Connect with us

Svijet

Njemačka ekonomija u potrazi za strategijom PROTIV RECESIJE

Nije novost da njemačkoj ekonomiji ide loše. Zigfrid Rusvurm, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije još u januaru je rekao: “U poređenju s većinom drugih velikih industrijalizovanih zemalja, naša zemlja još više zaostaje. Ne vidimo nikakve šanse za brz oporavak 2024.”

Ipak, mnogi nisu očekivali da će savezna vlada prognozu rasta za 2024. tako značajno revidirati – sa 1,3, na 0,2 odsto. “Prilično smo iznenađeni”, kaže Almut Baler sa Instituta za ekonomska istraživanja RWI u Esenu, piše DW.

Ima i dobrih stvari…

Jer, neke stvari su se razvile pozitivno. Inflacija je pala: prošle godine u prosjeku 5,9 odsto, a očekuje se 2,8 odsto, prema godišnjem ekonomskom izvještaju savezne vlade. “Inflaciju možemo da obuzdamo”, optimistično je poručio u Bundestagu ministar finansija Kristijan Lindner.

Pozitivno je i to što je tržište rada stabilno. U Njemačkoj radi 46 miliona ljudi, a ove godine se očekuje i povećanje zaposlenosti. Plate su porasle, pa su ljudi imali novca da troše i tako poguraju privredu. Ali, oni to nisu radili u mjeri u kojoj se očekivalo – radije štede.

Neizvjesnost je prevelika, kritikuje Baler i za to krivi politiku. “Mnogi su se nadali da će se stvari popraviti ako se daju jasne smjernice za upravljanje energetskom tranzicijom i izazovima budućnosti”, kaže.

Habek i Linder – jedan u klin, drugi u ploču

Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP), koji zajedno čine vladu, do sada nisu uspjeli da daju jasan pravac. Stalno svađe, posebno između ministra ekonomije Roberta Habeka iz redova Zelenih i lidera FDP-a i ministra finansija Lindnera.

Obojica se slažu da je ugrožena konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije. Na predstavljanju godišnjeg ekonomskog izvještaja u Berlinu, Habek je govorio o “izuzetno izazovnoj situaciji”. Ali, dok Lindner traži poreske olakšice za kompanije, Habek želi poseban investicioni fond finansiran dugom. Lindner to odbija.

Habek izbjegava da javno komentariše taj spor. Sada je važnije uhvatiti se u koštac s reformskim projektima koje je vlada dogovorila i tu vlada “velika odlučnost”. “Posao se mora obaviti, bez obzira na to da li će se donijeti odluke o daljim poreskim olakšicama.”

Problem br 1: nedostatak radnika

Njemačka pati od strukturnih problema koji su se nagomilavali godinama. Kao prvo i najvažnije, Habek vidi nedostatak radnika, što će se narednih godina pogoršati i usporiti rast. “Potrebna su nam sva znanja i vještine, sve ruke i umovi, svi talenti i sposobnosti”, kaže.

Ono što je potrebno, smatra, jeste više obrazovanja, bolje mogućnosti za žene i bolji podsticaji za starije ljude da dobrovoljno rade duže. Ali i više imigracije kvalifikovanih radnika i bolja integracija izbjeglica na tržište rada.

Riječ je i o pitanju “ko smo mi kao Njemačka? I mogu vam reći, ako sve te ljude ne vidimo kao partnere, prijatelje i Nijemce, onda će ekonomija propasti.”

Obnovljivi izvori energije trebalo bi da se masovno prošire, a industrijski procesi da kroz subvencije postanu klimatski neutralni. Nepotrebnu birokratiju trebalo bi smanjiti, a ako je neophodna dodatna birokratija, treba voditi računa o proporcionalnosti.

