Connect with us

Svijet

Njemačka ekonomija u potrazi za strategijom PROTIV RECESIJE

Nije novost da njemačkoj ekonomiji ide loše. Zigfrid Rusvurm, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije još u januaru je rekao: “U poređenju s većinom drugih velikih industrijalizovanih zemalja, naša zemlja još više zaostaje. Ne vidimo nikakve šanse za brz oporavak 2024.”

Ipak, mnogi nisu očekivali da će savezna vlada prognozu rasta za 2024. tako značajno revidirati – sa 1,3, na 0,2 odsto. “Prilično smo iznenađeni”, kaže Almut Baler sa Instituta za ekonomska istraživanja RWI u Esenu, piše DW.

Ima i dobrih stvari…

Jer, neke stvari su se razvile pozitivno. Inflacija je pala: prošle godine u prosjeku 5,9 odsto, a očekuje se 2,8 odsto, prema godišnjem ekonomskom izvještaju savezne vlade. “Inflaciju možemo da obuzdamo”, optimistično je poručio u Bundestagu ministar finansija Kristijan Lindner.

Pozitivno je i to što je tržište rada stabilno. U Njemačkoj radi 46 miliona ljudi, a ove godine se očekuje i povećanje zaposlenosti. Plate su porasle, pa su ljudi imali novca da troše i tako poguraju privredu. Ali, oni to nisu radili u mjeri u kojoj se očekivalo – radije štede.

Neizvjesnost je prevelika, kritikuje Baler i za to krivi politiku. “Mnogi su se nadali da će se stvari popraviti ako se daju jasne smjernice za upravljanje energetskom tranzicijom i izazovima budućnosti”, kaže.

Habek i Linder – jedan u klin, drugi u ploču

Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP), koji zajedno čine vladu, do sada nisu uspjeli da daju jasan pravac. Stalno svađe, posebno između ministra ekonomije Roberta Habeka iz redova Zelenih i lidera FDP-a i ministra finansija Lindnera.

Obojica se slažu da je ugrožena konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije. Na predstavljanju godišnjeg ekonomskog izvještaja u Berlinu, Habek je govorio o “izuzetno izazovnoj situaciji”. Ali, dok Lindner traži poreske olakšice za kompanije, Habek želi poseban investicioni fond finansiran dugom. Lindner to odbija.

Habek izbjegava da javno komentariše taj spor. Sada je važnije uhvatiti se u koštac s reformskim projektima koje je vlada dogovorila i tu vlada “velika odlučnost”. “Posao se mora obaviti, bez obzira na to da li će se donijeti odluke o daljim poreskim olakšicama.”

Problem br 1: nedostatak radnika

Njemačka pati od strukturnih problema koji su se nagomilavali godinama. Kao prvo i najvažnije, Habek vidi nedostatak radnika, što će se narednih godina pogoršati i usporiti rast. “Potrebna su nam sva znanja i vještine, sve ruke i umovi, svi talenti i sposobnosti”, kaže.

Ono što je potrebno, smatra, jeste više obrazovanja, bolje mogućnosti za žene i bolji podsticaji za starije ljude da dobrovoljno rade duže. Ali i više imigracije kvalifikovanih radnika i bolja integracija izbjeglica na tržište rada.

Riječ je i o pitanju “ko smo mi kao Njemačka? I mogu vam reći, ako sve te ljude ne vidimo kao partnere, prijatelje i Nijemce, onda će ekonomija propasti.”

Obnovljivi izvori energije trebalo bi da se masovno prošire, a industrijski procesi da kroz subvencije postanu klimatski neutralni. Nepotrebnu birokratiju trebalo bi smanjiti, a ako je neophodna dodatna birokratija, treba voditi računa o proporcionalnosti.

Trebalo bi proširiti trgovinske odnose sa drugim zemljama, stvoriti više pristupačnih stanova i modernizovati saobraćajnu infrastrukturu. Za 2024. planirane su investicije od ukupno 70 milijardi evra. Osim toga, tu je još 49 milijardi evra iz fonda za klimu.

Mnogo nepotrebnih zakona

Nisu samo kompanije te koje će s interesovanjem posmatrati da li će vlada ostvariti to što je najavila. SPD, Zeleni i FDP daleko su od svog cilja izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Smanjenje birokratije, najavljeno još od stupanja vlade na dužnost, ne napreduje.

“Imamo mnogo nepotrebnih zakona. Ako bismo ih ukinuli, ništa ne bi bilo izgubljeno”, kaže Klemens Fuest sa Ifo instituta za ekonomska istraživanja u Minhenu. Za to su krive i prethodne vlade. “Ali, imamo ogromno povećanje opterećenja, eksploziju planske ekonomije i intervencionizma koji opterećuje privredu.”

Da li će energija uskoro ponovo biti pristupačna? Ministar ekonomije Habek vidi tračak nade kada se radi o cijenama energije. Gas i (kao rezultat) struja, znatno su jeftiniji. “Cijene energije još nisu tamo gdje želimo da budu, ali su pale brže i značajnije nego što smo mogli očekivati prije nekoliko mjeseci.”

Ovi kojima treba mnogo energije – neka idu u inostranstvo

Samo, da li je to dovoljno za opstanak u međunarodnoj konkurenciji? Marsel Fračer, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIV), sumnja u to:

“Kratkoročno se ništa neće promijeniti u činjenici da će troškovi energije u Njemačkoj ostati znatno viši nego u drugim ekonomijama koje nisu bile toliko zavisne od ruskog gasa i nafte”, kaže Fračer.

On smatra da je finansijska podrška (države) kompanijama koje koriste ogromne količine energije – pogrešan pristup. “Transformacija znači da ne možete da zacementirate postojeće strukture, nego morate da dozvolite promjene. Nije tako loše ako neke energetski intenzivne kompanije presele proizvodnju i poslove u inostranstvo.“

Zauzvrat, morale bi da se promovišu perspektivne industrije. “Ova strateška orijentacija s planom, prioritetima i, prije svega, koordinisanom evropskom politikom, to je ono što nam u ovom trenutku nedostaje“, zaključuje Fračer.

Svijet

NEŠTO SE KUVA NA ISTOKU! Modi u Kini nakon sedam godina, zbližile ih Trampove sankcije

Poslije pet godina relativno slabih trgovinskih odnosa i političkih tenzija, Indija i Kina se spremaju da otvore novo poglavlje saradnje.

Povod je samit ŠOS-a u Pekingu od 31. avgusta do 1. septembra, na koji premijer Narendra Modi dolazi prvi put u Kinu poslije sedam godina.

Ovaj susret dvojice azijskih giganata iz BRIKS-a dobija dodatnu težinu u trenutku kada je administracija Donalda Trampa uvela 50% carine na indijski izvoz i najavila 250% tarife na farmaceutske proizvode, dok je Kini istovremeno dodijeljen privremeni tromjesečni trgovinski popust. Paradoksalno, novi američki pritisci podstakli su Nju Delhi i Peking da pronađu zajednički ekonomski interes.

Prema izvorima iz indijske i kineske vlade, u toku su pregovori o trgovinskom paketu koji bi obuhvatio rijetke zemne metale, ključne za visokotehnološku industriju, zatim đubriva i farmaceutske proizvode. Isporuke ovih artikala bile su djelimično obustavljene nakon što je Indija uvela ograničenja za ulaganja iz susjednih zemalja zbog pograničnih sporova i bliskih veza Kine s Pakistanom.

Sada se razmatraju mjere za obnovu prekogranične trgovine, uključujući otvaranje specijalno određenih graničnih prelaza. Uprkos istoriji tenzija, i Nju Delhi i Peking šalju signal da su spremni na pragmatičnu saradnju – poruku koja bi mogla odjeknuti širom svijeta među zemljama pogođenim novim američkim tarifama.

Ovaj susret u Pekingu mogao bi postati simbol novog ekonomskog kursa u Aziji. Rivali bi mogli ponovo postati partneri, pritisnuti ekonomskim mjerama SAD.

Nastavi čitati

Svijet

Zelenski OČEKUJE pojačane napade, Ukrajinci RAZOČARANI

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da bi Rusija mogla pojačati napade na Ukrajinu nakon neodlučnog samita Vladimira Putina i Donalda Trampa te najave da će ukrajinski lider u ponedjeljak otputovati u Vašington na sastanak s američkim predsjednikom.
Na X-u je napisao:

“Na osnovu političke i diplomatske situacije oko Ukrajine i poznavajući rusku izdaju, očekujemo da će u narednim danima ruska vojska pokušati da poveća pritisak i udare na ukrajinske položaje kako bi stvorila povoljnije političke okolnosti za pregovore s globalnim akterima.”

Ukrajinci razočarani

U međuvremenu je agencija France-Presse objavila da je razgovarala s nekoliko građana Ukrajine kako bi dobila njihov stav o samitu, a reakcije su uglavnom razočaravajuće.

Pavlo Nebroev iz Harkova, koji je pretrpio ponovljena ruska bombardovanja, ostao je budan do ponoći čekajući konferenciju za novinare. Ovaj 38-godišnji menadžer pozorišta rekao je: “Vidio sam rezultate koje sam očekivao. Mislim da je ovo velika diplomatska pobjeda za Putina. Potpuno se legitimisao”.

Kao i mnogi Ukrajinci, Nebroev je bio zapanjen što sastanak može biti održan bez prisustva predstavnika njegove zemlje.

“Ovo je bio beskoristan sastanak. Pitanja koja se tiču Ukrajine treba da se rješavaju s Ukrajinom, uz učešće Ukrajinaca i predsjednika”, rekao je.

Olia Donik, 36-godišnjakinja, nije bila iznenađena razvojem događaja dok je šetala sunčanim parkom u Harkovu s Nebroevom.

“Završilo je ničim. Dobro, nastavljamo da živimo naše živote ovdje u Ukrajini”, rekla je.

“Bilo da se pregovara ili ne, Harkov se skoro svakodnevno granatira. Harkov definitivno ne osjeća nikakvu promjenu,” rekla je Irina Derkah, 50-godišnji fotograf. “Vjerujemo u pobjedu, znamo da će doći, ali samo Bog zna ko će je ostvariti”.

Derkah, poput mnogih Ukrajinaca, sumnjičavo gleda na Trampa.

“Mi radimo svoj posao i ne obraćamo previše pažnje na to šta Tramp radi”, dodala je.

Farmaceut Larisa Melnik takođe ne vjeruje da je Ukrajina bliže miru.

“Ne mislim da će biti primirja”, rekla je AFP-u, dodajući da, čak i ako oružje utihne, to će biti samo privremeno.

Rusija zadovoljna

Rusija je, s druge strane, slavila Trampov samit s Putinom na Aljasci. Moskva je istakla da se ruski lider susreo sa svojim američkim kolegom bez davanja ustupaka i da sada ne prijete sankcije uprkos odbijanju Trampovih zahtjeva za prekidom vatre.

“Samit je dokazao da su pregovori mogući bez preduslova”, napisao je bivši predsjednik Dmitri Medvedev na Telegramu, dodajući da sastanak pokazuje da pregovori mogu ići dalje dok Rusija vodi rat u Ukrajini.

Tramp je na samitu upozorio: “Neću biti zadovoljan ako odem bez nekog oblika prekida vatre,” te prijetio “teškim posljedicama” ako Moskva odbije saradnju.

Međutim, nakon tri sata sastanka s ruskom stranom koji nisu donijeli konkretne rezultate, Tramp je odložio prijetnje i umjesto toga istakao da je sastanak bio “izuzetno produktivan,” iako je Putin ostao pri svojim maksimalističkim zahtjevima za završetak rata i nije najavio ustupke na bojnom polju, gdje ruske snage konsoliduju ključne dobitke u istočnoj Ukrajini.

(N1)

Nastavi čitati

Svijet

Orban “Svijet je BEZBJEDNIJE MJESTO nakon sastanka Trampa i Putina na Aljasci”

Svijet je bezbjednije mjesto nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa sa njegovim ruskim kolegom Vladimirom Putinom na Aljasci, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban.

“Godinama smo gledali kako dve najveće nuklearne sile eliminišu okvir svoje saradnje i šalju poruke jedna drugoj”, napisao je Orban na Fejsbuku.

On je dodao da je sada sa tom praksom završeno. “Svijet je danas bezbjednije mjesto nego što je bio juče”, rekao je Orban.

Svjetski lideri reagovali danas su na samit predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, a kako su mediji prenijeli, reakcije su podijeljene – jedni kritikuju nedostatak konkretnih rezultata, dok drugi ističu važnost samog dijaloga.

Nastavi čitati

Aktuelno