Connect with us

Društvo

Njemačkoj nedostaju radnici, prazno oko 2 miliona radnih mjesta

Njemačka savezna vlada očekuje da će do 2026. nedostajati oko 240.000 kvalifikovanih radnika.

Prema izračunima Instituta za tržište rada i istraživanja zanimanja (IAB), do 2035. biće čak više od sedam miliona radnika manje, piše DW.

Ali problem je već veliki: istraživanje prošle sedmice Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) pokazuje da više od polovine ispitanih kompanija ne može popuniti radna mjesta, barem djelimično, jer postoji nedostatak radnika.

Trenutno su nepopunjena oko dva miliona radnih mjesta. Kao rezultat gubi se dodana vrijednost od skoro 100 milijardi eura.

Posebno trpe zdravstvo i socijalne službe te logistička branša.

U ugostiteljstvu je nedostatak osoblja doveo do ograničene ponude i skraćenog radnog vremena.

Nedostatak je takođe veliki na područjima elektromobilnosti ili obnovljivih izvora energije – važni zadaci transformacije i konkurentnost mnogih kompanija su ugroženi, navodi DIHK.

Nedostatak osoblja takođe raste u administraciji i u komunalnim preduzećima.

Prema studiji konsultantske kompanije za menadžment PwC, do 2030. godine će nedostajati najmanje milion kvalifikovanih radnika.

Zašto nema dovoljno kvalifikovanih radnika?

Važan razlog: baby-boom-generacija, rođena od sredine 1950-ih pa nadalje, polako ide u penziju, piše DW.

Njemačka vlada smatra da ovo ima dvostruki efekt na situaciju kvalifikovanih radnika: radna mjesta koja ostanu upražnjena ne mogu se popuniti dovoljnim brojem mlađeg kadra.

A zbog starenja društva koje zahtijeva više njege, potrebno je više stručnjaka, na primjer na područjima zdravstva, njege i socijalne skrbi.

Pored primjetnog starenja društva, s digitalizacijom i energetskom tranzicijom tu su još dva velika društvena trenda koja igraju veliku ulogu – i zahtijevaju nove vještine i osoblje.

Savezna vlada govori o “tri velika D”: demografiji, digitalizaciji i dekarbonizaciji.

Kratkoročno, kriza izazvana pandemijom koronavirusa takođe je pogoršala situaciju.

Mnogi kvalifikovani radnici u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima morali su biti otpušteni i sada se ne vraćaju.

Šta namjerava učiniti savezna vlada?
Svojom strategijom kvalifikovane radne snage savezna vlada želi poboljšati okvirne uslove za kompanije, preduzeća i javnu administraciju.

Dokument od 39 stranica načinjen je u septembru, a plan je odobrila vlada sredinom oktobra.

Središnji dio paketa mjera čine veće mogućnosti za obuku i daljnje obrazovanje, bolja ravnoteža između posla i privatnog života, fleksibilni prelasci u penziju i lakša imigracija.

Šta bi se trebalo promijeniti kod imigracije?
Planovima njemačke vladajuće koalicije je između ostalog predviđeno i uvođenje tzv. “karte šanse” po bodnom sistemu za traženje posla za ljude iz zemalja van Evropske unije sa stranom stručnom kvalifikacijom od najmanje dvije godine.

Kriterijumi za izbor uključuju poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, godine i povezanost sa Njemačkom.

Prilikom izdavanja radne vize trebalo bi više uzeti u obzir radno iskustvo.

Kvalifikacije stečene u zemlji porijekla ne moraju nužno biti priznate prije ulaska.

Vlada je o tome usvojila prijedlog zakona krajem novembra.

Kakve su reakcije privrede?
Prije svega, dobrodošli su planovi za lakšu imigraciju.

– Potrebni su nam ljudi koji će nam pomoći da održimo svoj prosperitet u ovoj zemlji – izjavio je predsjednik Udruženja poslodavaca Rainer Dulger.

Za Središnje udruženje njemačke građevinske industrije “karta šanse” i lakša imigracija za iskusne profesionalce bili bi “važni temelji za vrbovanje kvalifikovanih radnika u građevinarstvu”.

Podršku su izrazila i druga udruženja. Ali kritički se gleda na planove daljnjeg usavršavanja.

Sve dok finansiranje, zamjena odsutnog radnika i pitanje vraćanja na posao nisu razjašnjeni, takav zakon nije prihvatljiv malim i srednjim preduzećima te privatnim preduzećima, smatra generalni direktor Saveznog udruženja srednjih poduzeća Markus Jerger.

Njemački savez sindikata je u saopštenju naglasio da duže radno vrijeme, viša starosna granica za odlazak u penziju i sveobuhvatno pojačano zapošljavanje radnika iz inostranstva – ne bi trebali ublažiti pritisak na kompanije.

Umjesto toga, morali bi osigurati bolje uslove za rad i obuku, prenosi N1.

Društvo

BiH među najugroženijim zemljama ZAGAĐENJEM VAZDUHA

Stanovnici zemalja jugoistočne Evrope, poput Sjeverne Makedonije, BiH i Albanije, najugrožniji su zagađenjem vazduha u smislu skraćenja života, saopštila je Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).

U ovim zemljama izmjereno je u prosjeku najviše izgubljenih godina života usljed aerozagađenja kod stanovnika koji imaju 30 ili više godina, piše u izvještaju.

Agencija navodi da je zagađenje vazduha i dalje najveći ekološki rizik za Evropljane, iznad drugih faktora kao što su izloženost buci i hemikalijama ili rizik od toplotnih talasa povezanih sa klimom.

Nebezbjedni nivoi zagađenja vazduha rezultovali su sa zapanjujućih 182.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini, prenio je “Juronjuz”.

U izvještaju EEA navodi se da je 95 odsto Evropljana u urbanim sredinama izloženo nivoima zagađenja vazduha “znatno” iznad preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Među zemljama EU, najviše smrtnih slučajeva usljed zagađenja vazduha tokom 2023. godine i najviše izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika imala je Italija, a slijede Poljska i NJemačka.

Najmanji relativni uticaji zagađenja vazduha zabilježeni su u zemljama na sjeveru i sjeverozapadu Evrope, uključujući Švedsku, Estoniju i Norvešku.

Island nije imao nijedan smrtni slučaj od zagađenja vazduha, dok su u Finskoj registrovana 34 smrtna slučaja izazvana dugoročnom izloženosti sitnim česticama zagađenja sa oznakom PM2.5, precizirala je EEA.

Nastavi čitati

Društvo

Minimalna penzija u FBiH 599 KM, u SRPSKOJ TEK 330 KM

Penzije u Federaciji BiH daleko su veće nego u Srpskoj. Tako, isplata novembarske penzije u FBiH kreće u petak, a najniža penzija iznosi 599 KM.

Zagarantovana penzija je 715 KM, dok je najviša 2.996 KM, piše Srpskainfo. Prosječna penzija korisnika samostalne penzije u FBiH iznosi 761 KM, saopšteno je iz Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srpskoj, minimalna penzija iznosi 330, a prosječna 652 KM.

Prema podacima Fonda za penziono i invalidsko osiguranje Srpske, iznos najniže penzije za staž od 40 i više godina je 656, dok je za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija iznosila 981 KM. Iznos najviše penzije za oktobar u Srpskoj je 3.547 KM.

Lider SNSD Milorad Dodid nedavno je obećao da će penzije u Srpskoj od januara biti veće za 6,25%. To znači da će minimalna penzija porasti za 20 KM, a prosječna za 40 KM.

Međutim, i u ovom slučaju, minimalac u Srpskoj biće niži za 250 KM, a prosječna penzija za 70 KM, piše Srpskainfo.

– Penzije u Republici Srpskoj u januaru će biti povećane za 6,25 odsto. Vlada je činila sve da poboljša uslove za penzionere, rađeno je u kontinuitetu, penzije su 26 puta povećane – poručio je lider SNSD Milorad Dodik.

Međutim, penzioneri u Srpskoj nisu se ovajdili od povećanja penzija, a posebno od onog poslednjeg, u avgustu ove godine, kada su dobili 3%. Tada je minimalna penzija otišla za nepunih 10, a prosječna za nepunih 20 KM.

– Bruka i sramota. Pa, šta može penzioner sa dodatnih 20-20 KM, koliko nam Dodik obećava?! Da se malo bolje najedu on i njegova porodica, i to za samo jedan obrok, i to je to.

Nama su san penzije u Federaciji BiH, što je žalosno. Ogorčeni smo nebrigom vlasti za ovu populaciju – kaže penzioner Stanko V.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

NAPUŠTENI KONJI pustoše imanja po VIŠEGRADSKIM SELIMA

Na seljačku muku u skoro napuštenim selima višegradske Župe svaka nevolja udara. Na njegovu ljetinu i stoku nasrću divlje svinje, vukovi, medvjedi, prži je suša i ljuti mrazevi. A u poslednjih više od deset godina ljetina strada i od napuštenih poludivljih konja. Krdo od tridesetak konja, čiji vlasnsik živi u Sarajevu i povremeno dolazi u rodni kraj , više od deset godina luta šumama i livadama deset sela višegradske opštine i nanosi štetu na imanjima, vrtovima, voćnjacima i pčelinjacima preostalim stanovnicima.

Seljaci su ogorčeni jer niko, pa ni opštinske vlasti, ne može da stane ukraj ovom zlu od koga sami nemaju načina da se odbrane.

“Pojeli su mi prošle godine jednuu tonu zrele kruške koja je bila opala i tako sam ostao bez dvije hiljade maraka jer bi ih zaradio na rakiji. I ove jeseni pojedoše oko 500 kilograma jabuka i krušaka i na kraju nikome ništa, izjeo vuk magarca”, žali se domaćin Milorad Ivanović iz sela Blaca.

Zehija Kapetanović iz sela Kapetanovića priča da su konji ojadili i njeno i domaćinstvo komšija.

“Bili smo u gradu i kad dodjosmo vidimo da su konji oborili tri košnice sa pčelama. Nazvala sam njihovog vlasnika da nam nadoknadi štetu ali on to nikad nije učinio. Komšiji su životinje uništile tek oformljen voćnjak a drugom “ubrali” sve plodove u vrtu. Nemoguće je da nam niko ne može da pomogne da se riješimo ove napasti, jer konji nisu krivi nego njihov vlasnik”, dodaje Zehija.

U selu Blacama krdo konja protutnjalo je i kroz seosko groblje  i prešlo preko grobova o čemu svjedoče otisci  kopita. Mještani pričaju da ih nekad u sred noći budi topot konja kad projure kroz njihova dvorišta.  I pitaju se dokle tako.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno