Connect with us

Svijet

Njemačka ekonomija u potrazi za strategijom PROTIV RECESIJE

Nije novost da njemačkoj ekonomiji ide loše. Zigfrid Rusvurm, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije još u januaru je rekao: “U poređenju s većinom drugih velikih industrijalizovanih zemalja, naša zemlja još više zaostaje. Ne vidimo nikakve šanse za brz oporavak 2024.”

Ipak, mnogi nisu očekivali da će savezna vlada prognozu rasta za 2024. tako značajno revidirati – sa 1,3, na 0,2 odsto. “Prilično smo iznenađeni”, kaže Almut Baler sa Instituta za ekonomska istraživanja RWI u Esenu, piše DW.

Ima i dobrih stvari…

Jer, neke stvari su se razvile pozitivno. Inflacija je pala: prošle godine u prosjeku 5,9 odsto, a očekuje se 2,8 odsto, prema godišnjem ekonomskom izvještaju savezne vlade. “Inflaciju možemo da obuzdamo”, optimistično je poručio u Bundestagu ministar finansija Kristijan Lindner.

Pozitivno je i to što je tržište rada stabilno. U Njemačkoj radi 46 miliona ljudi, a ove godine se očekuje i povećanje zaposlenosti. Plate su porasle, pa su ljudi imali novca da troše i tako poguraju privredu. Ali, oni to nisu radili u mjeri u kojoj se očekivalo – radije štede.

Neizvjesnost je prevelika, kritikuje Baler i za to krivi politiku. “Mnogi su se nadali da će se stvari popraviti ako se daju jasne smjernice za upravljanje energetskom tranzicijom i izazovima budućnosti”, kaže.

Habek i Linder – jedan u klin, drugi u ploču

Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP), koji zajedno čine vladu, do sada nisu uspjeli da daju jasan pravac. Stalno svađe, posebno između ministra ekonomije Roberta Habeka iz redova Zelenih i lidera FDP-a i ministra finansija Lindnera.

Obojica se slažu da je ugrožena konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije. Na predstavljanju godišnjeg ekonomskog izvještaja u Berlinu, Habek je govorio o “izuzetno izazovnoj situaciji”. Ali, dok Lindner traži poreske olakšice za kompanije, Habek želi poseban investicioni fond finansiran dugom. Lindner to odbija.

Habek izbjegava da javno komentariše taj spor. Sada je važnije uhvatiti se u koštac s reformskim projektima koje je vlada dogovorila i tu vlada “velika odlučnost”. “Posao se mora obaviti, bez obzira na to da li će se donijeti odluke o daljim poreskim olakšicama.”

Problem br 1: nedostatak radnika

Njemačka pati od strukturnih problema koji su se nagomilavali godinama. Kao prvo i najvažnije, Habek vidi nedostatak radnika, što će se narednih godina pogoršati i usporiti rast. “Potrebna su nam sva znanja i vještine, sve ruke i umovi, svi talenti i sposobnosti”, kaže.

Ono što je potrebno, smatra, jeste više obrazovanja, bolje mogućnosti za žene i bolji podsticaji za starije ljude da dobrovoljno rade duže. Ali i više imigracije kvalifikovanih radnika i bolja integracija izbjeglica na tržište rada.

Riječ je i o pitanju “ko smo mi kao Njemačka? I mogu vam reći, ako sve te ljude ne vidimo kao partnere, prijatelje i Nijemce, onda će ekonomija propasti.”

Obnovljivi izvori energije trebalo bi da se masovno prošire, a industrijski procesi da kroz subvencije postanu klimatski neutralni. Nepotrebnu birokratiju trebalo bi smanjiti, a ako je neophodna dodatna birokratija, treba voditi računa o proporcionalnosti.

Trebalo bi proširiti trgovinske odnose sa drugim zemljama, stvoriti više pristupačnih stanova i modernizovati saobraćajnu infrastrukturu. Za 2024. planirane su investicije od ukupno 70 milijardi evra. Osim toga, tu je još 49 milijardi evra iz fonda za klimu.

Mnogo nepotrebnih zakona

Nisu samo kompanije te koje će s interesovanjem posmatrati da li će vlada ostvariti to što je najavila. SPD, Zeleni i FDP daleko su od svog cilja izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Smanjenje birokratije, najavljeno još od stupanja vlade na dužnost, ne napreduje.

“Imamo mnogo nepotrebnih zakona. Ako bismo ih ukinuli, ništa ne bi bilo izgubljeno”, kaže Klemens Fuest sa Ifo instituta za ekonomska istraživanja u Minhenu. Za to su krive i prethodne vlade. “Ali, imamo ogromno povećanje opterećenja, eksploziju planske ekonomije i intervencionizma koji opterećuje privredu.”

Da li će energija uskoro ponovo biti pristupačna? Ministar ekonomije Habek vidi tračak nade kada se radi o cijenama energije. Gas i (kao rezultat) struja, znatno su jeftiniji. “Cijene energije još nisu tamo gdje želimo da budu, ali su pale brže i značajnije nego što smo mogli očekivati prije nekoliko mjeseci.”

