Connect with us

Svijet

Njemačka ekonomija u potrazi za strategijom PROTIV RECESIJE

Nije novost da njemačkoj ekonomiji ide loše. Zigfrid Rusvurm, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije još u januaru je rekao: “U poređenju s većinom drugih velikih industrijalizovanih zemalja, naša zemlja još više zaostaje. Ne vidimo nikakve šanse za brz oporavak 2024.”

Ipak, mnogi nisu očekivali da će savezna vlada prognozu rasta za 2024. tako značajno revidirati – sa 1,3, na 0,2 odsto. “Prilično smo iznenađeni”, kaže Almut Baler sa Instituta za ekonomska istraživanja RWI u Esenu, piše DW.

Ima i dobrih stvari…

Jer, neke stvari su se razvile pozitivno. Inflacija je pala: prošle godine u prosjeku 5,9 odsto, a očekuje se 2,8 odsto, prema godišnjem ekonomskom izvještaju savezne vlade. “Inflaciju možemo da obuzdamo”, optimistično je poručio u Bundestagu ministar finansija Kristijan Lindner.

Pozitivno je i to što je tržište rada stabilno. U Njemačkoj radi 46 miliona ljudi, a ove godine se očekuje i povećanje zaposlenosti. Plate su porasle, pa su ljudi imali novca da troše i tako poguraju privredu. Ali, oni to nisu radili u mjeri u kojoj se očekivalo – radije štede.

Neizvjesnost je prevelika, kritikuje Baler i za to krivi politiku. “Mnogi su se nadali da će se stvari popraviti ako se daju jasne smjernice za upravljanje energetskom tranzicijom i izazovima budućnosti”, kaže.

Habek i Linder – jedan u klin, drugi u ploču

Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP), koji zajedno čine vladu, do sada nisu uspjeli da daju jasan pravac. Stalno svađe, posebno između ministra ekonomije Roberta Habeka iz redova Zelenih i lidera FDP-a i ministra finansija Lindnera.

Obojica se slažu da je ugrožena konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije. Na predstavljanju godišnjeg ekonomskog izvještaja u Berlinu, Habek je govorio o “izuzetno izazovnoj situaciji”. Ali, dok Lindner traži poreske olakšice za kompanije, Habek želi poseban investicioni fond finansiran dugom. Lindner to odbija.

Habek izbjegava da javno komentariše taj spor. Sada je važnije uhvatiti se u koštac s reformskim projektima koje je vlada dogovorila i tu vlada “velika odlučnost”. “Posao se mora obaviti, bez obzira na to da li će se donijeti odluke o daljim poreskim olakšicama.”

Problem br 1: nedostatak radnika

Njemačka pati od strukturnih problema koji su se nagomilavali godinama. Kao prvo i najvažnije, Habek vidi nedostatak radnika, što će se narednih godina pogoršati i usporiti rast. “Potrebna su nam sva znanja i vještine, sve ruke i umovi, svi talenti i sposobnosti”, kaže.

Ono što je potrebno, smatra, jeste više obrazovanja, bolje mogućnosti za žene i bolji podsticaji za starije ljude da dobrovoljno rade duže. Ali i više imigracije kvalifikovanih radnika i bolja integracija izbjeglica na tržište rada.

Riječ je i o pitanju “ko smo mi kao Njemačka? I mogu vam reći, ako sve te ljude ne vidimo kao partnere, prijatelje i Nijemce, onda će ekonomija propasti.”

Obnovljivi izvori energije trebalo bi da se masovno prošire, a industrijski procesi da kroz subvencije postanu klimatski neutralni. Nepotrebnu birokratiju trebalo bi smanjiti, a ako je neophodna dodatna birokratija, treba voditi računa o proporcionalnosti.

Trebalo bi proširiti trgovinske odnose sa drugim zemljama, stvoriti više pristupačnih stanova i modernizovati saobraćajnu infrastrukturu. Za 2024. planirane su investicije od ukupno 70 milijardi evra. Osim toga, tu je još 49 milijardi evra iz fonda za klimu.

Mnogo nepotrebnih zakona

Nisu samo kompanije te koje će s interesovanjem posmatrati da li će vlada ostvariti to što je najavila. SPD, Zeleni i FDP daleko su od svog cilja izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Smanjenje birokratije, najavljeno još od stupanja vlade na dužnost, ne napreduje.

“Imamo mnogo nepotrebnih zakona. Ako bismo ih ukinuli, ništa ne bi bilo izgubljeno”, kaže Klemens Fuest sa Ifo instituta za ekonomska istraživanja u Minhenu. Za to su krive i prethodne vlade. “Ali, imamo ogromno povećanje opterećenja, eksploziju planske ekonomije i intervencionizma koji opterećuje privredu.”

Da li će energija uskoro ponovo biti pristupačna? Ministar ekonomije Habek vidi tračak nade kada se radi o cijenama energije. Gas i (kao rezultat) struja, znatno su jeftiniji. “Cijene energije još nisu tamo gdje želimo da budu, ali su pale brže i značajnije nego što smo mogli očekivati prije nekoliko mjeseci.”

Ovi kojima treba mnogo energije – neka idu u inostranstvo

Samo, da li je to dovoljno za opstanak u međunarodnoj konkurenciji? Marsel Fračer, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIV), sumnja u to:

“Kratkoročno se ništa neće promijeniti u činjenici da će troškovi energije u Njemačkoj ostati znatno viši nego u drugim ekonomijama koje nisu bile toliko zavisne od ruskog gasa i nafte”, kaže Fračer.

On smatra da je finansijska podrška (države) kompanijama koje koriste ogromne količine energije – pogrešan pristup. “Transformacija znači da ne možete da zacementirate postojeće strukture, nego morate da dozvolite promjene. Nije tako loše ako neke energetski intenzivne kompanije presele proizvodnju i poslove u inostranstvo.“

Zauzvrat, morale bi da se promovišu perspektivne industrije. “Ova strateška orijentacija s planom, prioritetima i, prije svega, koordinisanom evropskom politikom, to je ono što nam u ovom trenutku nedostaje“, zaključuje Fračer.

Related Topics:

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Aktuelno