Masovni protesti zbog imigracijskih racija šire se sve većim brojem američkih gradova. U sukobima s policijom i saveznim agencijama uskoro će na ulice izaći marinci i Nacionalna garda.

U gradovima širom Sjedinjenih Američkih Država posljednjih dana traju masovni protesti protiv imigracionih racija koje sprovodi američka agencija za imigraciju i carinu (ICE). Racije koje je naredila administracija predsjednika Donalda Trampa izazvale su burne reakcije, brojna hapšenja i uvođenje policijskog časa u pojedinim gradovima. Najnapetija situacija je u Kaliforniji, ali protesti su se proširili i na ostatak zemlje.

Tramp poslao Nacionalnu gardu u Kaliforniju
Američki ministar odbrane Pit Hegset izjavio je da bi Trampova naredba o slanju Nacionalne garde u Kaliforniju mogla biti proširena i na druge savezne države zbog eskalacije protesta.

Prošlog vikenda Tramp je aktivirao rijetko korišćen zakon kojim je federalizovao Nacionalnu gardu, i to uprkos protivljenju demokratskog guvernera Kalifornije Gavina Njusoma i lokalnih zvaničnika. Osim toga, u ponedjeljak je u oblast Los Anđelesa poslato 700 marinaca.

Prema saopštenju američke Sjeverne komande, marinci su juče još uvijek bili u fazi obuke, a nije poznato kada će biti raspoređeni na ulice.

Protesti u više gradova
U utorak je u Brukhavenu, predgrađu Atlante u saveznoj državi Džordžija, uhapšeno šest osoba tokom protesta protiv ICE racija, potvrdila je lokalna policija. Iste večeri u Čikagu je privedeno 17 demonstranata.

U Teksasu su juče počeli novi protesti, posebno u San Antoniju. Guverner Greg Abot najavio je da će pripadnici teksaške Nacionalne garde biti raspoređeni na više lokacija zbog protesta koji se očekuju tokom sedmice i vikenda. Gradonačelnik Hjustona Džon Vitmajer pozvao je građane da protestuju mirno.

U Njujorku su sinoć demonstranti protestovali na glavnom gradskom trgu. Policija u opremi za razbijanje nereda bila je raspoređena oko okupljenih, a tokom dana zabilježena su i nova hapšenja. Slična situacija dogodila se i prethodne večeri na drugom protestu u gradu.

U Indijanapolisu su protesti zabilježeni u istoj zoni gdje se održavaju finalne utakmice NBA lige, prenosi lokalni medij WTHR. Demonstracije su održane i u San Francisku, Las Vegasu, Filadelfiji, Milvokiju, Sijetlu, Bostonu i Vašingtonu.

Anti-ICE protest happening now in San Francisco. “No ICE, no KKK, no fascist USA.” pic.twitter.com/5KezQ2R8nY

— The San Francisco Standard (@sfstandard) June 10, 2025

Policijski čas u Los Anđelesu
U Los Anđelesu je već drugu noć zaredom uveden policijski čas za centar grada. Zabrana kretanja traje od 20 sati do 6 ujutru po lokalnom vremenu. Zatvoreni su i prilazi i izlazi na auto-put 101, potvrdila je policija.

Protesti u Los Anđelesu – koji su inspirisali slične demonstracije u brojnim američkim gradovima – dodatno su eskalirali nakon što je Tramp u grad poslao Nacionalnu gardu i marince uprkos protivljenju lokalnih vlasti. U utorak uveče policija je počela masovna hapšenja, a gradonačelnica Bas potvrdila je da će policijski čas ostati na snazi nekoliko dana. Policijski čas obuhvata oblast od oko 2,5 kvadratna kilometra sa manje od 100.000 stanovnika.

Za vikend su najavljene nove demonstracije u mnogim gradovima. Posebnu pažnju privlače tzv. “No Kings” protesti koji će biti održani u subotu širom SAD kao znak protivljenja Trampovim mjerama. Organizatori navode da neće protestovati u Vašingtonu, gdje je planirana vojna parada povodom 250. godišnjice američke vojske, uz poruku: “Prava moć nije u Vašingtonu”.

Marinci na ulicama Los Anđelesa
Američki marinci će se u roku od dva dana pridružiti Nacionalnoj gardi na ulicama Los Anđelesa, potvrdili su zvaničnici u srijedu. Marinicima će biti dozvoljeno da privremeno zadrže sve koji ometaju imigracione službenike u racijama, kao i demonstrante koji se sukobljavaju sa federalnim agentima.