Ovi kojima treba mnogo energije – neka idu u inostranstvo

Samo, da li je to dovoljno za opstanak u međunarodnoj konkurenciji? Marsel Fračer, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIV), sumnja u to:

“Kratkoročno se ništa neće promijeniti u činjenici da će troškovi energije u Njemačkoj ostati znatno viši nego u drugim ekonomijama koje nisu bile toliko zavisne od ruskog gasa i nafte”, kaže Fračer.

On smatra da je finansijska podrška (države) kompanijama koje koriste ogromne količine energije – pogrešan pristup. “Transformacija znači da ne možete da zacementirate postojeće strukture, nego morate da dozvolite promjene. Nije tako loše ako neke energetski intenzivne kompanije presele proizvodnju i poslove u inostranstvo.“

Zauzvrat, morale bi da se promovišu perspektivne industrije. “Ova strateška orijentacija s planom, prioritetima i, prije svega, koordinisanom evropskom politikom, to je ono što nam u ovom trenutku nedostaje“, zaključuje Fračer.

Svijet

Teheran angažuje 80.000 policajaca za kontrolu oblačenja, TO IM JE NAJVEĆI PROBLEM?

Iran planira da mobiliše 80.000 novih policajaca za moral u Teheranu da bi sprovodili islamski kodeks oblačenja, koji zahtijeva od žena da dosljednije nose marame, rekli su zvaničnici.

– Nove snage imaju za cilj borbu protiv društvene nejednakosti i svake tendencije ka sekularizmu – rekao je Fararu Ruholah Momen Nasab, šef Uprave za promociju etičkih standarda.

On je naveo da je cilj ove inicijative da dovede do duboke društvene transformacije u Teheranu.

Zahtjev za nošenje marame smatra se jednim od ideoloških temelja iranske države, prenosi agencija DPA.

Prema islamskim pravilima, žene u Iranu moraju da nose dugačku odoru i maramu da bi pokrile oblik tijela i kose.

Međutim, sve više Iranki zanemaruje pravila, posebno nakon protesta 2022. godine i uspona ženskog pokreta.

Islamski tvrdolinijaši pokušali su da se suprotstave sve većem nepoštovanju vjerskih pravila uvođenjem strožih kazni i usvajanjem novog zakona o nošenju marame u parlamentu.

Žene koje ponove prekršaj suočavaju se sa velikim novčanim kaznama, isključenjem iz javnih službi i zatvorskim kaznama.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMPOV SASTANAK SA PUTINOM U BUDIMPEŠTI, žestok udarac evropi poniženje Brisela i trijumf Obrana

Najava Donalda Trampa da će se sastati sa Vladimirom Putinom u Budimpešti radi okončanja rata u Ukrajini doživljava se kao težak i bolan udarac za Evropu.

Na drugoj strani, Viktor Orban, mađarski premijer, gotovo izvjesno se osjeća kao “mačak koji se domogao pavlake”, navodi britanski The Telegraph.

Često ismijavan kao Putinov najbliži saveznik u Evropskoj uniji (EU), Orban se redovno sukobljavao sa Volodimirom Zelenskim i oštro kritikovao zapadne sankcije zbog rata u Ukrajini.

Više puta je istupao iz zajedničkog fronta svojih saveznika u NATO i EU, gdje samiti o Ukrajini sada rutinski završavaju zaključcima sa kojima se svi slože, osim Mađarske, čime se krše ustaljene konvencije.

Odnosi sa predsjednikom Zelenskim su na tački smrzavanja, Orban je obećao da će blokirati pristupanje Ukrajine EU i optužuje Kijev za progon mađarske etničke manjine.

U avgustu je Ukrajina pogodila ključni ruski naftovod koji prenosi naftu do Mađarske, zavisne od Kremlja, što je Budimpešta iskoristila da ponovo zatraži hitne mirovne pregovore u ratu za koji tvrdi da ga Kijev nikada ne može dobiti.

Ali, što je ključno, Orban se nikada nije posvađao sa Donaldom Trampom, otkako je svoju političku sudbinu čvrsto vezao za pokret MAGA još tokom Trampovog prvog mandata.

Ostao mu je lojalan i tokom Trampovog “izgnanstva” između dva mandata, u periodu kada je bio u sukobu sa Džozefom Bajdenom, bivšim američkim predsednikom. U tom vremenu Orban je postao miljenik američkih konzervativaca, govorio je na konferenciji “Conservative Political Action Conference” i bio domaćin samita u Budimpešti.

Orban je bio jedini lider EU koji je podržao Trampa prije njegovog ponovnog izbora. Bajden je upozorio da bi Tramp mogao da “orbanizuje” Sjedinjene Države, uporedivši lidera Fidesa sa diktatorom zbog njegovog obračuna sa medijima i ograničavanja prava LGBT zajednice.

Kada se vratio u Bijelu kuću, neke od novih politika Trampa bile su inspirisane Mađarskom, uključujući zakon kojim se dozvoljavaju samo dva pola.

Tramp je već podržao gospodina Orbana prije izbora 2026. godine. Mađar se predstavio kao zagovornik mira, a ovaj samit supersila je veliko dostignuće za lidera male zemlje od samo 9,5 miliona stanovnika.

To će biti udarac za one u EU koji su se nadali da bi Orbana mogao smijeniti Peter Mađar, proevropski konzervativac, koji u anketama vodi nad najduže vladajućim liderom u Mađarskoj.

Orban je uživao u svojoj ulozi “zlobnog momka” Brisela, osnovavši panevropsku grupu evroskeptičnih stranaka posvećenih vraćanju nacionalnih ovlašćenja od Evropske komisije.

Sukobio se sa sudijama EU zbog svoje stroge antiimigracione politike, koja je uključivala prisiljavanje migranata da ostanu u tranzitnim zonama između graničnih ograda.

Prošle godine je razbijesnio saveznike EU “mirovnom misijom” u Kijevu, Moskvi i Pekingu, prekidajući tabu ličnog susreta sa Putinom. Evropske diplomate su se trudile da insistiraju na tome da Orban ne govori u ime EU, uprkos tome što Mađarska šestomesečno predsjedava blokom.

Brisel je mislio da se osvetio krajem septembra kada je Tramp prekorio EU zbog nastavka kupovine ruske nafte. Evropski izaslanici nisu gubili vreme ukazujući da je najveći ruski kupac – Mađarska.

Mađarska je potpisala novi energetski sporazum sa Rusijom, tvrdeći da nema izbora jer zemlja nema izlaz na more. Tražili su izuzeća od sankcija EU na rusku energiju, ali su sada pod pritiskom SAD započeli pregovore sa drugim dobavljačima. Izbor Mađarske za samit obrisao je osmeh sa lica EU.

Blok je uglavnom bio marginalizovan u mirovnim pregovorima o Ukrajini i ljuti se zbog periferne uloge koju je igrao u mirovnom planu za Gazu.

Ovo će naštetiti i Kijevu. U Budimpeštanskom memorandumu iz 1994. godine, Ukrajina je pristala da se odrekne svog nuklearnog oružja u zamjenu za garancije Rusije da će poštovati njen suverenitet, nezavisnost i granice.

Svakako pomaže to što je Mađarska ove godine objavila da se povlači iz Međunarodnog krivičnog suda (MKS) nakon što je izdat nalog za hapšenje Benjamina Netanijahua.

MKS takođe ima nalog za ratne zločine za Putina, koji zahtjeva od potpisnika da uhapse ruskog lidera ako uđe na njihovu teritoriju.

To neće biti problem u Mađarskoj, koja je izgradila veze sa drugim Trampovim saveznicima kao što su Netanijahu, premijer Izraela, i Žair Bolsonaro, bivši predsednik Brazila.

Zemlja koju su skoro sve članice i institucije EU izopštile sada je dobila centar pažnje od strane Trampa, koji veruje da je blok osnovan da bi “prevario” SAD.

Na samitu o Gazi u Egiptu ranije ove nedelje, potražio je Orbana sa bine.

“Volimo Viktora. Fantastičan si, zar ne? Znam da se mnogi ljudi ne slažu sa mnom, ali ja sam jedini koji je važan”, rekao je Tramp, stojeći pred evropskim liderima, uključujući Đorđu Meloni, premijerku Italije, i ser Kira Starmera.

Američki predsednik nema razloga da ne vjeruje u optužbe Orbana da EU namjerava da nametne svoje “budne” i globalističke vrijednosti Mađarskoj.

Davanje Orbanu poklona u vidu mirovnog samita nije samo nagrada za lojalnost, već će i podstaći napor Bijele kuće da MAGA učini globalnom. To ima dodatnu prednost obračunu sa liberalima u EU i šire.

Nastavi čitati

Svijet

ŠEF PENTAGONA U BOJAMA RUSKE ZASTAVE: Ministar rata SAD kravatom šokirao Zelenskog

Kravata nije bila jedini „modni detalj“ koji su novinari primijetili na sastanku u Bijeloj kući.

Ministar rata SAD Pit Hegset prisustvovao je sastanku američkog predsjednika Donalda Trampa i predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, a novinarima nije promakao jedan modni detalj.

Naime, Hegset je nosio kravatu na bijele, plave i crvene štrafte. Iako su te boje prisutne i na američkoj zastavi, na ministrovoj kravati – dok je sjedio preko puta Zelenskog – one su bile raspoređene kao na ruskoj zastavi.

Kravata nije bila jedini „modni detalj“ koji su novinari primijetili na sastanku u Bijeloj kući.

Tramp je pohvalio „stajling“ Vladimira Zelenskog koji je na sastanak došao u crnoj jakni koja liči na sako i pantalonama.

FOTO: AP PHOTO

Trampu to nije promaklo i pohvalio je izbor odjeće svog sagovornika.

„Mislim da izgleda sjajno u toj jakni i nadam se da će ljudi primijetiti. Zapravo je veoma elegantna, sviđa mi se“, rekao je Tramp.

Nastavi čitati

Aktuelno