Connect with us

Politika

NIŠTA BEZ USTAVNIH PROMJENA: “Trojka” preko Ustava RUŠI DOGOVOR iz Laktaša

Dan nakon što su lideri političkih partija na nivou BiH u Laktašima postigli “dogovor” o izmjenama Izbornog zakona, počele su se nizati reakcije, posebno Ambasade SAD, a nakon kojih se taj dogovor počeo urušavati, i to prije svega pričom o neophodnosti ustavnih promjena za koje je potrebna dvotrećinska većina, a koja je u ovom trenutku nedostižna.

Naime, lideri političkih partija postigli su dogovor o izmjenama Izbornog zakona, između ostalog i o izboru članova Predsjedništva BiH na način da Hrvati izaberu hrvatskog, a Bošnjaci bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Odmah je stiglo reagovanje iz Ambasade SAD, odakle su rekli da su jedini legalan način rješavanja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ustavne promjene.

Ubrzo su ploču promijenili i Bošnjaci, koji su već za ponedjeljak najavili veliki sastanak parlamentarnih stranaka na temu izmjena Ustava BiH.

“Mi iz ‘trojke’ za ponedjeljak smo sazvali veliki sastanak parlamentarnih stranaka na nivou države i pozvali da ragovaramo o izmjenama Ustava kako bi se po nama riješio prvi primarni prioritet i pretpostavka za izmjene izbornog zakonodavstva. Pitanje izbora članova Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda je takođe imperativno, ali ja ga gledam mogućim samo u paketu sa ovim drugim izmjenama”, rekao je Elmedin Konaković, predsjednik Naroda i pravde.

U suštini, umjesto dogovora o izmjenama Izbornog zakona, “trojka” koju čine Konakovićev NiP, SDP i Naša stranka sada će insistirati na izmjeni Ustava BiH kada je riječ o izborima za članove Predsjedništva BiH. Za tu izmjenu Ustava BiH treba dvotrećinska većina, koje trenutno nema, a nije je bilo ni u svim prethodnim sazivima Parlamentarne skupštine BiH.

“Konaković savršeno dobro zna da njegovi Bošnjaci, muslimani ne žele promjene Ustava u tom dijelu. Ni mi ne bismo mogli da pristanemo na promjenu Ustava koja bi promijenila karakter odnosa u BiH i ugrozila konstitutivnost naroda, kao i postojanje same BiH. On zna da od toga nema ništa, ali hoće da posredno sruši inicijativu koju je predložio lider HDZ-a Dragan Čović u vezi sa izmjenom Izbornog zakona kako smo se i dogovorili”, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Po dogovoru iz Laktaša, nekoliko dana poslije Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, uputio je prijedlog izmjena Izbornog zakona, koji, kako je tada rekao, odražava dogovor iz Laktaša.

“Riječ je o prijedlogu iz Mostara od prije 10 dana s kolegama iz ‘trojke’ pod uslovom da se ne može promijeniti Ustav – ne mijenjajući Ustav da napravimo promjene koje će odraziti odnos da nije dobro da jedan narod bira predstavnika drugom narodu”, rekao je tada Čović obrazlažući da izmjene Izbornog zakona koje je predložio podrazumijevaju da se u Republici Srpskoj ništa ne mjenja, a ni u FBiH pri izboru bošnjačkog člana, dok bi kod hrvatskog člana bio izabran onaj ko bude prvoplasirani, s tim da mora biti prvi u barem tri od pet kantona u kojima je većina hrvatska.

“Postavlja se pitanje da li će opstati ovaj dogovor i da li će biti prepoznata volja da se ide naprijed ka otvaranju pristupnih pregovora. Logično bi bilo da stranci podržavaju svaki domaći dogovor, da pomognu implementaciju tog dogovora, a ne da ga ruše. Ali ovdje neki strani ljudi imaju stalnu potrebu da guraju prst u oči domaćim ljudima, izabranim predstavnicima i da pokvare ono što su oni napravili. Ne čine dobro BiH”, rekla je Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH.

I Radovan Višković, premijer Republike Srpske, rekao je da je učesnicima sastanka na kojem je predložen novi Izborni zakon bilo jasno da je to potrebno uraditi bez izmjena Ustava BiH.

Vojislav Savić, analitičar iz Banjaluke, smatra da jedini koji uvlače priču o izmjeni Ustava su stranci, odnosno američka Ambasada.

“Besmisleno je i napominjati koliko je apsurdno da kad u ovakvoj zemlji, ovakvom društvu konačno dođe do nekog dogovora i kakvih-takvih pomaka naprijed, odmah imate reakciju američke Ambasade, koja hoće da minira dogovor i instalira neke svoje zahtjeve.

Dakle, dogovor će opstati samo ako se bh. lideri ogluše o zahtjeve stranih diplomata i ako se budu držali interesa građana ove zemlje. Ja sam lično skeptičan da će dogovor opstati samo zbog velikog pritiska na “trojku” od strane sarajevskih medija i pojedinih diplomata. Svaki dogovor koji nije u skladu sa apsolutističkim interesima Sarajeva smatra se da je nekakav ustupak Dodiku, što je suludo. Svi oni predstavljaju narode i građane koji ovdje žive, sviđali se nekome ili ne” kazao je Savić.

Odmah nakon sastanka u Laktašima, i lideri “trojke” davali su poprilično konfuzne izjave iz kojih nije bilo moguće zaključiti šta je tačno dogovoreno, odnosno da li je preduslov za izmjenu Izbornog zakona BiH izmjena Ustava BiH ili je to moguće uraditi bez otvaranja ustavne reforme, od koje teško može da bude nešto u ovim okolnostima.

Ipak, i pored dogovora iz Laktaša, koji podrazumijeva da svaki narod bira sebi člana Predsjedništva BiH, da se podigne cenzus na pet posto, zatvore liste itd., lideri ‘trojke’ smatraju da prije svega toga treba usvojiti tehničke izmjene Izbornog zakona koje su u proceduri, a među kojima je, između ostalog, i uvođenje novih tehnologija.

“Tehničke izmjene su imperativ jer ako to ne uradimo mi, uradiće Šmit (Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika)”, rekao je Konaković.

Related Topics:

Politika

Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz REFORMSKE AGENDE

Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, ali prema stavkama za alokaciju sredstava po reformskim oblastima jasno je vidljivo da BiH nije ispunila gotovo ništa i nalazi se u gotovo nemogućoj poziciji da sve reforme ispuni do kraja 2027, kada se ciklus reformi završava.

Prema aneksu dokumenta koji je Komisija objavila po reformskim oblastima s alokacijama koje bi trebalo isplatiti, BiH nije ispunila najmanje 70 odsto početnih kriterijuma, dok je ostatak u najboljem slučaju ispunjen samo djelimično.

Na primjer, u oblasti energetike, koja je važan dio agende, BiH nema usvojen zakon o prenosu električne energije, regulaciji i sistemskom operateru za električnu energiju, nije imenovan operater za tržište električnom energijom, nije provedena studija o cijenama električne energije, nije usvojena mapa puta za tranziciju s fosilnih goriva uglja, niti je usvojena državna strategija za dostizanje klimatskih ciljeva EU.

Kad je u pitanju digitalizacija, nije ni započeta procedura uvođenja digitalnog novčanika, ne postoji širokopojasna internet strategija, trenutni zakoni nisu usklađeni sa regulativom o elektronskoj identifikaciji, a BiH nije usklađena ni sa direktivama o elektronskoj privatnosti niti direktivom o slobodnom protoku informacija.

Ni u oblasti obrazovanja stvari nisu ništa bolje, jer BiH ili nije ispunila uslove ili ne postoje podaci na koje bi se Evropska komisija mogla osloniti u svojoj procjeni. Na primjer, ne postoje podaci o procentu nastavnog osoblja sa digitalnim vještinama, nema podataka o procentu učenika zanatskih škola koji imaju praksu u firmama i preduzećima, niti o broju nastavnog osoblja za ovu vrstu zanimanja.

