Connect with us

Politika

NIŠTA SE NIJE PROMIJENILO Punoljetni prvi put glasaju, ali biraju ista imena kao i prije 18 godina!

Na opštim izborima u BiH koji bi trebalo da budu održani u oktobru 2026. godine, pravo glasa prvi put će imati punoljetni građani rođeni 2008. godine, a ako se vratimo na godinu njihovog rođena pa do danas, jedino što se nije promijenilo u ovih 18 godina jesu partije koje čine vlast i koje se pitaju za sve u BiH.

To se naročito može reći za Republiku Srpsku, u kojoj je na lokalnim izborima te 2008. pobijedio SNSD, osvojivši 32 načelničke pozicije, dok će predstojeće izbore dočekati sa još ubjedljivijom statistikom.

Najjača opoziciona stranka te 2008. godine bio je SDS, a identično je i sada.

Federacija BiH: Rokade na vrhu, ali akteri ostaju isti

U Federaciji BiH 2008. pobijedio je SDA, a odmah iza njih bili su HDZ BiH te SDP BiH. Ove tri partije i sada vode glavnu riječ u Federaciji, s tim da je došlo do rokade na prethodnim opštim izborima, jer je SDP BiH sa još nekoliko stranaka uspio da preuzme primat od SDA, dok je HDZ i dalje suvereno najjača partija sa hrvatskim predznakom u BiH.

 Isti glasački listići nakon 18 godina

Osim što građani i dalje najviše podrške daju navedenim partijama (iako postoji još nekoliko onih koje ozbiljno pretenduju da postanu vodeći politički faktor), oni praktično glasaju i za iste ljude koji su na izbornim listama bili i te davne 2008. godine.

To se prije svega odnosi na stranke koje su najveće, poput SNSD-a, SDA i HDZ BiH, a koje u institucijama, što onim u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, te na nivou BiH, predstavljaju isti ljudi, nerijetko stariji i od 65 godina.

Niko od njih ne odriče se političkih privilegija, a čini se da to nešto naročito ne smeta ni biračima, koji ih konstantno podržavaju.

A kako stoje stvari, i nova generacija, rođena 2008. godine, imaće priliku da njihova imena zaokruži na predstojećim izborima na jesen ove godine.

Topić: Članska karta kao jedina propusnica za uspjeh

Analitičarka Tanja Topić ističe da su u BiH okoštale stare političke strukture, koje su nadživjele nekoliko političkih sistema, tako da nove generacije ne poznaju druge političke lidere sem njim.

“Oni su politički dinosaurusi koji su mladim ljudima uglavnom ponudili člansku kartu partije kao propusnicu za uspjeh”, navodi Topićeva za “Nezavisne novine”.

Kao primjer novog lica na političkoj sceni u BiH, ona uzima gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, ali i on, kako kaže, već ima decenijsko političko djelovanje ovdje.

“On govori jezikom koji je razumljiviji mladim ljudima, ali generalno i on im nudi koncept zakovan u prošlosti, bez vizije i pogleda naprijed. Tako da i ova nova generacija ostaje zakovana među starim političkim partijama i u prošlosti”, ocjenjuje Topićeva.

 Politika kao jedini životni poziv i nedostatak alternative

Komentarišući ovaj fenomen, novinar Đorđe Vujatović ističe da se to što se pojedini u politici održavaju decenijama, dešava ponajviše iz razloga što im je politika praktično bila i jedini poziv u životu, te da su, zahvaljujući njoj, stekli sve što su mogli.

“Ako analiziramo bar 10 imena, možemo shvatiti da su pojedinci u politici čak duže od pola vijeka. Dakle, politika im je jedini poziv. Ako izuzmemo nekoliko slučajeva, nemamo situaciju da u politiku ulaze ljudi koji su već bili uspješni u drugim poljima, posebno u privredi. Samim tim, nakon obavljanja neke funkcije, nemaju se gdje drugo vratiti, već se i dalje vrte u politici, do nove prilike i nove funkcije. S obzirom na veliko iskustvo i konekcije, teško je pomisliti da bi takvi ljudi dozvolili fluktuaciju mlađih kadrova u vrh stranke, a samim tim i na pozicije u obavljanju vlasti, odnosno korištenju državnih resursa”, naglašava Vujatović za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o strankama u cjelini, on kaže da je potpuno normalno da postoji nekoliko velikih političkih organizacija sa organizovanom infrastrukturom i da se najveći broj političara razvija upravo kroz te stranke, jer je samo formiranje i razvoj neke partije težak posao za koji je potrebno dosta vremena.

