Connect with us

Svijet

Njemačka ekonomija u potrazi za strategijom PROTIV RECESIJE

Nije novost da njemačkoj ekonomiji ide loše. Zigfrid Rusvurm, predsjednik Saveznog udruženja njemačke industrije još u januaru je rekao: “U poređenju s većinom drugih velikih industrijalizovanih zemalja, naša zemlja još više zaostaje. Ne vidimo nikakve šanse za brz oporavak 2024.”

Ipak, mnogi nisu očekivali da će savezna vlada prognozu rasta za 2024. tako značajno revidirati – sa 1,3, na 0,2 odsto. “Prilično smo iznenađeni”, kaže Almut Baler sa Instituta za ekonomska istraživanja RWI u Esenu, piše DW.

Ima i dobrih stvari…

Jer, neke stvari su se razvile pozitivno. Inflacija je pala: prošle godine u prosjeku 5,9 odsto, a očekuje se 2,8 odsto, prema godišnjem ekonomskom izvještaju savezne vlade. “Inflaciju možemo da obuzdamo”, optimistično je poručio u Bundestagu ministar finansija Kristijan Lindner.

Pozitivno je i to što je tržište rada stabilno. U Njemačkoj radi 46 miliona ljudi, a ove godine se očekuje i povećanje zaposlenosti. Plate su porasle, pa su ljudi imali novca da troše i tako poguraju privredu. Ali, oni to nisu radili u mjeri u kojoj se očekivalo – radije štede.

Neizvjesnost je prevelika, kritikuje Baler i za to krivi politiku. “Mnogi su se nadali da će se stvari popraviti ako se daju jasne smjernice za upravljanje energetskom tranzicijom i izazovima budućnosti”, kaže.

Habek i Linder – jedan u klin, drugi u ploču

Socijaldemokrate (SPD), Zeleni i Liberali (FDP), koji zajedno čine vladu, do sada nisu uspjeli da daju jasan pravac. Stalno svađe, posebno između ministra ekonomije Roberta Habeka iz redova Zelenih i lidera FDP-a i ministra finansija Lindnera.

Obojica se slažu da je ugrožena konkurentnost Njemačke kao poslovne lokacije. Na predstavljanju godišnjeg ekonomskog izvještaja u Berlinu, Habek je govorio o “izuzetno izazovnoj situaciji”. Ali, dok Lindner traži poreske olakšice za kompanije, Habek želi poseban investicioni fond finansiran dugom. Lindner to odbija.

Habek izbjegava da javno komentariše taj spor. Sada je važnije uhvatiti se u koštac s reformskim projektima koje je vlada dogovorila i tu vlada “velika odlučnost”. “Posao se mora obaviti, bez obzira na to da li će se donijeti odluke o daljim poreskim olakšicama.”

Problem br 1: nedostatak radnika

Njemačka pati od strukturnih problema koji su se nagomilavali godinama. Kao prvo i najvažnije, Habek vidi nedostatak radnika, što će se narednih godina pogoršati i usporiti rast. “Potrebna su nam sva znanja i vještine, sve ruke i umovi, svi talenti i sposobnosti”, kaže.

Ono što je potrebno, smatra, jeste više obrazovanja, bolje mogućnosti za žene i bolji podsticaji za starije ljude da dobrovoljno rade duže. Ali i više imigracije kvalifikovanih radnika i bolja integracija izbjeglica na tržište rada.

Riječ je i o pitanju “ko smo mi kao Njemačka? I mogu vam reći, ako sve te ljude ne vidimo kao partnere, prijatelje i Nijemce, onda će ekonomija propasti.”

Obnovljivi izvori energije trebalo bi da se masovno prošire, a industrijski procesi da kroz subvencije postanu klimatski neutralni. Nepotrebnu birokratiju trebalo bi smanjiti, a ako je neophodna dodatna birokratija, treba voditi računa o proporcionalnosti.

Trebalo bi proširiti trgovinske odnose sa drugim zemljama, stvoriti više pristupačnih stanova i modernizovati saobraćajnu infrastrukturu. Za 2024. planirane su investicije od ukupno 70 milijardi evra. Osim toga, tu je još 49 milijardi evra iz fonda za klimu.

Mnogo nepotrebnih zakona

Nisu samo kompanije te koje će s interesovanjem posmatrati da li će vlada ostvariti to što je najavila. SPD, Zeleni i FDP daleko su od svog cilja izgradnje 400.000 novih stanova svake godine. Smanjenje birokratije, najavljeno još od stupanja vlade na dužnost, ne napreduje.

“Imamo mnogo nepotrebnih zakona. Ako bismo ih ukinuli, ništa ne bi bilo izgubljeno”, kaže Klemens Fuest sa Ifo instituta za ekonomska istraživanja u Minhenu. Za to su krive i prethodne vlade. “Ali, imamo ogromno povećanje opterećenja, eksploziju planske ekonomije i intervencionizma koji opterećuje privredu.”

Da li će energija uskoro ponovo biti pristupačna? Ministar ekonomije Habek vidi tračak nade kada se radi o cijenama energije. Gas i (kao rezultat) struja, znatno su jeftiniji. “Cijene energije još nisu tamo gdje želimo da budu, ali su pale brže i značajnije nego što smo mogli očekivati prije nekoliko mjeseci.”

Ovi kojima treba mnogo energije – neka idu u inostranstvo

Samo, da li je to dovoljno za opstanak u međunarodnoj konkurenciji? Marsel Fračer, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIV), sumnja u to:

“Kratkoročno se ništa neće promijeniti u činjenici da će troškovi energije u Njemačkoj ostati znatno viši nego u drugim ekonomijama koje nisu bile toliko zavisne od ruskog gasa i nafte”, kaže Fračer.

On smatra da je finansijska podrška (države) kompanijama koje koriste ogromne količine energije – pogrešan pristup. “Transformacija znači da ne možete da zacementirate postojeće strukture, nego morate da dozvolite promjene. Nije tako loše ako neke energetski intenzivne kompanije presele proizvodnju i poslove u inostranstvo.“

Zauzvrat, morale bi da se promovišu perspektivne industrije. “Ova strateška orijentacija s planom, prioritetima i, prije svega, koordinisanom evropskom politikom, to je ono što nam u ovom trenutku nedostaje“, zaključuje Fračer.

Related Topics:

Svijet

MOSKVA ULAZI U IGRU! Lavrov ponudio izlaz iz rata Amerike i Irana, Putinova diplomatija na djelu!

Moskva je spremna da pomogne u pronalaženju načina za rješavanje sukoba između SAD i Irana, kao i vraćanju nivoa bezbjednosti plovidbe u Ormuskom moreuzu na predratno stanje, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

Šef ruske diplomatije istakao je da je važno vratiti se na stanje prije krize u Persijskom zalivu i Ormuskom moreuzu, uključujući mjere za obnavljanje slobode plovidbe i garancije da se sukobi neće ponoviti.

“Cijenimo napore međunarodnih posrednika koji nastoje da pomognu u postizanju takvog pouzdanog sporazuma”, naglasio je Lavrov.

On je pozvao i na nastavak pregovora o Jemenu.

Nastavi čitati

Svijet

RAT PROTIV MASKA U KOMŠILUKU?! U Bugarskoj gorjela satelitska mreža, iza svega stoje njemački državljani!

Dvojica mladića iz Njemačke osumnjičena su za izazivanje požara na antenama satelitskog komunikacionog sistema „Starlink“ nedaleko od Sofije, a tužilaštvo je zatražilo da se izda nalog za njihovo hapšenje.

Požar je izazvan tokom noći 10. oktobra, a bugarski mediji navode da je zapaljeno 18 antena. Tri su potpuno izgorjele, a pet je pretrpjelo različite vrste oštećenja.

Nastavi čitati

Svijet

STID I SRAMOTA U VRHU FRANCUSKE! Zašto ministri ne smiju pred vlasnike uništenih radnji i lokala?

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez priznao je da je policija tokom nasilnih protesta proteklog vikenda u nekim gradovima “izgubila kontrolu”.

Emanuel Makron, predsjednik Francuske, zatražio je potpunu analizu bezbjednosnih propusta i uvođenje “novih operativnih metoda” kako bi se zaustavili neredi i pljačke.

Zašto je policija izgubila kontrolu tokom protesta?

Loran Nunez izjavio je da su pripreme za subotnje proteste bile obilježene “nedostatkom predviđanja“. Priznao je i da broj policajaca u pojedinim trenucima nije bio dovoljan za obuzdavanje izgrednika i pljačkaša koji su djelovali na rubovima demonstracija.

Prema obavještajnim procjenama, širom Francuske očekivalo se oko 200.000 demonstranata. Međutim, na ulicama ih se pojavilo više od 500.000, a protesti su prerasli u jedan od najnasilnijih dana nereda u Francuskoj posljednjih godina.

Zašto je Makron odbio ostavku ministra?

Nunez je objasnio da je Makronu ponudio ostavku jer se osjećao “odgovornim za sve što se dogodilo“. Predsjednik ju je odbio i umjesto toga zatražio od ministra da “preduzme sve potrebne korake kako bi se osigurala transparentnost u vezi s propustima u planiranju i obavještajnom radu“.

Protestima su prethodile nedjelje demonstracija srednjoškolaca, tokom kojih je povremeno dolazilo do nasilnih sukoba s policijom. Nemiri potresaju Francusku šest mjeseci prije ključnih predsjedničkih izbora, u vrijeme sve većih ekonomskih pritisaka.

Koliko je ljudi uhapšeno tokom nereda u Francuskoj?

Vlasti su saopštile da su napadnute i zapaljene javne zgrade, među kojima i jedna gradska vijećnica, dok je oko 2.000 prodavnica opljačkano i devastirano. Uhapšeno je gotovo 2.400 ljudi, od kojih je 70 odsto punoljetno, a povrijeđeno je gotovo 1.000 policajaca i pripadnika žandarmerije.

 

 

Nunez je naveo da je širom zemlje raspoređeno 60.000 policajaca i drugih pripadnika bezbjednosnih snaga, ali je priznao da to nije bilo dovoljno za obuzdavanje odlučnih i organizovanih grupa nasilnih izgrednika u velikim gradovima, uključujući Pariz, Marselj i Lion.

Šta je francuski ministar priznao o policijskim propustima?

“Nismo mogli da pogledamo trgovce u oči nakon što je opljačkano na stotine prodavnica i kažemo da nismo izgubili kontrolu“, rekao je ministar za francuski radio. Ipak, upozorio je da se pritom ne smije zanemariti odgovornost “izgrednika, pljačkaša i pripadnika krajnje ljevice“.

Ministar pravde Žerald Darmanen takođe je izjavio da su propusti u obavještajnom radu ostavili državu ranjivom.

“Nema dobrog policijskog rada bez dobrih obavještajnih podataka“, upozorio je. Dodao je da su mnogi uhapšeni već imali policijske dosijee i da se protiv njih u oko 80 odsto slučajeva vodi krivični postupak.

Makronov kabinet saopštio je da je Nunezu, osim analize bezbjednosnih propusta, povjeren zadatak da “bez odlaganja sprovede nove operativne metode koje će bezbjednosnim snagama na terenu pomoći u suzbijanju izgrednika“.

Neredi i pljačke nastavili su se i u nedjelju. Gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoar izjavio je da je u nedjelju u glavnom gradu na meti bilo tridesetak prodavnica.

“Održavanje javnog reda odgovornost je države. Država je ovog vikenda zakazala. Imamo društveni pokret koji se širi, a ne postoji politička perspektiva za konstruktivan izlaz iz krize. Zato će se protesti nastaviti“, predvidio je Gregoar, prenose Nezavisne.

Blokirani ulazi u muzej Luvr

Gradonačelnik Marselja Benoa Pajan izjavio je da nije ugrožena samo demokratija nego i “sami temelji Republike“. Situaciju je opisao kao “gotovo pobunjeničku“, a pristup vlade nazvao je “sitnim političkim manevrisanjem“.

Zašto su demonstranti blokirali muzej Luvr?
Danas su demonstranti blokirali ulaze u muzej Luvr u znak podrške nacionalnom protestnom pokretu srednjoškolaca i kako bi osudili “policijsku represiju“. Muzej zbog protesta nije mogao da otvori vrata u predviđeno vrijeme. Na letku istaknutom ispred muzeja pisalo je: “S ponosom objavljujemo da blokiramo najveći muzej na svijetu“.

U jučerašnjem televizijskom obraćanju Makron je osudio “nekontrolisano“ nasilje i najavio da će lokalne vlasti narednih dana moći da zabrane pojedine proteste. Ipak, nije posegnuo za drastičnim mjerama poput proglašenja vanrednog stanja ili uvođenja policijskog časa.

Nastavi čitati

Aktuelno