Connect with us

Politika

NIŠTA NISMO POTPISALI: Dogovorene su teme, ali ne i način sprovođenja

Posljednji sastanak lidera vladajuće koalicije u Banjaluci izazvao je političku buru zbog onoga što je navodno dogovoreno ili nije dogovoreno.

Lider SDP-a i premijer FBiH Nermin Nikšić za Raport kaže da se radi o temama koje tek treba dogovoriti i da su stajališta po nekim pitanjima i dalje različita.

“Uobičajena praksa je da domaćin sastanka pripremi prvu verziju zaključka, kao neku vrstu zapisnika na koju onda učesnici daju svoje primjedbe i sugestije. SNSD je sastavio prvu verziju, a mi smo dostavili svoje sugestije na to. U javnost su došle obje verzije pa se smatralo da se radi o dva različita dokumenta, a u suštini se radi o istom dokumentu u formi prijedloga i sugestija.

Ništa od toga nismo potpisali, niti planiramo potpisati, već nam to više koristi kao podsjetnik o tome šta smo načelno dogovorili i šta planiramo uraditi u narednom periodu”, kaže Nikšić.

Dogovorene teme, ali ne i način

On navodi da je na sastanku dogovoreno da se radi na izmjenama Izbornog zakona, funkcioniranju Elektroprenosa BiH, raspodjeli akciza, ali da su mišljenja o načinu različita.

“Iz onoga što je objavljeno je jasno o čemu smo pričali. Smatram bitnim da smo se dogovorili oko nekih stvari vezano za izmjene Izbornog zakona BiH, posebno zaštite integriteta izbornog procesa, zatim funkcioniranja Elektroprenosa, raspodjele sredstava akciza, oko apelacionog vijeća suda, izbora sudija Ustavnog suda, povećanja državnog budžeta. Naravno da su još uvijek različiti pogledi na to, naročito kad je u pitanju sjedište apelacionog vijeća ili izbor sudija Ustavnog suda, ali je jako važno da smo svi pokazali želju i opredijeljenost da napravimo što više kako bismo u martu dobili priliku da otvorimo pregovore o članstvu u EU”, ističe Nikšić.

Sam Nikšić je u petak objavio jedan dokument koji je nazvao sugestijama “trojke” na prijedloge SNSD-a. Ističe da zapisnike nisu potpisali niti će ih potpisati.

“Nećemo potpisati zapisnike, ali kada sljedeći put sjednemo sumiraćemo šta smo uradili od stvari o kojima smo razgovarali i za koje smo se dogovorili šta da radimo, kao i o tome da li smo primakli stavove oko pitanja oko kojih je evidentno da imamo različito mišljenje”, navodi šef SDP-a.

Iako je očito da dogovora oko ključnih pitanja nema, “trojka” se našla na udaru opozicije, prije svega SDA i DF-a. “trojku” se optužuje za izdaju i razgovori se već uzimaju kao završena stvar. Za Nikšića to pokazuje njihovu nemoć i bijes.

“To prozivanje i paušalne optužbe za izdaju pokazuju svu nemoć i bijes onih koji nas prozivaju jer nemaju nijedan konkretan argument, kao što osim isprazne priče nemaju bilo kakav pozitivan pomak u korist naših građana za sve prethodne godine njihove sterilne vladavine. Tačno je da su svoju nesposobnost prikrivali širenjem straha i mržnje prema drugima, dok su uredno koristili svaku priliku za lično bogaćenje. Ako je izdaja to što oni više nisu gospodari naših sudbina, što se više ne mogu ‘rastaljivati’ i uredno zarađivati na širenju mržnje i straha, ok neka bude.

Razgovorima smo za ovih osam mjeseci postigli više za građane nego za osam godina svađa i blokada. Ako je izdaja primicanje Bosne i Hercegovine otvaranju pregovora za članstvo u Evropskoj uniji, što je garant njenog opstanka kao normalne države, ok neka bude.

I posljednji sastanak je pokazao da imamo prostora za dogovor i da smo sve bliže pronalasku kompromisa oko važnih pitanja. Pri tome, niti ćemo pristati da se umanje prava bilo koga, niti ćemo to tražiti da učine drugi. Naravno da bih volio da to ide brže, da bih neke stvari radio drugačije, ali ovdje ne odlučujem samo ja, niti samo SDP, niti samo Trojka. Ovdje moramo razgovarati, dogovarati i raditi kompromis i s onima koji potpuno drugačije gledaju na Bosnu i Hercegovinu i njenu budućnost.

