Connect with us

Svijet

NIŠTA OD PREGOVORA! Putin neće da razgovara BEZ OBZIRA NA TO KO POBIJEDI u Americi

Američka politika je na raskrsnici, ali to neće nužno značiti prekretnicu u mirovnim pregovorima, navode analitičari i dodaju da je to zato što ništa ne sugeriše da je Rusija spremna da dođe za pregovarački sto, bez obzira ko završi u Bijeloj kući, piše Si-en-en.

”Rusija kao jastreb posmatra američku politiku”, bila je poruka predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog novinarima prošle nedjelje u Kijevu, dok je odgovarao na pitanje o spremnosti Moskve da pregovara.

“To zavisi od izbora u Sjedinjenim Američkim Državama”, rekao je on.

Ako bude izabrana, očekuje se da će kandidatkinja demokrata Kamala Haris u velikoj mjeri nastaviti politiku administracije aktuelnog predsjednika SAD Džozefa Bajdena, koja je podržavala Ukrajinu uprkos nekim tačkama trvenja, poput upotrebe zapadnog oružja za napad duboko u teritoriju Rusije.

Zauzimajući drastično drugačiji stav, kandidat republikanaca Donald Tramp je sugerisao da će prekinuti podršku ratnim naporima Kijeva i ustvrdio da bi mogao da riješi rat “u jednom danu”, navodi Si-en-en.

Uslovi mirovnog plana koji je iznio njegov potpredsjednički kandidat Džej Di Vens upadljivo su slični listi želja predsjednika Rusije Vladimira Putina, ocjenjuje američka televizijska mreža.

“Šta Tramp misli da može da uradi, kakvu polugu ima, u ovom trenutku nije jasno, ali ne mislim da je to brz proces”, rekao je Tomas Grejem, ekspert za spoljnu politiku i istaknuti saradnik Savjeta za spoljne odnose.

Smanjenje američke pomoći moglo bi da se u velikoj mjeri odrazi na bojno polje, naveli su eksperti.

Sa bilo kojim od potencijalnih predsjednika, Putin će nastojati da iskoristi ono što vidi kao političku disfunkciju u SAD, kao i “pukotine u zapadnom jedinstvu”, rekao je Grejem za Si-en-en.

Te pukotine bi mogle doći u obliku Trampove administracije koja smanjuje američku pomoć i preuzima manju ulogu u NATO ili podijeljenog američkog Kongresa, između ostalih faktora.

Finansijski pritisci na evropske saveznike, takođe, igraju ulogu, kao i razdori u NATO-u, sa proruskim rukovodstvima u državama članicama kao što su Mađarska i Slovačka, navodi Si-en-en.

“Odsustvo zapadnog jedinstva, odsustvo jasne demonstracije da Zapad i Ukrajina imaju zajedničku viziju onoga što pokušavaju da postignu…Putin nema razloga da preispituje šta radi u Ukrajini u ovom trenutku”, istakao je Grejem.

Obim rata je, takođe, prevelik za jednostavne pregovore Moskve i Kijeva, kažu stručnjaci. Oni tvrde da je to mnogo širi sukob između Rusije i Zapada.

Za Putina, “Ukrajina je samo sredstvo za postizanje cilja, a cilj je dalje ograničavanje uticaja SAD u međunarodnim poslovima”, rekao je Džon Lof, saradnik u Programu za Rusiju i Evroaziju u londonskom istraživačkom centru Četem haus.

“Kada mu Trampovi savjetnici objasne šta se zaista dešava ovdje i činjenicu da je Kina odigrala ključnu ulogu u održavanju sposobnosti Rusije da nastavi da vodi ovaj rat… on će možda iznenada veoma snažno osjetiti da nije tako raspoložen prema Putinu”, rekao je Lof i dodao da će Peking sve ustupke doživljavati “kao dalji pokazatelj slabosti SAD”.

To se kosi sa Trampovom oštrom retorikom o prijetnji koju predstavlja Kina. U međuvremenu, Zelenski nastavlja da poziva na podršku obje strane.

Ako Tramp “samo želi da natjera Ukrajinu da odustane od svega i tako postigne dogovor sa Rusijom, mislim da to nije moguće”, rekao je Lof.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno