Connect with us

Svijet

NIKO NE ZNA PRAVI BROJ POGINULIH UKRAJINACA! Izgleda da ih je mnogo više nego što tvrde zvaničnici

Broj mrtvih u Ukrajini dramatično se povećava, kažu nove procjene neimenovanih američkih zvaničnika.
Reporter BBC Kventin Somervil bio je na prvoj liniji fronta na istoku, gdje je tužan zadatak brojanja mrtvih postao svakodnevna stvarnost. Nepoznati vojnici leže nagomilani u maloj mrtvačnici od cigala, nedaleko od prve linije u Donjecku, gdje 26-godišnja Margo kaže da razgovara s mrtvima.

“Možda zvuči čudno… ali ja sam ta koja želi da se izvini za njihove smrti. Želim nekako da im zahvalim. Kao da mogu da čuju, ali ne mogu da odgovore”, govori.

Zvaničnih podataka nema, ali gubici su ogromni
Ukrajina ne daje zvanične brojke o svojim mrtvima – ukrajinske oružane snage ponovile su da su brojke o ratnim žrtvama državna tajna – ali Margo zna da su gubici ogromni.

Brojke ostaju tajne. Ali američki zvaničnici, citirani u Njujork tajmsu, nedavno su naveli brojku od 70.000 mrtvih i čak 120.000 povrijeđenih. To je zapanjujuća brojka, s obzirom na to da se procijenjuje da oružane snage broje samo pola miliona. UN je zabilježio 9.177 civilnih smrti do sada.

“Ne možeš se navići na to”
“Najteže je kad vidiš mrtvog mladića koji nije ni navršio 20 godina. I shvatiš da nisu umrli prirodnom smrću. Ubijeni su. Ubijeni su za svoju zemlju. To je najbolnije. Ne možeš se navići na to. Sada je došlo do tačke gdje je riječ samo o tome da pomognemo momcima da se vrate kući”, govori.

Najteži dan njenog života, kaže, bio je kada su u mrtvačnicu donijeli njenog supruga na dan kada je umro. Dvadesettrogodišnji Andrej poginuo je u bici 29. decembra 2022.

“Umro je braneći svoju domovinu. Ali tada sam, po ko zna koji put, uvjerila sebe da bi trebalo da budem ovdje, trebalo bi da pomognem poginulima”, kaže ona.

Posao ju je očvrsnuo i postala je kao čelik, kaže. I bez obzira na to koliko bilo bolno vidjeti tijela koja se donose u mrtvačnicu, kaže da nikada ne plače u javnosti.

Sve to držim u sebi do večeri, kada dođem kući. Niko ne vidi moje suze.

Cijena kontraofanzive
Još u aprilu, procene Pentagona su ukazivale na znatno manji broj umrlih u Ukrajini, 17.500. Skok na više od 70.000 djelimično se može objasniti kontraofanzivom na jugu.

U prvim danima ukrajinskoj pješadiji je bilo posebno teško – „gore nego u Bahmutu“, rekao je za BBC komandant brigade koji se tamo borio.

Taj grad u Donjecku, podsjetimo, pao je u ruske ruke u maju u jednoj od najkrvavijih bitaka rata do sada.

Ukrajina je sada promijenila taktiku, ali početak pokušaja probijanja ruske odbrane u junu bio je skup, posebno za mlade, tek obučene vojnike. Oni su svakodnevno umirali „na desetine“, rekao je stariji vodnik koji se u junu borio oko donjeckog sela Velika Novosilka.

Zašto su brojke ubijenih tajna
Ukrajinska zamjenica ministra odbrane Hana Maljar ranije je izdala izjavu, upozoravajući da će oni koji objavljuju brojke o žrtvama biti izloženi krivičnom progonu.

“Zašto su ti podaci tajna? Jer tokom aktivne faze rata neprijatelj koristi broj mrtvih i ranjenih da izračuna naše vjerovatne daljnje akcije. Ako neprijatelj ima te informacije, počeće da shvata neke od naših sljedećih koraka”, rekla je ona, piše Index.hr.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno