Connect with us

Svijet

Njemačka ekonomija u potrazi za strategijom PROTIV RECESIJE

Nije novost da njemačkoj ekonomiji ide loše. Zigfrid Rusvurm, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije još u januaru je rekao: “U poređenju s većinom drugih velikih industrijalizovanih zemalja, naša zemlja još više zaostaje. Ne vidimo nikakve šanse za brz oporavak 2024.”

Ipak, mnogi nisu očekivali da će savezna vlada prognozu rasta za 2024. tako značajno revidirati – sa 1,3, na 0,2 odsto. “Prilično smo iznenađeni”, kaže Almut Baler sa Instituta za ekonomska istraživanja RWI u Esenu, piše DW.

Ima i dobrih stvari…

Jer, neke stvari su se razvile pozitivno. Inflacija je pala: prošle godine u prosjeku 5,9 odsto, a očekuje se 2,8 odsto, prema godišnjem ekonomskom izvještaju savezne vlade. “Inflaciju možemo da obuzdamo”, optimistično je poručio u Bundestagu ministar finansija Kristijan Lindner.

Pozitivno je i to što je tržište rada stabilno. U Njemačkoj radi 46 miliona ljudi, a ove godine se očekuje i povećanje zaposlenosti. Plate su porasle, pa su ljudi imali novca da troše i tako poguraju privredu. Ali, oni to nisu radili u mjeri u kojoj se očekivalo – radije štede.

Neizvjesnost je prevelika, kritikuje Baler i za to krivi politiku. “Mnogi su se nadali da će se stvari popraviti ako se daju jasne smjernice za upravljanje energetskom tranzicijom i izazovima budućnosti”, kaže.

Habek i Linder – jedan u klin, drugi u ploču

Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP), koji zajedno čine vladu, do sada nisu uspjeli da daju jasan pravac. Stalno svađe, posebno između ministra ekonomije Roberta Habeka iz redova Zelenih i lidera FDP-a i ministra finansija Lindnera.

Obojica se slažu da je ugrožena konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije. Na predstavljanju godišnjeg ekonomskog izvještaja u Berlinu, Habek je govorio o “izuzetno izazovnoj situaciji”. Ali, dok Lindner traži poreske olakšice za kompanije, Habek želi poseban investicioni fond finansiran dugom. Lindner to odbija.

Habek izbjegava da javno komentariše taj spor. Sada je važnije uhvatiti se u koštac s reformskim projektima koje je vlada dogovorila i tu vlada “velika odlučnost”. “Posao se mora obaviti, bez obzira na to da li će se donijeti odluke o daljim poreskim olakšicama.”

Problem br 1: nedostatak radnika

Njemačka pati od strukturnih problema koji su se nagomilavali godinama. Kao prvo i najvažnije, Habek vidi nedostatak radnika, što će se narednih godina pogoršati i usporiti rast. “Potrebna su nam sva znanja i vještine, sve ruke i umovi, svi talenti i sposobnosti”, kaže.

Ono što je potrebno, smatra, jeste više obrazovanja, bolje mogućnosti za žene i bolji podsticaji za starije ljude da dobrovoljno rade duže. Ali i više imigracije kvalifikovanih radnika i bolja integracija izbjeglica na tržište rada.

Riječ je i o pitanju “ko smo mi kao Njemačka? I mogu vam reći, ako sve te ljude ne vidimo kao partnere, prijatelje i Nijemce, onda će ekonomija propasti.”

Obnovljivi izvori energije trebalo bi da se masovno prošire, a industrijski procesi da kroz subvencije postanu klimatski neutralni. Nepotrebnu birokratiju trebalo bi smanjiti, a ako je neophodna dodatna birokratija, treba voditi računa o proporcionalnosti.

Trebalo bi proširiti trgovinske odnose sa drugim zemljama, stvoriti više pristupačnih stanova i modernizovati saobraćajnu infrastrukturu. Za 2024. planirane su investicije od ukupno 70 milijardi evra. Osim toga, tu je još 49 milijardi evra iz fonda za klimu.

Mnogo nepotrebnih zakona

Nisu samo kompanije te koje će s interesovanjem posmatrati da li će vlada ostvariti to što je najavila. SPD, Zeleni i FDP daleko su od svog cilja izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Smanjenje birokratije, najavljeno još od stupanja vlade na dužnost, ne napreduje.

“Imamo mnogo nepotrebnih zakona. Ako bismo ih ukinuli, ništa ne bi bilo izgubljeno”, kaže Klemens Fuest sa Ifo instituta za ekonomska istraživanja u Minhenu. Za to su krive i prethodne vlade. “Ali, imamo ogromno povećanje opterećenja, eksploziju planske ekonomije i intervencionizma koji opterećuje privredu.”

Da li će energija uskoro ponovo biti pristupačna? Ministar ekonomije Habek vidi tračak nade kada se radi o cijenama energije. Gas i (kao rezultat) struja, znatno su jeftiniji. “Cijene energije još nisu tamo gdje želimo da budu, ali su pale brže i značajnije nego što smo mogli očekivati prije nekoliko mjeseci.”

Ovi kojima treba mnogo energije – neka idu u inostranstvo

Samo, da li je to dovoljno za opstanak u međunarodnoj konkurenciji? Marsel Fračer, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIV), sumnja u to:

“Kratkoročno se ništa neće promijeniti u činjenici da će troškovi energije u Njemačkoj ostati znatno viši nego u drugim ekonomijama koje nisu bile toliko zavisne od ruskog gasa i nafte”, kaže Fračer.

On smatra da je finansijska podrška (države) kompanijama koje koriste ogromne količine energije – pogrešan pristup. “Transformacija znači da ne možete da zacementirate postojeće strukture, nego morate da dozvolite promjene. Nije tako loše ako neke energetski intenzivne kompanije presele proizvodnju i poslove u inostranstvo.“

Zauzvrat, morale bi da se promovišu perspektivne industrije. “Ova strateška orijentacija s planom, prioritetima i, prije svega, koordinisanom evropskom politikom, to je ono što nam u ovom trenutku nedostaje“, zaključuje Fračer.

Related Topics:

Svijet

Orban o mirovnom planu SAD za Ukrajinu “OTREŽNJUJUĆA REALNOST”

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da američki mirovni plan za Ukrajinu razotkriva otrežnjujuću realnost i da je u tom sukobu vrijeme na strani Rusije.

Orban je za list “Velt am zontag” rekao da što prije treba da počnu rusko-evropski pregovori na visokom nivou i da je vrijeme da se odbace iluzije i suoči sa istinom.

Smatra da je jedino dugoročno rješenje sukoba da Ukrajina bude tampon zona između Rusije i NATO saveza. Što se duže odgađa mir, mađarski premijer smatra da će Ukrajina gubiti više ljudi i teritorija.

On je ocijenio da bi ovo moglo da se izbjegne samo ako NATO pošalje kopnene snage na front, što bi direktno dovelo do sljedećeg velikog evropskog rata.

“Drugo, Rusija će biti reintegrisana u svjetsku ekonomiju u skladu sa američkim principima, sankcije će biti postepeno ukinute, zamrznuta imovina će biti iskorištena za stvaranje američko-ruskih investicionih fondova, a poslovanje će se nastaviti”, naglasio je Orban. NJegov treći argument, kako je naveo, jeste da je razbijen mit da Evropljani finansiraju sukob ruskim novcem.

“Moramo da priznamo svojim građanima da su svaki evro koji smo do sada potrošili i svaki evro koji ćemo potrošiti u budućnosti na podršku Ukrajini u potpunosti, 100 odsto, platili evropski građani”, izjavio je Orban.

On je rekao da, dugoročno gledano, vojni potencijal Evrope treba ojačati do te mjere da Evropa može da se brani od bilo kog protivnika u konvencionalnom ratu.

“Rusija zadržava teritoriju dogovorenu na međunarodnoj mirovnoj konferenciji, a sve zapadno od te linije, do istočne granice NATO saveza, jeste teritorija ukrajinske države, koja će ponovo postati tampon država”, rekao je Orban. Mađarski premijer smatra da Rusija i NATO moraju da se dogovore o veličini i opremljenosti ukrajinskih oružanih snaga, kojima će biti dozvoljeno da djeluju u tampon zoni i da obje strane moraju da pruže garancije da niko neće potčiniti ovu tampon državu.

“Ovo je stvar pregovora, a međunarodno pravo pruža alate za uspostavljanje takvog sistema garancija”, zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

ON NE MARI ZA PREGOVORE! Zelenski najavio da Ukrajina mijenja taktiku!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je da Ministarstvo odbrane priprema ažuriranje ključnih dokumenata za planiranje odbrane i finansiranje programa dronova i podršku borbenim brigadama.

“Vrijeme je da se promjene osnovni dokumenti o odbrani Ukrajine, posebno plan odbrane naše države. Tok neprijateljstava je pokazao šta bi tačno trebalo da postanu ažurirani prioriteti”, napisao je Zelenski na Telegramu, prenio je Ukrinform.

Ministar odbrane Denis Šmihal će pripremiti detaljne prijedloge za izmjene koje će biti razmatrane u Kabinetu ministara. Vlada je, kako je dodao, obezbijedila sredstva za kupovinu dronova i podršku borbenim brigadama, uključujući mjesečnu tranšu subvencija od 87,7 miliona evra i dodatnih 163,2 miliona evra za liniju dronova.

Zelenski je takođe održao sastanak sa načelnikom Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirilom Budanovim.

Nastavi čitati

Svijet

IZ AfD-a PORUČILI: Njemačka u NAJVEĆOJ KRIZI od kraja Drugog svjetskog rata

Katastrofalna politika vladajućeg establišmenta dovela je NJemačku u najveću krizu od Drugog svjetskog rata, i to je vidljivo u svakom dijelu društva, rekao je poslanik Alternative za NJemačku /AfD/ u Bundestagu Tobias Tajh.

“Pitanja poput inflacije, ratne opasnosti i direktnih efekata na politiku, sve je teže prikriti. LJudi shvataju da zemlja ide u izuzetno nepovoljnom smjeru”, rekao je Tajh.

Tajh, član Odbora za pitanja EU, vjeruje da predstoji politička promjena kursa.

“Ekstremna politička ljevica, koja je preko univerziteta i medija ušla u politiku, se raspada. Širom Evrope i svijeta može se vidjeti da klatno ide u suprotnom smjeru. Verujem da smo na početku velikih promjena i da je takozvani lijevo radikalni trend u svim državama dostigao svoj kraj”, rekao je Tajh za Sputnjik.

Na pitanje da li AfD i dalje vidi Rusiju kao jedinog jakog ekonomskog partnera u Evropi, Tajh je odgovorio da se prijateljstvo dvije zemlje ne zasniva samo na razmjeni jeftine energije, već da postoji ekonomska činjenica da je Rusija energetski dobavljač i da NJemačka, kao industrijska zemlja, tu energiju neophodno treba.

“Trgovina između naših zemalja uvek je korisna. A sankcije su u svakom smislu kontraproduktivne. Nema potrebe za samozavaravanjem u Evropi. Konflikt u Ukrajini će se riješiti na ovaj ili onaj način”, rekao je Tajh.

Siguran je da će doći do nekog dogovora između SAD i Rusije o ukrajinskom pitanju, jer bi alternativa bio vječiti rat, što nije realno, niti bilo kome koristi.

“Zato moramo raditi na tome da se taj dogovor, kakav god bio, postigne što prije i svim sredstvima. Broj žrtava u Ukrajini je ogroman, ako se konflikt vještački održava, samo ćemo imati dodatne, besmislene žrtve”, kaže Tajh.

On je naveo da AfD ima dobre odnose sa SAD, kao i sa predsjednikom Donaldom Trampom. Ukazao je da Tramp od svih zapadnih državnika ima najpragmatičniji, miran pristup ratu u Ukrajini, ali da je to u suprotnosti sa dubokom državom i u Americi i u Evropi.

“U AfD-u znamo kako izgleda borba s njom. Ali nema potrebe za samozavaravanjem u Evropi. Konflikt će se rešiti na ovaj ili onaj način. Finansijska sredstva Ukrajine odavno su iscrpljena”, zaključio je Tajh.

Nastavi čitati

Aktuelno