Upravo je to, ističe, razlog što na vlasti decenijama imamo jedan isti uski krug stranaka.

“Ono što je loše, to je situacija u kojoj ne postoji veća alternativa unutar srpskog i hrvatskog etničkog korpusa, odnosno SNSD i HDZ su neprikosnoveni decenijama, dok kod Bošnjaka postoje dvije veće stranke, pa dolazi do povremenih promjena stranaka na vrhu. Formiranje novih ili manjih stranaka uglavnom služi za pojedinačne interese, pa je gledanje njih kao ozbiljnije prijetnje za promjene na vrhu iluzorno”, smatra Vujatović.

Nezavisne novine

Related Topics:

Politika

ĆORSOKAK U PIK-u: Nema saglasnosti o novom visokom predstavniku

Države članice Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK) nisu uspjele doći do konsenzusa na dvodnevnoj sjednici održanoj u Sarajevu, pa će imenovanje novog visokog predstavnika čekati do kraja juna.

Nakon diskusije koja je počela jutros, države članice Upravnog odbora PIK-a nisu uspjele da se dogovore, nakon što su se profilisala dva kandidata, potvrđeno je za Kliks.

Na kraju je izbor pao na italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija i francuskog diplomatu Renea Trokaza. Landija je predložila Italija uz podršku Sjedinjenih Američkih Država, dok je Trokaza predložila Francuska, uz podršku Njemačke i Velike Britanije.

Višesatni pregovori, ali i razgovori prije samog zasjedanja, nisu rezultirali dogovorom, pa će do postizanja konsenzusa ostati Kristijan Šmit, iako je ostavku podnio prije nekoliko sedmica.

Činjenica je da su se formirala dva bloka koja se nisu uspjeli usaglasiti o jednom imenu.

Države članice PIK-a su tokom dvodnevnog zasjedanja raspravljale o brojnim temama, uključujući digitalizaciju, ekonomsku situaciju u BiH te predstojeće opšte izbore.

Nastavi čitati

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Politika

NA ŽITNIM MOLITVAMA U AGINOM SELU: Drinić naglasio značaj opstanka sela (VIDEO)

Nebojša Drinić prisustvovao je danas žitnim molitvama u Aginom Selu, gdje se zajedno sa vjernim narodom okupio u znak očuvanja tradicije, identiteta i duhovnih vrijednosti ovog kraja.

Tokom posjete obišao je Crkvu Presvete Bogorodice, koja ove godine obilježava veliki jubilej – 140 godina postojanja. Kako je istakao, ovaj hram kroz generacije predstavlja mjesto molitve, okupljanja i duhovne snage srpskog naroda.

– Ovakva okupljanja podsjećaju nas na identitet i snagu koju smo gradili generacijama. Crkva Presvete Bogorodice svjedok je vremena, stradanja i opstanka našeg naroda i zato je važno da čuvamo ovakva mjesta – poručio je Drinić.

Posebno je naglasio značaj prisustva djece na ovogodišnjem okupljanju, ističući da upravo u njima leži budućnost sela i Republike Srpske.

– Raduje me što su nakon više godina ponovo prisutna djeca. U tome je najveća poruka i najveća obaveza svih nas. Bez djece nema ni sela ni budućnosti – rekao je Drinić.

On je poručio da je zadatak svih odgovornih ljudi da stvaraju uslove za ostanak stanovništva na selu, kako bi ljudi mogli dostojanstveno da žive i rade u svojim mjestima.

– Nastavljamo da čuvamo vjeru, tradiciju i identitet, ali i da se borimo za konkretne stvari koje će omogućiti bolji život u svakom selu i svakom domaćinstvu – zaključio je Drinić.

Nastavi čitati

Aktuelno