Nastavi čitati

Politika

PODIJELJENE REAKCIJE U RUSIJI! Da li je odlazak Potapove gubitak za nacionalni tenis?

Odluka Anastasije Potapove da promijeni državljanstvo i ubuduće nastupa pod zastavom Austrije izazvao je podijeljene reakcije u Rusiji.

Ovaj slučaj definitvno je dirnuo Ruse, mnogo više nego kada je prije nekoliko dana Kamila Rahimova odlučila da se takmiči za Uzbekistan. Teniska ljepotica je trenutno postigla značajniji uspjeh u tenisu od svoje vršnjakinje Rahimove. Ima tri titule, bila je juniorska šampionka Vimbldona, a najbolji ranking joj je 21. mjesto i mnogi vjeruju da su najbolji dani tek pred njom.

Šamil Tarpišćev, bez imenovanja konkretnih imena, upozorio je još početkom 2025. da bi se ruski tenis mogao suočiti sa značajnim gubicima.Ubrzo nakon toga, Daria Kasatkina otišla je u Australiju, a u jesen i zimu Timofeva i Rahimova otišle su u Uzbekistan. Što se tiče Potapove, njezina je odluka bila veliko iznenađenje – čak i za one koji su upućeni. Međutim, dvostruki Grand Slam šampion Jevgenij Kafelnikov, potpredsjednik Ruskog teniskog saveza, rekao je da ne smatra Anastasijin odlazak gubitkom za ruski tenis.

“To nije gubitak za ruski tenis. Nemam pojma što je potaknulo Potapovinu odluku”, rekao je Kafelnikov u intervjuu za “Championat“.

Počasni selektor Rusije Vladimir Kamelzon bio je malo oštriji, izjavivši da ne može pozdraviti ovaj “podvig.

“Je li ovo gubitak za nas?” Ne. Ona nije svjetska teniska zvijezda koja bi danas definirala smjer ove igre onako kako su to činili prethodni majstori muškog i ženskog tenisa. Ko je Potapova? Ja sam osoba koja je rođena i odrasla u jednoj zemlji, tako da ne mogu pozdraviti ovaj ‘podvig'”, citira ga Match TV.

Ali poznati sovjetski teniser Aleksandar Metreveli, finalist Vimbldona 1973., priznao je da je Potapovin odlazak doista gubitak.

“Svi sada mijenjaju državljanstvo. Što se može, takva je politička situacija. Mnogi se boje, posebno žene. I ne čudi što neki ne dolaze u Sankt Peterburg. “Ne treba je kriviti za ovaj postupak. Za ruski tenis, naravno, ovo će biti gubitak”, citira Metrevelijeve riječi Metaretings.

Tarpišćev je također sugerirao da je Potapova otišla zbog želje za takmičenjem na Olimpijskim igrama, kao i zbog problema s vizom.

Glavna pitanje je sada šta će biti sa najboljim ruskim igračicama, Mirom Andrejevom ili Dajanom Šnajder. Andrejevu nazivaju teniskim čudom.  Andrejeva sa 18 godina trenutno drži deveto mjesto na WTA listi i spada u red najboljih i najpopularnijih teniserki svijeta. Bila je i peta na listi i najmlađa je u top 30 na planeti. Andrejeva već nekoliko godina živi i trenira u Francuskoj, u Kanu i mnogi se pitaju da li će stopama Potapove.

„Ne brinem se da li će Mira promijeniti svoje državljanstvo. Ni ona, ni Dijana Šnajder neće to uraditi. Mi imamo 1.070 teniserki na turnirima, od kojih je 350 u našim nacionalnim timovima. Ostale rade ono što žele“, dodao je predsjednik Ruske federacije.

Dodajmo, da je Šnajderova trenutno 21. na svijetu.

Nastavi čitati

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Aktuelno