Njemačke bezbjednosne službe, u saradnji sa stranim partnerima, spriječile su planirani bombaški napad na vojnu fabriku u Njemačkoj.

Objavio je ovo Bild, pozivajući se na izvore iz obavještajnih krugova.

Prema navodima lista, specijalne jedinice su početkom juna na srpsko-mađarskoj granici zaustavile dvojicu muškaraca kod kojih je navodno pronađena eksplozivna naprava.

Bild tvrdi da se sumnja kako je riječ o takozvanim “potrošnim agentima”, odnosno lokalnim plaćenicima koje ruske obavještajne službe angažuju za izvođenje sabotaža širom Evrope.

Meta navodno bila vojna industrija
Prema pisanju njemačkog lista, istraga ukazuje da je moguća meta napada bila kompanija koja proizvodi oružane sisteme namijenjene odbrani Ukrajine.

Lokacija fabrike nije objavljena iz bezbjednosnih razloga.

Bild navodi da je njemački Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) tek prošle sedmice obavijestio ostale domaće bezbjednosne agencije o detaljima operacije u Srbiji, budući da se cijeli slučaj vodi pod visokim stepenom tajnosti, a istraga još traje, prenosi Jutarnji.

Ministar: Napad je spriječen na vrijeme
Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (Alexander Dobrindt) izjavio je, predstavljajući godišnji izvještaj o bezbjednosti, da su vlasti uspjele da spriječe “bombaški napad na teritoriji Njemačke”.

Prema njegovim riječima, osumnjičeni su locirani i stavljeni pod nadzor dok su, kako je naveo, bili u završnoj fazi priprema.

Dobrint je ocijenio da je Njemačka često meta ruskih hibridnih aktivnosti čiji je cilj destabilizacija društva, slabljenje demokratskih institucija i podrške Ukrajini.

Bild navodi da je ovo ujedno prvi veliki uspjeh novoosnovanog njemačkog Centra za odbranu od hibridnih prijetnji.

Njemačka upozorava na novu taktiku
Prema pisanju Bilda, njemačke vlasti posljednjih mjeseci bilježe sve više slučajeva u kojima se za sabotaže koriste lokalni izvršioci ili strani državljani angažovani za manje novčane iznose.

List podsjeća da je krajem aprila u Berlinu uhapšen državljanin Kazahstana Sergej K., osumnjičen da je ruskim nalogodavcima dostavljao informacije o njemačkoj vojnoj pomoći Ukrajini i mogućim metama za sabotaže.

U martu je u Štutgartu počelo suđenje trojici Ukrajinaca iz Marijupolja, koji se terete da su, prema optužnici, po nalogu ruskih obavještajnih službi izviđali transportne rute za slanje paket-bombi.

Istovremeno, Viši zemaljski sud u Minhenu osudio je njemačkog državljanina Ditera S. (Dieter S.) na šest godina zatvora zbog prikupljanja informacija o potencijalnim metama za ruske diverzante.

Njemački stručnjaci za bezbjednost smatraju da je, nakon masovnog protjerivanja ruskih diplomata iz evropskih zemalja, Moskva promijenila način djelovanja te, prema njihovim tvrdnjama, preko Telegrama i dark weba angažuje amatere i kriminalce iz zemalja Balkana i istočne Evrope za izvođenje sabotaža.

Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je da će Rusija nastaviti “specijalnu vojnu operaciju” ukoliko Ukrajina ne bude spremna na mirno rješenje sukoba.

On je naglasio da Rusija i dalje smatra da bi ciljeve operacije bilo poželjnije ostvariti političkim i diplomatskim putem, ali da, prema stavu Kremlja, Kijev za sada nije pokazao spremnost za donošenje odluka koje bi omogućile postizanje mirovnog sporazuma.

Tvrdnje o napredovanju na frontu

Peskov je dodao da ruske oružane snage nastavljaju vojne aktivnosti i da, prema tvrdnjama Moskve, ostvaruju teritorijalne dobitke, uključujući područja u Donjeckoj oblasti, te rade na uspostavljanju takozvane “bezbjednosne tampon-zone” uz granicu s Ukrajinom.

Ukrajinske vlasti u više navrata odbacile su ruske tvrdnje o napredovanju na pojedinim dijelovima fronta, navodeći da se borbe nastavljaju i da pojedine teritorije ostaju pod kontrolom ukrajinskih snaga.

Pregovori i dalje bez pomaka

Izjava portparola Kremlja dolazi u trenutku kada su mirovni pregovori između dvije strane i dalje bez značajnijeg napretka, dok se sukobi nastavljaju na više dijelova fronta.

Rusija ponavlja da ostaje otvorena za pregovore, ali insistira da Ukrajina prihvati njene uslove, dok Kijev poručuje da bilo kakav mirovni sporazum mora biti zasnovan na očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje.

U međuvremenu, međunarodni napori za pronalaženje diplomatskog rješenja se nastavljaju, uprkos intenzivnim borbama i međusobno suprotstavljenim stavovima Moskve i Kijeva, prenosi APA.

Najmanje osam osoba poginulo je, dok se za više njih još traga nakon snažnog nevremena i klizišta koja su pogodila centralne i sjeverozapadne dijelove Kine.

Najteže je stradala provincija Hubei, gdje su grmljavinske oluje, orkanski vjetrovi i lokalni tornadi zahvatili gradove Huangši, Huangang, Ežou i Sjaning, ostavljajući za sobom veliku materijalnu štetu i stotine povrijeđenih.

Stotine povrijeđenih i masovne evakuacije
Prema podacima kineskih vlasti, samo u tri zajednice u okrugu Huangdžou povrijeđeno je najmanje 275 ljudi, dok je više od 400 stanovnika evakuisano na sigurne lokacije.

U provinciji Gansu pokrenuta je velika akcija spasavanja nakon što je klizište zatrpalo više desetina ljudi, a spasilačke ekipe i dalje pretražuju teren u potrazi za nestalima.

Kina upozorava na nove obilne padavine
Kineski Nacionalni meteorološki centar upozorio je da se u narednim danima očekuju nove obilne kiše u više provincija, uz povećan rizik od poplava, klizišta i tornada.

Meteorolozi ističu da ekstremni vremenski događaji posljednjih godina postaju sve učestaliji, dok vlasti nastavljaju sa spasilačkim i humanitarnim aktivnostima kako bi pomogle pogođenom stanovništvu i spriječile nove tragedije, navodi “Anadolija”.