Učiniću sve što mogu da postanemo članica EU i NATO saveza. Svaki i najmanji iskorak na našem putu smatram pobjedom Bosne i Hercegovine i njenih građana. Nakon dugo vremena stvari u Bosni i Hercegovini se kreću naprijed. Svi koji misle da tu šansu treba ubiti neka ruše, optužuju, lažu. To je njihov izbor. Mi nećemo odustati od svog pristupa dok postoji i najmanja šansa da naši građani postanu punopravni članovi evropske porodice”, jasan je Nikšić.

Ipak, činjenica je da je dokumente neko pustio u javnost s određenim ciljem. S obzirom na to da je dogovor partnera očito bio da sve drže podalje od javnosti, pitanje je da li je sad povjerenje među njima narušeno?

“Nema razloga da narušimo međusobno povjerenje, niti da sada istražujemo ko je to pustio u medije. Nismo mi nešto krili od javnosti, upravo suprotno, željeli smo pregovore rasteretiti politikanstva i propagande, koje su postale redovna pratnja: prije, tokom i nakon koalicionih sastanaka. Potpuno razumijem i medije koji žele što više informacija. Nastojim da se držim dogovora i kad kažemo bez izjava, desi mi se da se i neki moji prijatelji iz medija naljute jer se držim dogovorenog.

Ali da pokušat ću plastično objasniti.

Prilikom jedne od posjeta Briselu prije par godina, kada Dragan Čović nije učestvovao, iako je bio u hotelu, nakon teških razgovora, postigli smo i potpisali sporazum koji tada nisu prihvatili prisutni čelnici opozicionih stranaka iz RS. Milorad Dodik je potpisao i lično sam, kao i ostali učesnici, smatrao da smo postigli značajan dogovor koji je predstavljao odličnu priliku za BiH. Po povratku u Sarajevo prva stvar koju su napravili neki od danas opozicionih lidera je proglašavanje pobjede, likovanje i provociranje kako su eto ponizili i natjerali Dodika da potpiše taj dokument.

Naravno da je navodna pobjeda i stvarna šansa koju smo imali, da smo proveli taj sporazum, propala jer je nakon tih izjava i prozivanja Dodik povukao potpis i odustao od sporazuma. Zašto ovo spominjem? To treba poslužiti kao primjer onima koji su eventualno u dobroj namjeri to uradili. A oni drugi koji žele da se ništa ne desi, da ostanemo zarobljeni u okovima podjela, svađa i straha svakako to zbog toga i rade. Moje opredjeljenje je da nikakav trenutni poen, populizam ili lajk nije vrijedan, ako na taj način možemo ugroziti ili ubiti šansu da realiziramo napredak na našem putu ka Evropskoj uniji”, zaključio je Nikšić u razgovoru za Raport.

Related Topics:

Politika

SVE SE LOMI NA BUDŽETU! Hitna sjednica odlučuje, ključ u rukama Bošnjaka!

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina. U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH. Linker
Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira. Linker
Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.

Nastavi čitati

Politika

KOJIĆEVA PODRŠKA BLANUŠI “Vrijeme je da Republika Srpska ustane, a ne da SLUŽI PORODIČNIM KLANOVIMA”

Pokret Sigurna Srpska saopštio je da će na predstojećim vanrednim izborima za predsjednika Republike Srpske pružiti punu i nedvosmislenu podršku prof. dr Branku Blanuši, kandidatu Srpske demokratske stranke. Kako navode, izbor Blanuše predstavlja „priliku da Republika Srpska konačno krene putem oporavka, nakon godina urušavanja institucija u korist privilegovanih pojedinaca“.

Iz ovog pokreta poručuju da je glas za Blanušu ujedno i glas za prekid politike koja je, kako navode, „godinama iscrpljivala sistem, dok je narod plaćao cijenu neodgovornosti“.


– Blanušinom pobjedom pobijediće ispravne vrijednosti, kredibilitet, znanje i stručnost, a u prošlost će otići neod, ucjene, kriminal, korupcija i nepotizam – poručio je potpredsjednik PSS-a Dejan Kojić, naglašavajući da 23. novembar vidi kao dan prekretnice.

Kojić ističe da će poslije izbora biti zaustavljena potpuna tajkunizacija Republike Srpske, te da će početi temeljna reorganizacija javnih ustanova i preduzeća, „koja su godinama bila u službi privilegovanog sloja društva, a ne naroda“.

Dodaje da je vrijeme da Srpsku vodi „čestit, porodičan i sposoban čovjek, učesnik Odbrambeno-otadžbinskog rata, koji svoju biografiju ne gradi na aferama, već na naučnom i stručnom radu“.

– Želja nam je da Republiku Srpsku otrgnemo iz kandži nekoliko porodica i da je vratimo narodu. Zajedno odlučujemo da li ćemo živjeti život dostojan čovjeka ili ćemo nastaviti da robujemo kvazielitama koje su nas dovele do katastrofalnog stanja – naveo je Kojić.

