Connect with us

Svijet

NJEMAČKI KANCELAR “Ruski rat u Ukrajini izuzetno GLUP”

Njemački kancelar Olaf Šolc optužio je danas predsjednika Rusije Vladimira Putina da je budućnost svoje zemlje stavio na kocku napadom na Ukrajinu.

“Rat je, iz ruske perspektive, izuzetno glup”, rekao je danas Šolc tokom razgovora sa građanima branderburškog Prenclaua.

On je dodao da Putin, kako je rekao “zbog svojih imperijalističkih snova, šalje stotine hiljada ruskih vojnika u smrt i ranjavanja, uništava ekonomske odnose Rusije sa mnogim zemljama svijeta”.

“A Ukrajina će poslije toga imati jaču vojsku nego što je imala prije”, dodao je Šolc, prenio je Velt.

Napomenuo je da će Njemačka nastaviti da vojno podržava Ukrajinu kako bi spriječila da napadnuta zemlja kolabira i kako bi se spriječilo “očigledno kršenje pravila u Evropi”.

“Putin uništava svoju zemlju i njenu budućnost. Mirno rješenje može se postići samo ako Rusija prihvati da Ukrajina nije vazalna država”, naveo je on.

U isto vrijeme, Šolc je naglasio da će ostati pri odluci da Ukrajini ne šalje oružje sa velikim dometom koje bi moglo da se koristi za napade na ciljeve duboko unutar Rusije.

“To ostaje tako. Zato ću ostati pri svom stavu, čak i ako druge zemlje donose drugačije odluke” dodao je Šolc, aludirajući na SAD i neke evropske države, navodi Velt.

“Neću to učiniti, jer smatram da je to problem”.

Govoreći o izvještajima da bi SAD mogli da ukinu ograničenja u isporuci oružja Ukrajini, Šolc je naglasio da “ne moraju sva nagađanja da budu tačna”.

Tokom posljednjih mjeseci, SAD i Njemačka su se vrlo usko usklađivale u vezi sa isporukama oružja Ukrajini.

Šolc je označio sabotažu na gasovodu Sjeverni tok u Baltičkom moru kao “teroristički akt” i izjavio da će počinitelje dovesti pred sud u Njemačkoj.

“Donijeta je jasna odluka. Ona glasi: zahtjevamo od svih bezbjednosnih agencija i državnog tužioca da istraže, bez obzira na sve. Ništa neće biti prikriveno. Želimo da one koji su to učinili, ako ih uhvatimo, dovedemo pred sud u Njemačkoj”, istakao je Šolc.

Šolc je takođe označio kao “pravu, veliku, debelu laž” tvrdnju da je vlada Njemačke odustala od ruskog gasa.

“Rusija je ta koja je zatvorila slavinu za gas preko gasovoda Sjeverni tok 1. Eksplozija cijena, državne regulisane cijene i potraga za drugim izvorima gasa koštali su Njemačku više od 100 milijardi evra. Napadi na gasovod su se dogodili tek nakon što je Rusija već zaustavila snabdijevanje Zapadne Evrope preko Baltičkog mora”, ocijenio je Šolc.

U avgustu je državni tužilac izdao prvi nalog za hapšenje protiv ukrajinskog državljanina zbog sabotaže.

Šolc očekuje da će pregovori o prodaji udjela ruskog državnog koncerna Rosnjeft u rafineriji PCK u Švedtu biti završeni do kraja godine.

Dvije njemačke ćerke firme Rosnjefta posjeduju oko 54 procenta tog važnog industrijskog postrojenja u Brandenburgu.

“Trenutno su pod upravom savezne vlade, ali treba da budu prodate. Pregovori su u toku, zbog toga je savezna vlada produžila upravljanje u upravnoj funkciji. Nadamo se i očekujemo da će sve biti jasno do kraja godine, kako bismo mogli da iskoristimo naredni period da završimo stvari”, rekao je Šolc.

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno