Connect with us

Svijet

NJEMAČKI POSLODAVCI APELUJU: “Ukinite kvote za radnike sa zapadnog Balkana”

Njemački poslodavci zabrinuti su zbog planova vlade Fridriha Merca, njemačkog saveznog kancelara, da smanji kvotu radnika sa zapadnog Balkana sa 50.000 na 25.000, koji u radni odnos u Njemačkoj mogu stupiti uz olakšanu proceduru.

Kako piše štutgartski list “Staatsanzeiger”, Industrijska i trgovinska komora njemačke savezne države Baden-Virtemberg ovo pravilo vidi kao važnu pomoć poslodavcima da dođu do prijeko potrebnih radnika uz što je moguće manje administrativnih prepreka. Kako ističu, poseban interes za radnicima iz našeg regiona vide građevinska i zdravstvena industrija, posebno u sektoru njege starijih i bolesnih osoba.

Zuzane Here, predsjednica Komore, za ovaj list ističe da bi prepolovljivanje kvote jako pogodilo mnoga preduzeća u toj njemačkoj državi.

“Upravo je ta regulativa posljednjih godina osigurala da kompanije mogu lako i efikasno zapošljavati osoblje bez potrebe za dostavljanjem beskrajnih dokaza”, kaže ona.

Kako je navedeno na stranici Savezne industrijske i privredne komore, njemački poslodavci ne samo da traže zadržavanje postojeće kvote, nego u stvari žele njeno potpuno ukidanje. Njemački poslodavci, čak, žele da idu i korak dalje – oni žele da se po uzoru na kvotu za zapadni Balkan sličan mehanizam uvede i za ostale zemlje van EU, tvrdeći da se na taj način štite interesi i njemačkih poslodavaca, ali i interesi ekonomija zemalja iz kojih radnici dolaze.

“Budući da će potencijal zemalja porijekla obuhvaćenih Uredbom o zapadnom Balkanu vjerovatno biti iscrpljen zbog demografskih promjena, trebalo bi se usmjeriti na dodatne regione porijekla, za koje bi bilo prikladno uspostaviti propise slične ovima o zapadnom Balkanu, jer bi to spriječilo prekomjernu emigraciju iz pojedinačnih zemalja”, navode njemački poslodavci.

Međutim, prema zvaničnim podacima, 2024. godine ni kvota od 25.000 nije ispunjena, a prema podacima iz 2023. godine, izdato je 25.700 viza, ali samo 16.000 radnika sa zapadnog Balkana je stupilo u radni odnos s njemačkim poslodavcem.

Kako piše “Staatsanzeiger”, njemački poslodavci se žale na duge i komplikovane procedure, duge liste čekanja za dolazak na termin za izdavanje vize u njemačkim ambasadama i konzularnim predstavništvima u regionu, kao i teškoće za same radnike u snalaženju u ovoj njemačkoj sredini.

Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS, za “Nezavisne” kaže da je potrebno popraviti ambijent u društvu, kako bi ljudi iz Republike Srpske koji razmišljaju da odu ipak ostali ovdje.

“Nama je interes da ti ljudi ostanu na prostoru RS jer je u zadnjih nekoliko godina došlo da rasta plata na našem prostoru i sigurno da uz određene olakšice koje već sad postoje mislim da im je daleko bolja varijanta da ostanu ovdje”, kaže on.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, takođe smatra da samo povećanje plata nije dovoljno, ne samo zbog toga što je inflacija velika, već da je potreban bolji ambijent, veća produktivnost i popravljanje opštih uslova uređenja sistema i tehnološki razvoj privrede.

“Do boljeg ambijenta dolazi se putem tehnološkog razvoja i automatizacijom proizvodnih procesa, gdje se ugrađuje jedna nova dodatna vrijednost u proizvod, a samim tim se i poboljšavaju uslovi rada, gdje sve manje ljudi radi teške poslove, i samim tim se ljudi motivišu da ostanu ovdje”, kaže on za “Nezavisne”.

Related Topics:

Svijet

MADURO OBJAVIO FOTOGRAFIJU IZ ZATVORA! Poslao poruku svojim unucima i djeci

Bivši predsjednik Venecuele Nikolas Maduro, koji se trenutno nalazi u američkom zatvoru, objavio je na “Iksu” svoju fotografiju iz zatvora i obratio se svojim unucima i djeci.

“Mali poklon ljubavi i nade. Šaljem ovu fotografiju kao mali poklon svim svojim unucima i unukama, dječacima i djevojčicama i svim plemenitim ljudima koji nas vole. Želim da znate da smo čvrsti, sa srcima punim vaše ljubavi”, navodi se u poruci uz fotografiju.

Na fotografiji je Maduro u sivoj trenerci dok stoji uz zid i smiješi se. SAD su 3. januara napale civilne i vojne objekte u Karakasu, a predsjednik SAD Donald Tramp tada je objavio da su američke specijalne snage zarobile Madura i njegovu suprugu.

Dva dana kasnije par se pojavio pred Saveznim sudom SAD u Njujorku, gdje se suočavaju sa optužbama za navodno učešće u trgovini drogom.

Oboje su se izjasnili da nisu krivi.

Nastavi čitati

Svijet

“TURISTI, IDITE KUĆI”! Protest stanovnika Majorke zbog masovnog turizma

Stanovnici Majorke izašli su na ulice kao znak protesta zbog masovnog turizma na popularnom španskom ostrvu.

Prema podacima policije, oko 1.000 demonstranata, organizovalo je protest sjedeći duž rute od Trga Španije u Palmi do sjedišta regionalne vlade na obali.

Demonstracije su uslijedile nakon mnogo većih protesta krajem jula, kada se oko 25.000 ljudi okupilo da bi iskazali protivljenje posljedicama turizma na Majorci, najvećem španskom Balearskom ostrvu.

Pojedini učesnici skupa mahali su natpisima na engleskom jeziku na kojima je pisalo: “Vaš raj, naš pakao” i “Turisti, idite kući”. Protest su organizovale ekološke grupe GOB i “Teraferida”, prenijela je agencija DPA.

Majorka, naročito popularna destinacija za njemačke i britanske turiste, doživjela je nagli rast troškova stanovanja posljednjih godina, a nelegalno iznajmljivanje kuća za odmor jedan je od faktora koji su doprinijeli rastu cijena.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ŠOKIRAO BRITANCE! Traži pare, a Foklandi ponovo u centru pažnje

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost da izvrši dodatni pritisak kako bi Velika Britanija povećala izdvajanja za odbranu, uključujući i preispitivanje američke podrške britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima, objavio je britanski list Telegraf, pozivajući se na izvore.

Zvaničnici Pentagona navodno preispituju koliko saveznici u NATO-u ispunjavaju obećanje o izdvajanju pet odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, pri čemu bi Velika Britanija mogla da bude pod posebnom pažnjom Vašingtona.

Visoki američki zvaničnik rekao je za taj list da Vašington smatra da britanski plan povećanja izdvajanja za odbranu, predstavljen u junu, nije bio dovoljno ambiciozan i da razmatra načine da podstakne London na dodatna ulaganja.

Prema njegovim riječima, promjena američkog stava prema britanskom zahtjevu za suverenitet nad Foklandskim ostrvima predstavlja jednu od mogućih opcija za podsticanje Velike Britanije da preuzme veći dio obaveza u oblasti odbrane.

Britanska vlada je u petak potvrdila da prvi budžet ministra finansija Džona Hilija neće precizirati kada će Velika Britanija dostići cilj izdvajanja tri odsto BDP-a za odbranu.

Hili je u junu podnio ostavku na funkciju ministra odbrane, navodeći da tadašnji premijer Kir Starmer nije bio u mogućnosti, a Ministarstvo finansija nije bilo spremno, da obezbijedi sredstva potrebna za odbranu zemlje u uslovima rastućih bezbjednosnih prijetnji.

Američki zvaničnik ocijenio je da je britanski plan ulaganja u odbranu „korak u dobrom smjeru”, ali da to nije dovoljno s obzirom na razmjere izazova sa kojima se suočavaju SAD i njihovi saveznici.

Najnoviji pritisak Vašingtona uslijedio je nakon slične prijetnje iz aprila, kada je procurjeli interni mejl Pentagona ukazivao da bi SAD mogle da preispitaju svoj stav prema britanskom suverenitetu nad Foklandskim ostrvima zbog nedovoljne podrške Velike Britanije u ratu sa Iranom.

Foklandska ostrva su pod upravom Velike Britanije, ali na njih polaže pravo i Argentina, čiji je predsjednik Havijer Milej saveznik Donalda Trampa. Stanovnici ostrva su na ranijem referendumu velikom većinom podržali ostanak u sastavu britanske prekomorske teritorije.

Britanska vlada je ranije poručila da suverenitet nad Foklandskim ostrvima „nije doveden u pitanje”, dok je liderka Konzervativne stranke Kemi Badenok eventualno preispitivanje američke politike nazvala „potpunom besmislicom” i uporedila je sa prethodnom prijetnjom Trampa da anektira Grenland.

Admiral Lord Vest od Spitheda, komandant fregate HMS Ardent koja je potopljena u sukobu na Foklandskim ostrvima, ranije je odbacio prijetnje, rekavši za Independent da, vojno gledano, gubitak američke podrške britanskom suverenitetu nad ostrvima ne bi imao nikakav vojni uticaj na njihovu bezbjednost.

„Priznanje ili ne od strane SAD ne čini ostrva manje bezbjednim”, dodao je bivši vrhovni komandant britanske Kraljevske mornarice, a prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno