Connect with us

Svijet

Njemačka ekonomija u potrazi za strategijom PROTIV RECESIJE

Nije novost da njemačkoj ekonomiji ide loše. Zigfrid Rusvurm, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije još u januaru je rekao: “U poređenju s većinom drugih velikih industrijalizovanih zemalja, naša zemlja još više zaostaje. Ne vidimo nikakve šanse za brz oporavak 2024.”

Ipak, mnogi nisu očekivali da će savezna vlada prognozu rasta za 2024. tako značajno revidirati – sa 1,3, na 0,2 odsto. “Prilično smo iznenađeni”, kaže Almut Baler sa Instituta za ekonomska istraživanja RWI u Esenu, piše DW.

Ima i dobrih stvari…

Jer, neke stvari su se razvile pozitivno. Inflacija je pala: prošle godine u prosjeku 5,9 odsto, a očekuje se 2,8 odsto, prema godišnjem ekonomskom izvještaju savezne vlade. “Inflaciju možemo da obuzdamo”, optimistično je poručio u Bundestagu ministar finansija Kristijan Lindner.

Pozitivno je i to što je tržište rada stabilno. U Njemačkoj radi 46 miliona ljudi, a ove godine se očekuje i povećanje zaposlenosti. Plate su porasle, pa su ljudi imali novca da troše i tako poguraju privredu. Ali, oni to nisu radili u mjeri u kojoj se očekivalo – radije štede.

Neizvjesnost je prevelika, kritikuje Baler i za to krivi politiku. “Mnogi su se nadali da će se stvari popraviti ako se daju jasne smjernice za upravljanje energetskom tranzicijom i izazovima budućnosti”, kaže.

Habek i Linder – jedan u klin, drugi u ploču

Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP), koji zajedno čine vladu, do sada nisu uspjeli da daju jasan pravac. Stalno svađe, posebno između ministra ekonomije Roberta Habeka iz redova Zelenih i lidera FDP-a i ministra finansija Lindnera.

Obojica se slažu da je ugrožena konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije. Na predstavljanju godišnjeg ekonomskog izvještaja u Berlinu, Habek je govorio o “izuzetno izazovnoj situaciji”. Ali, dok Lindner traži poreske olakšice za kompanije, Habek želi poseban investicioni fond finansiran dugom. Lindner to odbija.

Habek izbjegava da javno komentariše taj spor. Sada je važnije uhvatiti se u koštac s reformskim projektima koje je vlada dogovorila i tu vlada “velika odlučnost”. “Posao se mora obaviti, bez obzira na to da li će se donijeti odluke o daljim poreskim olakšicama.”

Problem br 1: nedostatak radnika

Njemačka pati od strukturnih problema koji su se nagomilavali godinama. Kao prvo i najvažnije, Habek vidi nedostatak radnika, što će se narednih godina pogoršati i usporiti rast. “Potrebna su nam sva znanja i vještine, sve ruke i umovi, svi talenti i sposobnosti”, kaže.

Ono što je potrebno, smatra, jeste više obrazovanja, bolje mogućnosti za žene i bolji podsticaji za starije ljude da dobrovoljno rade duže. Ali i više imigracije kvalifikovanih radnika i bolja integracija izbjeglica na tržište rada.

Riječ je i o pitanju “ko smo mi kao Njemačka? I mogu vam reći, ako sve te ljude ne vidimo kao partnere, prijatelje i Nijemce, onda će ekonomija propasti.”

Obnovljivi izvori energije trebalo bi da se masovno prošire, a industrijski procesi da kroz subvencije postanu klimatski neutralni. Nepotrebnu birokratiju trebalo bi smanjiti, a ako je neophodna dodatna birokratija, treba voditi računa o proporcionalnosti.

Trebalo bi proširiti trgovinske odnose sa drugim zemljama, stvoriti više pristupačnih stanova i modernizovati saobraćajnu infrastrukturu. Za 2024. planirane su investicije od ukupno 70 milijardi evra. Osim toga, tu je još 49 milijardi evra iz fonda za klimu.

Mnogo nepotrebnih zakona

Nisu samo kompanije te koje će s interesovanjem posmatrati da li će vlada ostvariti to što je najavila. SPD, Zeleni i FDP daleko su od svog cilja izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Smanjenje birokratije, najavljeno još od stupanja vlade na dužnost, ne napreduje.

“Imamo mnogo nepotrebnih zakona. Ako bismo ih ukinuli, ništa ne bi bilo izgubljeno”, kaže Klemens Fuest sa Ifo instituta za ekonomska istraživanja u Minhenu. Za to su krive i prethodne vlade. “Ali, imamo ogromno povećanje opterećenja, eksploziju planske ekonomije i intervencionizma koji opterećuje privredu.”

Da li će energija uskoro ponovo biti pristupačna? Ministar ekonomije Habek vidi tračak nade kada se radi o cijenama energije. Gas i (kao rezultat) struja, znatno su jeftiniji. “Cijene energije još nisu tamo gdje želimo da budu, ali su pale brže i značajnije nego što smo mogli očekivati prije nekoliko mjeseci.”

Ovi kojima treba mnogo energije – neka idu u inostranstvo

Samo, da li je to dovoljno za opstanak u međunarodnoj konkurenciji? Marsel Fračer, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIV), sumnja u to:

“Kratkoročno se ništa neće promijeniti u činjenici da će troškovi energije u Njemačkoj ostati znatno viši nego u drugim ekonomijama koje nisu bile toliko zavisne od ruskog gasa i nafte”, kaže Fračer.

On smatra da je finansijska podrška (države) kompanijama koje koriste ogromne količine energije – pogrešan pristup. “Transformacija znači da ne možete da zacementirate postojeće strukture, nego morate da dozvolite promjene. Nije tako loše ako neke energetski intenzivne kompanije presele proizvodnju i poslove u inostranstvo.“

Zauzvrat, morale bi da se promovišu perspektivne industrije. “Ova strateška orijentacija s planom, prioritetima i, prije svega, koordinisanom evropskom politikom, to je ono što nam u ovom trenutku nedostaje“, zaključuje Fračer.

Related Topics:

Svijet

LITVANCI UČE DJECU DA UPRAVLJAJU DRONOVIMA! Otvaraju škole na granici sa Rusijom?

Ministarstvo odbrane Litvanije otvorilo je na granici sa Rusijom prvu od devet škola širom zemlje koje će djecu od 10 godina i odrasle učiti kako da upravljaju dronovima, sklapaju ih i programiraju, rekao je zamjenik ministra odbrane Tomas Godlijauskas.

– Sve se vrti oko izgradnje vojnih odbrambenih kapaciteta, što Litvanija shvata veoma ozbiljno, imajući u vidu da živi u susjedstvu sa Rusijom i Belorusijom – rekao je Godlijauskas, prenio je Rojters.

Kako se navodi, u školi u Taurageu, udaljenom 20 kilometara od ruske enklave Kalinjingrad, djeca su vježbala virtuelne letove na računarima.

– Djeca i drugi će učiti da upravljaju dronovima sa pogledom iz prvog lica, kvadrikopterom i jednokrilnim dronovima – rekao je školski nastavnik Mindaugas Tamosaitis.

Djeca su na poligonu vježbala letenje mini dronom gore-dole, pod nadzorom nastavnika, a ponekad su ga i obarali na pod, navodi Rojters.

Litvanija je, kao članica NATO, zatražila od alijanse da ojača svoju protivvazdušnu odbranu nakon što su se ovog leta dva ruska drona srušila u Litvaniji posle prelaska iz Belorusije.

Nastavi čitati

Svijet

NIKAD DOSTA ZABRANA! Talibanima smetai bežični internet

Vođa talibana zabranio je optički internet u avganistanskoj pokrajini Balk da bi spriječio nemoral, rekao je portparol državne administracije.

Ovo je prvi put da je ovakva zabrana uvedena od kada su talibani preuzeli vlast u avgustu 2021. godine.

Vladine kancelarije, privatni sektor, javne institucije i domovi u sjevernoj provinciji Balk ostali su bez bežičnog interneta. Mobilni internet, međutim, ostaje funkcionalan.

Hadži Atalah Zaid, portparol pokrajinske vlade, rekao je da u Balku više nema kablovskog interneta prema nalogu o “potpunoj zabrani” koju je objavio vođa Hibatulah Ahundzada.

– Ova mjera preduzeta je da bi se spriječio nemoral, a u zemlji će biti izgrađena alternativa za neophodne stvari – rekao je Zaid agenciji AP.

On nije saopštio dodatne informacije, uključujući objašnjenje zašto je Balk izabran za zabranu ili da li će mjera biti proširena na druge pokrajine.

Nastavi čitati

Svijet

SUZE NJEMAČKOG KANCELARA: “Želim da kažem koliko me je stid svega”

Njemački kancelar Fridrih Merc rasplakao se tokom govora u obnovljenoj sinagogi u Minhenu, izražavajući sram zbog porasta antisemitizma u zemlji.

Njemački kancelar Fridrih Merc bio je vidno dirnut do suza dok je na svečanom ponovnom otvaranju obnovljene istorijske sinagoge u Minhenu govorio o odgovornosti Njemačke za Holokaust i obećao beskompromisnu borbu protiv antisemitizma.

Duboka emocija i lična odgovornost
Merc je rekao da je zgrožen zbog toga što se antisemitizam ponovo rasplamsao u Njemačkoj. “Želim da vam kažem koliko me je stid zbog svega ovoga: kao kancelar Savezne Republike Njemačke, ali i kao Nijemac, kao dete poslijeratne generacije, kao dijete koje je odraslo sa ‘nikad više’ kao misijom, kao dužnošću, kao obećanjem”, istakao je Merc pred okupljenima.

Novi talas antisemitizma
On je upozorio da od 7. oktobra 2023. godine svjedočimo novom talasu antisemitizma, kako u starim, tako i u novim oblicima. Merc je posebnu pažnju skrenuo na to da dolazak migranata iz zemalja u kojima je antisemitizam bio državna doktrina utiče na ovaj fenomen. “U politici i društvu su predugo bile zatvorene oči pred činjenicom da je značajan broj ljudi koji su došli u Njemačku poslednjih decenija odrastao u sredinama gde se djeca uče mržnji prema Izraelu”, rekao je kancelar.

Nada za budućnost
Merc je istakao da je njegova želja da jednoga dana jevrejski život u Njemačkoj bude moguć bez policijske zaštite. On je poručio: “Stoga u ime cijele saveznih vlade Savezne Republike Njemačke objavljujem rat svim oblicima starog i novog antisemitizma u Njemačkoj.”

Zabrinjavajući statistički podaci
Podaci iz 2024. godine pokazuju da je u Njemačkoj zabeležen rekordni broj od 6.236 antisemitskih incidenata, gotovo tri puta više nego 2022. Godine. Od tog broja, gotovo polovina, 48%, pripisana je krajnje desnici.

Mercov emotivni govor, zajedno sa statistikom i sve većom zabrinutošću javnosti, predstavlja jasnu poruku da Njemačka ne želi da zanemari rastuće prijetnje antisemitizma, već da preduzme konkretne mere i pokaže da su lekcije iz prošlosti i dalje temelj društvene i moralne svijesti.

Nastavi čitati

Aktuelno