Connect with us

Svijet

Njemačka traži još 50.000 radnika

Do čak 50.000 ljudi godišnje, iz Srbije i regiona moći će ubuduće da se zaposli i nastani u Njemačkoj, čak i ako nemaju stručne kvalifikacije.

Njemačkoj je potrebna radna snaga na skoro svim poljima, to su zvanični podaci i Njemačka čini mnogo toga kako bi zadovoljila potrebe tržišta radne snage.

Njemačke vlasti namjeravaju da udvostruče kvotu za useljavanje nekvalifikovanih radnika sa područja Zapadnog Balkana, piše u prijedlogu zakona u koji je agencija dpa imala uvid. Ubuduće bi trebalo da ih bude do pedeset hiljada godišnje.

U pitanju je takozvano „zapadnobalkansko pravilo“, koje predviđa povlašćeni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i područja južne pokrajine.

Prema važećim zakonima, naime, iz celog sveta može da se doseljava „stručna“ radna snaga. Jedino sa Balkana ljudi mogu da dobijaju posao i radnu vizu čak i kad rade van struke ili bez stručne spreme.

To pravilo osmišljeno je nakon prvog talasa izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, pošto su među tražiocima azila iz Sirije bili i brojni državljani Srbije, BiH i regiona. Ideja Berlina bila je da ljudi iz regiona, umjesto da bezizgledno traže azil, pokušaju da nađu posao u Njemačkoj.

Bodovi za „kartu šansi“

To nije jedina izmjena zakona koja se sprema. Novinama bi se trebalo „suprotstaviti dramatičnom manjku radne snage u brojnim branšama“, ocjenjuje dpa.

U promjene spada i takozvana „karta šansi“, to jest mogućnost da se ljudi naprosto dosele u Njemačku te da tek tu, na licu mjesta, traže posao. Za to vrijeme imaju pravo da rade pola radnog vremena van struke kako bi zaradili za život.

Karta šansi bi, prenosi dpa, trebalo da se dodjeljuje po novom sistemu bodovanja svakome ko prikupi šest bodova.

Četiri poena nosi određena stručna kvalifikacija, tri poena dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva ukoliko je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ukoliko je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Njemačkoj.

Ogromna potreba za radnicima

Kako je DW već pisao, Njemačku more demografske promjene i veliki broj upražnjenih radnih mjesta. Računa se da je neophodno doseljavanje oko 400.000 ljudi godišnje kako bi ekonomija, zdravstvo i njega starih funkcionisali.

Pri tome se uvijek jednim okom gleda na Zapadni Balkan, iako to dovodi do pogoršanja demografskih probleme Balkana, koje su otkrili i posljednji popisi stanovništva, prenosi Kurir.

Svijet

Šef najveće banke na svijetu upozorava Evropu: “GUBITE BITKU!”

Evropa gubi bitku za ekonomsku nadmoć nad ključnim rivalima,Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama i suočava se s ozbiljnim nedostatkom globalno konkurentnih kompanija, upozorio je Jamie Dimon, izvršni direktor najveće svetske banke JP Morgan.

Na događaju koji je organizovalo irsko Ministarstvo spoljnih poslova, Dimon je poručio evropskim liderima da je Unija izgubila prednost u odnosu na SAD.

„Gubite trku sa Amerikom“, rekao je. „Evropa je pala sa 90% američkog BDP-a na 65% u poslednjih 10 do 15 godina. To nije dobro. Mi u SAD-u imamo ogromno i snažno tržište, naše kompanije su velike i globalno uspešne. I vi to imate – ali sve manje i manje“, naglasio je Dimon.

„Evropa mora da učini više“
Dimon, koji se nalazi na čelu JP Morgana gotovo dve decenije, već više puta je javno izražavao zabrinutost zbog slabih rezultata evropske ekonomije i apelovao na EU da preduzme mere za podsticanje rasta.

U intervjuu za Financial Times u aprilu izjavio je da Evropa „mora da učini više kako bi ostala konkurentna“.

„BDP po glavi stanovnika pao je sa oko 70% američkog na 50%. To nije održivo“, rekao je tada.

„Mislim da je Evropa već shvatila da mora da menja svoja pravila, regulative i smernice ukoliko želi ubrzaniji rast“, dodao je.

Evropa traži izlaz iz krize
Lideri EU pokušavaju da pokrenu privredu nakon više od decenije slabog rasta, koji je usledio nakon finansijske krize 2008. godine. U izveštaju od 400 strana koji je prošle godine sastavio Mario Dragi, bivši predsednik Evropske centralne banke, ukazuje se na sve veći jaz između veličine i snage ekonomija SAD i EU.

Dragi je u tom izveštaju pozvao na dodatna ulaganja u visini od 750 do 800 milijardi evra godišnje kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost Unije. Upozoreno je i da EU prolazi kroz „egzistencijalni izazov“ usled slabog ekonomskog rasta, pri čemu je posebno naglašen zaostatak u razvoju tehnološkog sektora.

Izveštaj takođe ističe da je gubitak jeftinog ruskog gasa usled rata u Ukrajini dodatno pogoršao situaciju u kojoj se Unija nalazi.

Dimon i ranije kritičan prema evropskim potezima
Jamie Dimon je ranije bio oštar kritičar Bregzita, upozoravajući da bi izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU mogao dovesti do premeštanja finansijskih poslova iz Londona u druge evropske centre poput Pariza, Frankfurta i Amsterdama.

U svom godišnjem pismu investitorima 2021. godine, napisao je: „Na kratak rok, tokom narednih nekoliko godina, Bregzit nikako ne može biti pozitivan za britanski BDP.“

JP Morgan je odbio da dodatno komentariše Dimonove poslednje izjave, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Svijet

PESKOV ZAPRIJETIO “Nema borbe na Arktiku, ali RUSIJA JE SPREMNA NA SVE!”

Rusija je spremna da brani svoje interese na Arktiku od energičnih zadiranja drugih zemalja, naglasio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

On je naglasio da Rusija ima svoje prirodne interese na Arktiku i nastavlja da istražuje ove prostore, sarađujući u ovoj oblasti sa drugim zemljama.

“Znate, definitivno, da nema potrebe za borbom na Arktiku. Neophodno je sarađivati na Arktiku koji treba da bude teritorija saradnje”, rekao je Peskov novinarima, dodajući da je Rusija čvrsto odlučna da brani svoje interese.

Francusko Ministarstvo odbrane ranije je objavilo svoju arktičku odbrambenu strategiju, prema kojoj Pariz planira da rasporedi oružane snage u regionu i ojača uticaj EU i NATO-a.

Francuska, takođe, namjerava da investira u specijalizovane tehnologije kako bi prilagodila svoju vojnu opremu ekstremno hladnim uslovima.

Nastavi čitati

Svijet

VJEROVALI ILI NE! Osumnjičeni za atentat na Trampa hoće sam da se brani

Osumnjičeni za prošlogodišnji atentat na američkog predsjednika Donalda Trampa, na njegovom golf terenu na Floridi, Rajan Vesli Rut (59) rekao je sudiji federalnog suda da želi da otpusti svoje branioce, koje mu je dodijelio sud, i da se sam zastupa.

Rut je iznio svoj zahtjev tokom saslušanja pred sudijom Okružnog suda SAD Ajlin Kenon, prenosi televizija ABC7.

Kada je sudija pitao Ruta da li želi da ona imenuje nove advokate da ga brane, Rut je odgovorio: “Ne. Ja ću se sam zastupati.”

Kenonova je potom zatvorila sudnicu za javnost na oko sat vremena kako bi razgovarali o pitanjima koja potencijalno uključuju povjerljivu diskusiju o advokatima.

Vrhovni sud SAD je presudio da optuženi za krivična djela imaju pravo da se sami zastupaju u sudskim postupcima, sve dok mogu sudiji da dokažu da su kompetentni da se odreknu prava da ih brani advokat.

Tužioci su rekli da je Rut nedjeljama metodično planirao da ubije Trampa prije nego što je usmjerio pušku kroz žbunje dok je Tramp igrao golf 15. septembra 2024. godine u svom kantri klubu u Vest Palm Biču. Agent Tajne službe je uočio Ruta prije nego što se Tramp pojavio.

Rut je navodno usmjerio pušku na agenta, koji je otvorio vatru, zbog čega je Rut ispustio oružje i pobjegao bez ispaljenog metka.

Policiji je pomogao svjedok za kojeg su tužioci rekli da je obavijestio policajce da je vidio osobu kako bježi.

Svjedok je potom policijskim helikopterom prebačen do obližnjeg puta gdje je Rut uhapšen, a svjedoci su potvrdili da je to osoba koju je vidio, rekli su tužioci.

Rut je optužen za atentat na tadašnjeg predsjedničkog kandidata, posjedovanje vatrenog oružja u svrhu izvršenja krivičnog djela nasilja, napad na federalnog službenika, posjedovanje vatrenog oružja i municije i posjedovanje vatrenog oružja sa obrisanim serijskim brojem.

Rut se takođe suočava sa optužnicama za terorizam i pokušaj ubistva. Izjasnio se da nije kriv, prenosi Euronews.

Rutovo federalno suđenje zakazano je za septembar. Ako bude osuđen, mogao bi se suočiti sa doživotnom zatvorskom kaznom, rekli su federalni zvaničnici.

Nastavi čitati

Aktuelno