Trebalo bi proširiti trgovinske odnose sa drugim zemljama, stvoriti više pristupačnih stanova i modernizovati saobraćajnu infrastrukturu. Za 2024. planirane su investicije od ukupno 70 milijardi evra. Osim toga, tu je još 49 milijardi evra iz fonda za klimu.

Mnogo nepotrebnih zakona

Nisu samo kompanije te koje će s interesovanjem posmatrati da li će vlada ostvariti to što je najavila. SPD, Zeleni i FDP daleko su od svog cilja izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Smanjenje birokratije, najavljeno još od stupanja vlade na dužnost, ne napreduje.

“Imamo mnogo nepotrebnih zakona. Ako bismo ih ukinuli, ništa ne bi bilo izgubljeno”, kaže Klemens Fuest sa Ifo instituta za ekonomska istraživanja u Minhenu. Za to su krive i prethodne vlade. “Ali, imamo ogromno povećanje opterećenja, eksploziju planske ekonomije i intervencionizma koji opterećuje privredu.”

Da li će energija uskoro ponovo biti pristupačna? Ministar ekonomije Habek vidi tračak nade kada se radi o cijenama energije. Gas i (kao rezultat) struja, znatno su jeftiniji. “Cijene energije još nisu tamo gdje želimo da budu, ali su pale brže i značajnije nego što smo mogli očekivati prije nekoliko mjeseci.”

Ovi kojima treba mnogo energije – neka idu u inostranstvo

Samo, da li je to dovoljno za opstanak u međunarodnoj konkurenciji? Marsel Fračer, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIV), sumnja u to:

“Kratkoročno se ništa neće promijeniti u činjenici da će troškovi energije u Njemačkoj ostati znatno viši nego u drugim ekonomijama koje nisu bile toliko zavisne od ruskog gasa i nafte”, kaže Fračer.

On smatra da je finansijska podrška (države) kompanijama koje koriste ogromne količine energije – pogrešan pristup. “Transformacija znači da ne možete da zacementirate postojeće strukture, nego morate da dozvolite promjene. Nije tako loše ako neke energetski intenzivne kompanije presele proizvodnju i poslove u inostranstvo.“

Zauzvrat, morale bi da se promovišu perspektivne industrije. “Ova strateška orijentacija s planom, prioritetima i, prije svega, koordinisanom evropskom politikom, to je ono što nam u ovom trenutku nedostaje“, zaključuje Fračer.

Related Topics:

Svijet

BIJELA KUĆA: Sastavljena ažurirana verzija plana, KONAČNE ODLUKE donijeće Tramp i Zelenski

Svaki budući sporazum o okončanju rata u Ukrajini mora u potpunosti da podrži suverenitet Ukrajine i obezbijedi održiv i pravedan mir, a Ukrajina i Sjedinjene Američke Države sastavile su ažuriranu verziju mirovnog okvira, saopšteno je danas iz Bijele kuće.

U zajedničkom saopštenju SAD i Ukrajine navodi se da će konačne odluke u okviru ovog plana donijeti predsjednici Ukrajine i SAD, Volodimir Zelenski i Donald Tramp.

Navodi se i da su jučerašnji razgovori o mirovnom okviru u Ženevi bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, uz naglašenu zajedničku posvećenost postizanju mira.

„Obje strane su se složile da su konsultacije bile veoma produktivne. Razgovori su pokazali značajan napredak ka usklađivanju stavova i identifikovanju jasnih sljedećih koraka“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da Ukrajina i SAD nastavljaju intenzivnu saradnju po tom pitanju, uključujući blisku saradnju sa evropskim partnerima.

„Ukrajinska delegacija je ponovo potvrdila svoju zahvalnost za nepokolebljivu posvećenost Sjedinjenih Američkih Država i, lično, predsjednika Donalda Trampa za njihove neumorne napore usmjerene ka okončanju rata i gubitaka života“, navodi se u saopštenju.

Delegacije Ukrajine, SAD i evropskih zemalja juče su u Ženevi razgovarale o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini od 28 tačaka, nakon što su Kijev i njegovi saveznici izrazili nezadovoljstvo zbog dijelova predloženog plana koji predviđa velike ustupke Rusiji.

U međuvremenu, pojavio se i evropski kontraprijedlog koji su pripremile Velika Britanija, Francuska i Njemačka.

Kako se navodi, taj prijedlog uzima američki plan kao osnovu, ali ga zatim analizira tačku po tačku uz predložene izmjene i brisanje pojedinih dijelova.

Između ostalog, veličina ukrajinske vojske ograničava se na 800.000 pripadnika u mirnodopskim uslovima.

Pored toga, SAD daju garanciju koja odražava Član 5 NATO-a, prema kojem sve članice Alijanse imaju obavezu da reaguju ako je jedna od članica napadnuta.

Tačka 21 obavezuje Ukrajinu da ne pokušava da povrati okupiranu suverenu teritoriju silom i da pregovori o teritorijalnim razmjenama počnu od linije kontakta, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

DRAMA U ITALIJI! Marija tužila sinove od 40 i 42 godine jer NEĆE DA ODU IZ KUĆE!

Kao i na Balkanu , djeca u Italiji dugo ostaju da žive sa svojim roditeljima, pa čak i kada više nisu djeca i kad formiraju svoje porodice.

Marija (75) iz grada Pavija odlučila je da tome stane na kraj i sudskim putem izbaci svoje odrasle i ne više tako mlade sinove iz kuće. Kako pišu lokalni mediji, njeni sinovi imaju 40 i 42 godine.

Nedostatak pomoći i troškova
Majka je pokušala da ubijedi sinove, a obojica su zaposleni i sposobni da se sami izdržavaju, da se isele, ali su oni to odbili.

„Njih dvojica nisu za to htjeli ni da čuju. Nisu htjeli da odu sami, pa sam ih tužila sudu“, rekla je Marija za lokalne novine „La Provincia Pavese“.

Ona ih je izdržavala dok su bili bez posla i očekivala je da odu od kuće kad pronađu posao. Ali to se nije dogodilo.

Umjesto toga, dvojica braće nisu doprinosila kućnim troškovima, nisu plaćali račune i nisu joj pomagali u kućnim poslovima, kako piše italijanski list.

Sud donio odluku: Iseljavanje
Nakon što njene molbe nisu urodile plodom, odlučila se na drastičnu mjeru i od suda zatražila da ih izbaci iz njene kuće. Sudija Simona Katerbi presudila je u njenu korist.

U odluci suda stoji da ne postoji odredba u zakonodavstvu koja odraslom djetetu pripisuje bezuslovno pravo da ostane u domu koji je isključivo u vlasništvu roditelja, protiv njihove volje i isključivo na osnovu porodične veze.

Objašnjenje sudske odluke
Sud je presudio da je u početku, dok su braća bila bez posla, “roditelj bio dužan da ih izdržava”.

Međutim, nakon što su počeli da zarađuju, “to se više nije činilo opravdanim” s obzirom na to da su “dvojica optuženika stariji od 40 godina”, navodi se u presudi.

Sinovi su dobili rok da se isele iz Marijine kuće, prenosi Naj Žena.

Nastavi čitati

Svijet

UMEROV “Zelenski bi mogao da odustane od dijela Donbasa”

Sekretar ukrajinskog Savjeta za bezbjednost i odbranu Rustem Umerov priznao je na sastanku sa američkim zvaničnicima u Floridi da postoji mogućnost da se predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski odrekne jednog dijela Donbasa, u zamjenu za mirovni sporazum, piše list “Vašington post”, pozivajući se na neimenovane izvore upoznate sa procesom pregovora.

“Vašington post” piše da će se možda dodatno razgovarati o smanjenju broja vojnika, usljed oštrih kritika koje je ta informacija izazvala, prenio je TASS.

Nastavi čitati

Aktuelno