kad vidiš mrtvog mladića koji nije ni navršio 20 godina. I shvatiš da nisu umrli prirodnom smrću. Ubijeni su. Ubijeni su za svoju zemlju. To je najbolnije. Ne možeš se navići na to. Sada je došlo do tačke gdje je riječ samo o tome da pomognemo momcima da se vrate kući”, govori.

Najteži dan njenog života, kaže, bio je kada su u mrtvačnicu donijeli njenog supruga na dan kada je umro. Dvadesettrogodišnji Andrej poginuo je u bici 29. decembra 2022.

“Umro je braneći svoju domovinu. Ali tada sam, po ko zna koji put, uvjerila sebe da bi trebalo da budem ovdje, trebalo bi da pomognem poginulima”, kaže ona.

Posao ju je očvrsnuo i postala je kao čelik, kaže. I bez obzira na to koliko bilo bolno vidjeti tijela koja se donose u mrtvačnicu, kaže da nikada ne plače u javnosti.

Sve to držim u sebi do večeri, kada dođem kući. Niko ne vidi moje suze.

Cijena kontraofanzive
Još u aprilu, procene Pentagona su ukazivale na znatno manji broj umrlih u Ukrajini, 17.500. Skok na više od 70.000 djelimično se može objasniti kontraofanzivom na jugu.

U prvim danima ukrajinskoj pješadiji je bilo posebno teško – „gore nego u Bahmutu“, rekao je za BBC komandant brigade koji se tamo borio.

Taj grad u Donjecku, podsjetimo, pao je u ruske ruke u maju u jednoj od najkrvavijih bitaka rata do sada.

Ukrajina je sada promijenila taktiku, ali početak pokušaja probijanja ruske odbrane u junu bio je skup, posebno za mlade, tek obučene vojnike. Oni su svakodnevno umirali „na desetine“, rekao je stariji vodnik koji se u junu borio oko donjeckog sela Velika Novosilka.

Zašto su brojke ubijenih tajna
Ukrajinska zamjenica ministra odbrane Hana Maljar ranije je izdala izjavu, upozoravajući da će oni koji objavljuju brojke o žrtvama biti izloženi krivičnom progonu.

“Zašto su ti podaci tajna? Jer tokom aktivne faze rata neprijatelj koristi broj mrtvih i ranjenih da izračuna naše vjerovatne daljnje akcije. Ako neprijatelj ima te informacije, počeće da shvata neke od naših sljedećih koraka”, rekla je ona, piše Index.hr.

Svijet

TRAMPOV NOVI HVALOSPJEV “Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti”

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da predstavnici SAD u Rusiji pokušavaju tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da utvrde postoji li moguće rješenje za Ukrajinu.

– Pokušavamo da riješimo ovo pitanje. Završio sam osam ratova, ovo će biti deveti, a naši ljudi su trenutno u Rusiji da vide da li možemo postići rješenje. To je teška situacija – rekao je Tramp na sastanku kabineta u Bijeloj kući. Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovara sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom u Moskvi. Vitkofova posjeta je njegova šesta ove godine.

Mediji navode da su ruskoj strani prisustvovali pomoćnik Jurij Ušakov i generalni direktor RFDIF-a, specijalni predstavnik predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

Na američkoj strani pored Vitkofa učestvuje i Džared Kušner, zet predsjednika Trampa.

Nastavi čitati

Svijet

Vlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA

Vlada Bugarske povukla je nacrt budžeta za 2026. godinu nakon velikih demonstracija u Sofiji, samo mjesec dana prije nego što bi zemlja trebala da uvede evro.

Više desetina hiljada ljudi izašlo je juče na ulice glavnog grada kao znak protesta povodom budžeta koji je usvojen u prvom čitanju u parlamentu.

Demonstranti su pozvali na smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i penzije i upozorili da bi budžet mogao da ostavi prostor za korupciju.

Organizatori su saopštili da je 50.000 ljudi prisustvovalo mitingu koji je počeo mirno, ali se završio neredima u sjedištu jedne od vladajućih partija.

Maskirana lica su bacala petarde, boce, konzerve i druge predmete na policiju, koja je upotrijebila suzavac i biber sprej.

Prijavljeno je da je bilo povrijeđenih na obje strane, a 71 osoba uhapšena je zbog vandalizma.

Nastavi čitati

Svijet

PITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi

Rusija je 30. marta 1867. potpisala ugovor za koji mnogi tvrde da je bio jedan od najvećih ekonomskih promašaja u istoriji. Aljaska je tada iz ruskih prešla u ruke Sjedinjenih Američkih Država.

Vrijednost posla iznosila je 7,2 miliona dolara. Hektar zemlje plaćen je 35 centi. Kada se 7,2 miliona dolara prebace u današnju vrijednost, Amerikanci su Aljasku platili 125 miliona dolara.

U cjeloj priči najzanimljivije je to da su u vrijeme kupovine Aljaske mnogi u Americi bili protiv tog posla. Aljaska je bila nenaseljena. U Vašingtonu su Aljasku zvali zaleđena pustahija. Ipak, pronalazak zlata je promijenio sve. Aljaska je jedno od deset najbogatijih mjesta na svijetu. Aljaska ima ogromne zalihe rudnog bogatstva sa nalazištima uglja, bakra, zlata, srebra, cinka, olova. Tu su i nalazišta nafte, prirodna bogatstva, ribolov. Amerikanci su platili kap vode u moru bogatstva.

Krimski rat
Postavlja se pitanje zašto je Rusija prodala Aljasku. Jesu li u Moskvi znali kakvu grešku prave? Odgovor na to pitanje je manje bitan pred činjenicom da je Rusija praktično bila primorana na prodaju Aljaske. Naime, Rusija je 1856. godine izgubila Krimski rat koji je vodila protiv Francuske, Velike Britanije i Otomanske imperije. Rusija je bila poražena, ponižena i ekonomski iscrpljena. Rusiji je trebao novac za oporavak, a imperator Aleksandar Drugi plašio se da neće moći da kontroliše Aljasku jer se ona graničila sa Kanadom kojom je upravljao vječiti ruski neprijatelj – Velika Britanija.

U Moskvi su bili ubjeđeni da su napravili odličan posao. Dobili su svjež novac i rešili se potencijalnog problema – novog rata sa Velikom Britanijom. Osim toga, prodajom Aljaske Americi postavili su temelje budućeg odnosa snaga na Tihom okeanu koji će kontrolisati Vašington. Tako je ostalo do danas. Jedino se postavlja pitanje da li taj status danas odgovara Moskvi. Vjerovatno ne, piše Politikin magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno