Connect with us

Svijet

Njemačka ekonomija u potrazi za strategijom PROTIV RECESIJE

Nije novost da njemačkoj ekonomiji ide loše. Zigfrid Rusvurm, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije još u januaru je rekao: “U poređenju s većinom drugih velikih industrijalizovanih zemalja, naša zemlja još više zaostaje. Ne vidimo nikakve šanse za brz oporavak 2024.”

Ipak, mnogi nisu očekivali da će savezna vlada prognozu rasta za 2024. tako značajno revidirati – sa 1,3, na 0,2 odsto. “Prilično smo iznenađeni”, kaže Almut Baler sa Instituta za ekonomska istraživanja RWI u Esenu, piše DW.

Ima i dobrih stvari…

Jer, neke stvari su se razvile pozitivno. Inflacija je pala: prošle godine u prosjeku 5,9 odsto, a očekuje se 2,8 odsto, prema godišnjem ekonomskom izvještaju savezne vlade. “Inflaciju možemo da obuzdamo”, optimistično je poručio u Bundestagu ministar finansija Kristijan Lindner.

Pozitivno je i to što je tržište rada stabilno. U Njemačkoj radi 46 miliona ljudi, a ove godine se očekuje i povećanje zaposlenosti. Plate su porasle, pa su ljudi imali novca da troše i tako poguraju privredu. Ali, oni to nisu radili u mjeri u kojoj se očekivalo – radije štede.

Neizvjesnost je prevelika, kritikuje Baler i za to krivi politiku. “Mnogi su se nadali da će se stvari popraviti ako se daju jasne smjernice za upravljanje energetskom tranzicijom i izazovima budućnosti”, kaže.

Habek i Linder – jedan u klin, drugi u ploču

Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP), koji zajedno čine vladu, do sada nisu uspjeli da daju jasan pravac. Stalno svađe, posebno između ministra ekonomije Roberta Habeka iz redova Zelenih i lidera FDP-a i ministra finansija Lindnera.

Obojica se slažu da je ugrožena konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije. Na predstavljanju godišnjeg ekonomskog izvještaja u Berlinu, Habek je govorio o “izuzetno izazovnoj situaciji”. Ali, dok Lindner traži poreske olakšice za kompanije, Habek želi poseban investicioni fond finansiran dugom. Lindner to odbija.

Habek izbjegava da javno komentariše taj spor. Sada je važnije uhvatiti se u koštac s reformskim projektima koje je vlada dogovorila i tu vlada “velika odlučnost”. “Posao se mora obaviti, bez obzira na to da li će se donijeti odluke o daljim poreskim olakšicama.”

Problem br 1: nedostatak radnika

Njemačka pati od strukturnih problema koji su se nagomilavali godinama. Kao prvo i najvažnije, Habek vidi nedostatak radnika, što će se narednih godina pogoršati i usporiti rast. “Potrebna su nam sva znanja i vještine, sve ruke i umovi, svi talenti i sposobnosti”, kaže.

Ono što je potrebno, smatra, jeste više obrazovanja, bolje mogućnosti za žene i bolji podsticaji za starije ljude da dobrovoljno rade duže. Ali i više imigracije kvalifikovanih radnika i bolja integracija izbjeglica na tržište rada.

Riječ je i o pitanju “ko smo mi kao Njemačka? I mogu vam reći, ako sve te ljude ne vidimo kao partnere, prijatelje i Nijemce, onda će ekonomija propasti.”

Obnovljivi izvori energije trebalo bi da se masovno prošire, a industrijski procesi da kroz subvencije postanu klimatski neutralni. Nepotrebnu birokratiju trebalo bi smanjiti, a ako je neophodna dodatna birokratija, treba voditi računa o proporcionalnosti.

Trebalo bi proširiti trgovinske odnose sa drugim zemljama, stvoriti više pristupačnih stanova i modernizovati saobraćajnu infrastrukturu. Za 2024. planirane su investicije od ukupno 70 milijardi evra. Osim toga, tu je još 49 milijardi evra iz fonda za klimu.

Mnogo nepotrebnih zakona

Nisu samo kompanije te koje će s interesovanjem posmatrati da li će vlada ostvariti to što je najavila. SPD, Zeleni i FDP daleko su od svog cilja izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Smanjenje birokratije, najavljeno još od stupanja vlade na dužnost, ne napreduje.

“Imamo mnogo nepotrebnih zakona. Ako bismo ih ukinuli, ništa ne bi bilo izgubljeno”, kaže Klemens Fuest sa Ifo instituta za ekonomska istraživanja u Minhenu. Za to su krive i prethodne vlade. “Ali, imamo ogromno povećanje opterećenja, eksploziju planske ekonomije i intervencionizma koji opterećuje privredu.”

Da li će energija uskoro ponovo biti pristupačna? Ministar ekonomije Habek vidi tračak nade kada se radi o cijenama energije. Gas i (kao rezultat) struja, znatno su jeftiniji. “Cijene energije još nisu tamo gdje želimo da budu, ali su pale brže i značajnije nego što smo mogli očekivati prije nekoliko mjeseci.”

Ovi kojima treba mnogo energije – neka idu u inostranstvo

Samo, da li je to dovoljno za opstanak u međunarodnoj konkurenciji? Marsel Fračer, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIV), sumnja u to:

“Kratkoročno se ništa neće promijeniti u činjenici da će troškovi energije u Njemačkoj ostati znatno viši nego u drugim ekonomijama koje nisu bile toliko zavisne od ruskog gasa i nafte”, kaže Fračer.

On smatra da je finansijska podrška (države) kompanijama koje koriste ogromne količine energije – pogrešan pristup. “Transformacija znači da ne možete da zacementirate postojeće strukture, nego morate da dozvolite promjene. Nije tako loše ako neke energetski intenzivne kompanije presele proizvodnju i poslove u inostranstvo.“

Zauzvrat, morale bi da se promovišu perspektivne industrije. “Ova strateška orijentacija s planom, prioritetima i, prije svega, koordinisanom evropskom politikom, to je ono što nam u ovom trenutku nedostaje“, zaključuje Fračer.

Related Topics:

Svijet

TRAMP TVRDI JEDNO, BROJKE DRUGO! Zelenski se zahvalio SAD 78 puta od početka rata!

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski do sada je Sjedinjenim Američkim Državama izrazio zahvalnost 78 puta, što je, kako prenose američki mediji, u suprotnosti sa navodom predsjednika SAD Donalda Trampa da je “ukrajinsko rukovodstvo izrazilo nultu zahvalnost za američke napore”.

Zelenski je, kako navodi Si-En-En, zahvalnost Vašingtonu izrazio 78 puta od početka rata sa Rusijom početkom 2022. godine.

Predsjednik Ukrajine više puta je i lično izrazio zahvalnost Trampu otkako je Tramp ponovo izabran prošle jeseni.

Kako je navedeno, Zelenski je zahvalnost izražavao na društvenim mrežama, ponekad označavajući i Trampov nalog.

Govorio je to licem u lice, kao i zvaničnicima koje je Tramp imenovao i članovima Kongresa.

Zelenski je to govorio u Ukrajini, u SAD i u drugim zemljama, prenosi Si-En-En.

– Veoma smo zahvalni predsjedniku Trampu, Sjedinjenim Državama, cijelom američkom narodu – rekao je Zelenski prošle nedjelje u Kijevu vojnom sekretaru Denu Driskolu, prema rezimeu sastanka koji je objavio kabinet Zelenskog.

Trampova tvrdnja uslijedila je nakon što se Zelenski usprotivio planu Trampove administracije od 28 tačaka za okončanje rata koji uključuje mnoge predložene ustupke Rusiji.

Nastavi čitati

Svijet

Poljska diže vojsku bez obzira na mirovne pregovore: “MORAMO SE JOŠ BRŽE NAORUŽATI!”

Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš izjavio je da Varšava mora nastaviti ubrzavati modernizaciju vojske “bez obzira na to šta se dogodi” u tekućim pregovorima usmjerenim na okončanje sukoba u Ukrajini.

Govoreći nakon vikend razgovora u Ženevi između ukrajinskih, američkih i evropskih zvaničnika o predloženom američkom mirovnom okviru, Kosiniak-Kamiš upozorio je da bilo kakav diplomatski zamah ne bi trebao usporiti poljske odbrambene pripreme, izvijestio je “TVP World” u utorak.

“Moramo se ionako naoružati… Vjerujem da će ubrzanje biti potrebno… čak i više, čak i prije”, rekao je.

Njegove su primjedbe uslijedile u trenutku kada Poljska ostaje jedna od zemalja s najvećim odbrambenim troškovima u NATO-u, ulažući velika sredstva u novu opremu i proširujući veličinu svojih oružanih snaga usred pojačanih regionalnih sigurnosnih zabrinutosti.

Nedavne komentare američkog državnog sekretara Marka Rubia, koji je u Ženevi razgovarao s Andrijem Jermakom, šefom kabineta ukrajinskog predsjednika, opisao je kao “mnogo pozitivniji signal od izvještaja o samom mirovnom planu.”

Rubio je svoj sastanak s Jermakom nazvao “najproduktivnijim i najznačajnijim” do sada, rekavši da su delegacije postigle “dobar napredak”.

Nakon razgovora, Kijev i Vašington objavili su da su izradili “profinjeni mirovni okvir”, naglašavajući da svako rješenje “mora u potpunosti podržati suverenitet Ukrajine i osigurati održiv i pravedan mir”.

Međutim, Kosiniak-Kamiš je naglasio da Poljska ne može pretpostaviti nikakav skori proboj.

“Bez obzira na ishod, moramo nastaviti jačati našu odbranu”, rekao je, prenosi “Anadolija”.

Nastavi čitati

Svijet

SUSPENZIJA ZBOG PROVOKACIJE! Australijska senatorka ušla u Senat maskirana u burku!

Australijska senatorka Polin Hanson suspendovana je u utorak iz Senata nakon islamofobnog podviga za koji su čelnici rekli da je “ismijavao i ocrnjivao” cijelu vjeru.

Hansonova je kritikovana i suspendovana na sedam dana zasjedanja, prema “Australian Broadcasting Corporation”.

Ministarka vanjskih poslova i čelnica Senata, Peni Vong, rekla je da je ponašanje Hansonove “nepoštovanje” i prema muslimanskoj zajednici i prema Senatu kao instituciji.

Incident se dogodio u ponedjeljak, kada je Hansonova ušla u dvoranu noseći burku i odbila izaći. Rekla je da je taj čin dio napora da se uvede zakon kojim se zabranjuje ta odjeća.

Kažnjena je i zabranjen joj je ulazak u dvoranu do kraja dana.

Hansonova je već koristila slične taktike. 2017. godine nosila je masku za lice tokom prethodnog nastojanja svoje stranke Jedna nacija da se zabrani određena vjerska odjeća.

Nezavisna senatorka Fatima Pajman, prva žena koja je nosila hidžab u australijskom parlamentu, osudila je čin kao “odvratan i nepoštovan prema domu i javnosti”, prenosi “Anadolija”.

Nastavi čitati

Aktuelno