Iz Pokreta Sigurna Srpska poručuju da je izbor jasan:
„Hoćemo li pravo na slobodu i dostojanstvo ili ćemo izabrati one koji žrtvuju Srpsku zbog sitne, lične koristi?“

Nastavi čitati

Politika

KONGRES NA NOGAMA! Traže objašnjenja od Rubija zbog ukidanja sankcija Dodiku!

Članovi Komiteta za spoljne poslove Kongresa SAD-a Gregory W. Meeks i Bill Keating poslali su pismo ministru finansija Scottu Bessentu i državnom sekretaru Marcu Rubiu, bliskom Trumpovom saradniku. Kongresmeni u pismu izražavaju snažno protivljenje uklanjanju bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, njegove porodice i desetine njegovih saradnika s američkih popisa sankcija od strane Trampove administracije.

U pismu se zahtijeva od sekretara da obavijeste Kongres o osnovi svoje odluke o uklanjanju Dodika, kog su nazvali proruskim liderom, njegove porodice i saradnika s popisa te o tome kako Trampova administracija planira održati dugogodišnju američku politiku u regiji, uključujući dalju primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma.

“Trideset godina Sjedinjene Države podržavaju i jačaju Dejtonski mirovni sporazum. Ukidanje tih sankcija suprotno je dvostranačkoj spoljnoj politici prema Zapadnom Balkanu“, rekli su članovi Komiteta Meeks i Keating.

Godinama su Milorad Dodik i njegovi saradnici bili uključeni u secesionističke aktivnosti koje podrivaju krhki mir u Bosni i Hercegovini. Nedavno, Ustavni sud Bosne i Hercegovine potvrdio je Dodikovu presudu na jednogodišnju zatvorsku kaznu koja može biti zamijenjena novčanom kaznom, kao i šestogodišnju zabranu bavljenja politikom.

Dodik, koji više nije predsjednik Republike Srpske, nastavlja negirati presudu, dodatno podrivajući Dejtonski mirovni sporazum, vladavinu prava i regionalnu stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Dodik nije jedini koji potiče secesionističke aktivnosti u Republici Srpskoj. Njegovi saradnici, kao i članovi njegove porodice, uključujući sina Igora Dodika i kćerku Goricu Dodik (oboje uklonjeni sa liste 29. oktobra), iskoristili su svoje koruptivne veze da se obogate, uskraćujući građanima Bosne i Hercegovine pravednu šansu i podrivajući Dejtonski mirovni sporazum i decenijama vođenu američku vanjsku politiku na Zapadnom Balkanu.

Dodik, njegova porodica i njihovi saradnici zaslužuju brzu reakciju i značajnu odgovornost za svoje postupke, a ne popustljivost.

S obzirom na to da destabilizirajuće aktivnosti gospodina Dodika nisu prestale, pozivamo vaše resore da promijene kurs. Takođe tražimo odgovore na sljedeća pitanja u vezi uklanjanja Dodika i desetina njegovih saradnika sa SDN liste, do srijede, 26. novembra 2025. godine:

– Zašto je OFAC uklonio gospodina Dodika, njegovog sina i kćerku, te druge saradnike sa liste sankcija?

– Koju su promjenu u ponašanju pokazale sve osobe i entiteti uklonjeni u objavi od 29. oktobra 2025. koja je opravdala uklanjanje njihovih imena sa liste sankcija?

– Na koji način uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija unapređuje interese Sjedinjenih Američkih Država na Zapadnom Balkanu i u Bosni i Hercegovini?

– Kako uklanjanje ovih pojedinaca sa liste sankcija doprinosi suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine?

– Kako Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija planiraju nametnuti dodatne mjere gospodinu Dodiku zbog njegovih destabilizirajućih aktivnosti na Zapadnom Balkanu?

Uprkos nedavnim sudskim presudama i nastavljenom međunarodnom pritisku, postupci gospodina Dodika u Republici Srpskoj nisu se promijenili. Ključno je da Sjedinjene Američke Države iskoriste sve dostupne instrumente kako bi zaustavile njegove destabilizacijske aktivnosti u regionu i spriječile pogoršanje situacije u Bosni i Hercegovini.

To uključuje uvođenje dodatnih finansijskih sankcija i zabrana viza Dodiku i njegovoj mreži, proširivanje diplomatskih aktivnosti i pomoći kako bi se ojačao krhki mir u Bosni i Hercegovini, te imenovanje specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan. Imajući ove korake na umu, radujemo se vašim odgovorima na naša pitanja”, zaključili su američki kongresmeni.

(Fokus)

Nastavi čitati

Aktuelno