Predsjednik Tramp je naredio raspoređivanje marinaca uprkos protivljenju guvernera Njusoma, što je izazvalo nacionalnu debatu o korišćenju vojske na američkom tlu i dodatno podstaklo proteste koji su se proširili iz Los Anđelesa na druge velike gradove poput Njujorka, Atlante i Čikaga.

Šta marinci smiju da rade?
“Snage mogu privremeno da zadrže pojedince u specifičnim situacijama, kao što su sprečavanje napada, zaštita drugih osoba ili sprečavanje ometanja saveznih službenika u obavljanju dužnosti”, saopštila je vojska.

Američki general Skot Šerman, koji komanduje grupom marinaca i pripadnika Nacionalne garde, izjavio je da marinci neće imati bojevu municiju u puškama, ali će je nositi sa sobom.

Guverner Njusom i savezna država Kalifornija podneli su tužbu protiv Trampa i Ministarstva odbrane, zahtijevajući da se raspoređivanje vojske zaustavi, uz tvrdnju da uslovi za primenu zakona Title 10 nisu ispunjeni jer ne postoji prijetnja od invazije ili pobune.

Kalifornija traži blokadu Trampove odluke
Kalifornija je takođe zatražila privremenu zabranu sprovođenja Trampove odluke kako bi se odmah spriječilo učešće Nacionalne garde i marinaca u policijskim aktivnostima.

Rasprava o zabrani zakazana je za danas na saveznom sudu u San Francisku. Trampova administracija je u sudskim dokumentima pred saslušanje navela da predsjednik ima pravo da procijeni da li situacija zahtijeva vojni odgovor u slučaju pobune ili ozbiljne prijetnje.

Izrael se, prema informacijama američkih i evropskih zvaničnika, očigledno sprema da uskoro izvede napad na Iran, objavio je jutros The New York Times.

To je potez koji bi mogao dodatno destabilizovati Bliski istok i ugroziti napore administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da postigne sporazum kojim bi se spriječio razvoj iranskog nuklearnog oružja.

Zabrinutost zbog moguće izraelske vojne akcije, ali i mogućeg iranskog odgovora, navela je Vašington da u srijedu povuče diplomate iz Iraka te odobri dobrovoljno povlačenje porodica američkih vojnika iz zemalja Bliskog istoka.

Nije jasno koliki bi obim mogao imati izraelski napad, ali tenzije rastu već mjesecima, tokom kojih izraelski premijer Benjamin Netanjahu poziva Trampa da iskoristi, kako Tel Aviv to vidi, trenutak iranske ranjivosti za udar.

Tramp je već ranije odbacio jedan izraelski plan za napad, insistirajući da želi pregovarati s Teheranom o dogovoru koji bi ograničio iranske kapacitete za proizvodnju nuklearnog goriva. Prije dvije sedmice rekao je da je upozorio Netanjahua da ne pokreće napad dok traju pregovori između SAD-a i Irana, prenosi Index.

Znakoviti potezi SAD-a i Britanije
Nije poznato koliko se Tramp ovaj put trudio da odgovori Netanjahua od napada, ali posljednjih dana sve je manje optimističan u pogledu mogućnosti postizanja dogovora, posebno nakon što je vrhovni vođa Irana odbacio prijedlog koji bi postepeno ukinuo iransko pravo na obogaćivanje uranijuma. Netanjahu je i ranije dolazio do tačke s koje bi bombardovao iranska postrojenja, ali bi u posljednjem trenutku odustajao.

Vijesti o američkom povlačenju osoblja iz regiona te britanskom upozorenju brodarima na pojačane prijetnje pomorskoj bezbjednosti stigle su svega nekoliko sati nakon što je Tramp u podkastu za New York Post izjavio da je sve „manje uvjeren“ u uspjeh pregovora s Iranom.

Zašto Amerika povlači osoblje? Tramp: Zaključite sami
Američki i iranski pregovarači trebalo bi da se ponovo sastanu u nedjelju, iako je Tramp u ponedjeljak izjavio da je iranski stav u pregovorima „neprihvatljiv“. Prema navodima američkih zvaničnika, Trampov izaslanik Stiv Vitkof i dalje planira da prisustvuje tom krugu pregovora, koji bi trebalo da se održi u Omanu.

Na pitanje o razlozima povlačenja američkog osoblja iz regiona, Tramp je novinarima u srijedu, dolazeći na izvođenje mjuzikla „Les Misérables“ u Kenedi centru, rekao: „Moraćete to sami zaključiti.“

Britansko upozorenje došlo je od agencije za nadzor pomorskog saobraćaja, koja je objavila da je „upoznata s povećanim tenzijama u regionu koje bi mogle dovesti do eskalacije vojne aktivnosti s direktnim učinkom na pomorce“. Upozorili su komercijalna plovila koja prolaze Persijskim zalivom, Omanskim zalivom i Ormuskim moreuzom da pojačaju mjere opreza.

Iran planira protivudar balističkim projektilima
Prema visokom iranskom zvaničniku, iranska vojska i vlada već su održale krizne sastanke povodom odgovora na mogući izraelski napad.

Teheran navodno ima spreman plan koji uključuje trenutni protivudar stotinama balističkih projektila na izraelsku teritoriju. U oktobru 2024. Iran je već izveo veliki raketni napad na Izrael u kontekstu rata u Gazi, ali je šteta tada bila ograničena, dijelom zahvaljujući američkoj pomoći u presretanju projektila.

Tramp je u ponedjeljak ponovo razgovarao s Netanjahuom, ali Bijela kuća nije objavila detalje tog razgovora. Tramp se veče prije sastao s članovima svog Savjeta za nacionalnu bezbjednost u Kemp Dejvidu.

Oštra reakcija Teherana
Ministar odbrane Irana, general Aziz Nasirzadeh, u srijedu je dodatno podigao tenzije izjavom da će Sjedinjene Države pretrpjeti velike gubitke ako pregovori propadnu i dođe do sukoba. „Amerika će morati da napusti region jer su sve njene vojne baze unutar našeg dometa, a mi ćemo ih, bez ikakvih ograničenja, gađati u zemljama domaćinima“, rekao je.

Teheran je takođe oštro reagovao na izjave američkog generala Majkla Kurile, komandanta Centralne komande, koji je u utorak pred kongresmenima izjavio da je Trampu i ministru odbrane Pitu Hegsetu predočio „niz opcija“ za moguće napade na Iran. Kurilino svjedočenje pred Senatskim odborom za oružane snage, zakazano za četvrtak, u međuvremenu je odgođeno bez objašnjenja.

Iranska delegacija pri UN-u osudila je Kuriline izjave na društvenim mrežama, nazvavši ih „militarizmom“ koji „podstiče nestabilnost“.

Iranski nuklearni program i moguća osuda UN-a
Oštra retorika dolazi u sedmici kada u Beču zasjeda Upravni odbor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Sjedinjene Države, Velika Britanija, Francuska i Njemačka podnijele su rezoluciju kojom bi se Iran osudio zbog brzog napretka nuklearnog programa i kršenja obaveza iz sporazuma iz 2015. O toj rezoluciji trebalo bi da se glasa u četvrtak.

Takva osuda mogla bi poslužiti kao pravni osnov za tzv. „snapback“ – ponovno uvođenje teških ekonomskih sankcija koje su bile ukinute prema sporazumu iz 2015. godine. SAD su iz tog sporazuma jednostrano istupile 2018, tokom Trampovog prvog mandata, što je Iran iskoristio kao opravdanje za napuštanje svojih obaveza. Evropski potpisnici sporazuma tvrde da je on još uvijek pravno važeći i da se sankcije mogu ponovo aktivirati.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči u srijedu je na društvenim mrežama poručio da će usvajanje osude „natjerati Iran da OŠTRO reaguje“.

Nafta, vazdušne snage i američka mornarica
Američki Stejt department nije objavio koliko će osoblja biti povučeno iz Iraka, ali prema informacijama Associated Pressa, riječ je o neesencijalnim zaposlenicima iz ambasade u Bagdadu te o osoblju i članovima porodica iz ambasada u Bahreinu i Kuvajtu. Većinu tih porodica čine pripadnici mornarice i marinaca, smješteni u Bahreinu, gdje se nalazi jedna od najvećih američkih pomorskih baza u regionu.

Iranov nuklearni program od 2018. godine značajno je napredovao. Analitičari tvrde da je Iran sada blizu količine nuklearnog materijala dovoljnog za izradu do deset bojevih glava. Samo konstruisanje funkcionalnog oružja moglo bi potrajati još nekoliko mjeseci, ali mnogi visoki izraelski zvaničnici već smatraju da je takav napredak neprihvatljiv i otvoreno prijete vojnom akcijom.

Neki izraelski bezbjednosni zvaničnici vjeruju da imaju istorijsku priliku da riješe problem koji traje decenijama. U nedavnim napadima Izrael je ozbiljno oslabio Hezbolah i Hamas, dvije ključne iranske saveznice u regionu, dok su prošlogodišnji izraelski vazdušni udari takođe oštetili iranski protivvazdušni sistem.

Izraelski udar postaje sve rizičniji
Ipak, dio analitičara upozorava da je Iran već počeo obnavljati te sisteme, čime izraelski vojni udar iz sedmice u sedmicu postaje sve rizičniji. Takođe nije jasno može li Izrael zadati odlučujući udarac iranskom nuklearnom programu bez američke vojne pomoći.

U srijedu su cijene nafte na američkom tržištu porasle iznad 68 dolara po barelu, najviše od početka aprila, kada je Tramp uveo carine gotovo svim trgovinskim partnerima SAD-a. Sukob u regionu mogao bi dodatno poremetiti snabdijevanje naftom, kao i nova američka ograničenja izvoza iz Irana.

Američki nosač aviona USS Carl Vinson već se nedjeljama nalazi u Arapskom moru. Na brodu se nalazi više od 60 letjelica, uključujući najnaprednije F-35 lovce sa stelt tehnologijom. Visoki zvaničnik mornarice rekao je da trenutno nema planova za premještanje nosača zbog trenutne situacije.

Sjedinjene Države u regionu imaju još nekoliko desetina borbenih i jurišnih aviona, koji su prošle godine odigrali ključnu ulogu u odbrani Izraela od iranskih napada.

Ubica iz Graca, koji je u školi Borg u tom gradu juče ubio devetoro djece i jednu nastavnicu, redovno je išao u streljanu prije masakra.

Artur A. je, prema riječima člana streljačkog kluba, dolazio u streljanu mjesecima prije krvavog pira i redovno je pucao iz pištolja.

Prvi put je došao u streljanju prije tri mjeseca.

“Nikad u životu nisam upoznao manje simpatičnu osobu. Lik je bio kao sa druge planete”, rekao je član streljačkog kluba. On ističe da je, kada je čuo za masakr u školi, prvo pomislio na Artura.

U Austriji, da bi dobili dozvolu za nošenje oružja, građani moraju da dokažu da su prošli obuku. Artur je, prema pisanju austrijskih medija, u streljanu dolazio nekoliko puta nedjeljno. U pitanju je streljana koja se nalazi na pola puta od njegove kuće do škole u kojoj je počinio jeziv zločin.

Artur je navodno prošao sve neophodne procedure da bi položio ispit i dobio oružni list.

“Jednom je pitao da li bi smio da puca iz sačmare, rekao je da ima jednu kod kuće”, rekao je član kluba ističući da u streljani nije dozvoljena upotreba sačmare. Zato je, prema njegovim riječima, Artur pucao iz gloka i još jednog pištolja.

Artur je, kada je upao u utorak u školu, sačmarom raznio vrata učionica u kojima je pobio nevine žrtve. Prvi poziv hitnim službama stigao je poslije 10.00 časova. U 10.08 sati prve specijalne jedinice su bile na licu mjesta.

Učitelj vjeronauke, koji nije imao čas kada je počela pucnjava, pobjegao je stepenicama kroz hodnik od napadača. U jednom trenutku je vidio kako Artur puca iz sačmare u bravu na vratima učionice.

“Pomislio sam: ‘Ovo se ne dešava’. Ta misao ne može da mi pobjegne iz glave… Iako ja nisam direktno bio u opasnosti”, rekao je učitelj.

Podsjetimo, Artur je u kući ostavio oproštajno pismo, a prije masakra je majci poslao video snimak u kojem objašnjava šta će uraditi i kako to čini slobodnom voljom. Ona je 24 minuta kasnije vidjela snimak i odmah je pozvala policiju, ali je već bilo prekasno.

Policija je u kući gdje je živio pronašla i cjevnu bombu, prenosi “Telegraf”.