Connect with us

Politika

NOVA KRIZA NA POMOLU: Kako će Konaković glasati u Strazburu?

Nakon što Predsjedništvo BiH nije postiglo saglasnost u vezi sa prijemom samoproglašenog Kosova u Savjet Evrope, ključno je pitanje kako će na sjednici Komiteta ministara Savjeta Evrope glasati Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH, i kako god da glasa, izazvaće političku krizu u Bosni i Hercegovini.

Republika Srpska smatra da Konaković, u najmanju ruku, prilikom glasanja treba da iznese neutralan stav jer su i članovi Predsjedništva BiH različito glasali. Tačnije, kad je u pitanju članstvo Kosova u Savjetu Evrope, članovi Predsjedništva BiH glasali su tako da je Denis Bećirović bio za, Željko Komšić uzdržan, a Željka Cvijanović protiv.

“S obzirom na različito glasanje u Predsjedništvu BiH, ministar ne može sam da definiše stavove. Kada imamo šaroliko glasanje, ne može da bude drugi stav osim neutralnog”, rekla je Cvijanovićeva nakon sjednice Predsjedništva BiH.

Ipak, Predsjedništvo BiH, a ni nijedna druga institucija u Bosni i Hercegovini, nisu zauzeli stav ni prilikom glasanja u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope, kada su članovi delegacije BiH glasali različito, što je, naravno, izazvalo politička prepucavanja u Bosni i Hercegovini. Od pet članova iz BiH dva su glasala za, dva protiv, a jedan član nije bio na glasanju i, ako se malo bolje pogledaju akti, tu nema ništa sporno, jer u Parlamentarnoj skupštini različite političke opcije imaju pravo za različite glasove, i u suštini glasaju po ličnoj savjesti, bez obzira na stav države iz koje dolaze.

Za razliku od Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope, koja je praktično preporučila Kosovo za članstvo u ovoj organizaciji, Komitet ministara Savjeta Evrope donosi konačnu odluku, i tu bi već glas morao da bude glas zvanične politike države. U slučaju BiH, zvanično, i formalno-pravno, Kosovo nije priznato kao nezavisna država.

Sjednica Komiteta ministara Savjeta Evrope trebalo bi da bude održana 16. maja i ovo izvršno tijelo Savjeta Evrope odluke donosi dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja. S obzirom na to da se Savjet Evrope sastoji od 46 zemalja koje imaju pravo glasa, a da njih 12 ne priznaje nezavisnost Kosova (Azerbejdžan, BiH, Grčka, Gruzija, Jermenija, Kipar, Moldavija, Rumunija, Slovačka, Srbija, Španija i Ukrajina), pozitivan ishod za Kosovo je sve izvjesniji. Ako i Komitet ministara Savjeta Evrope većinom glasova podrži Kosovo, to bi bilo prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to uvijek bio slučaj u istoriji ove organizacije.

Takođe, bio bi to prvi put da se u ovu organizaciju primi neko ko nije član Ujedinjenih nacija i koga nisu priznale sve članice Savjeta Evrope. Trenutno, što se tiče međunarodnih organizacija, Kosovo je član MMF-a, Svjetske banke i FIFA, i ukoliko “prođe” u Savjet Evrope, to će im biti jedan od najvećih spoljnopolitičkih uspjeha.

“Dobro je da je održana sjednica Predsjedništva BiH i glasalo se onako kako se glasalo. Matematika kaže da je to glasanje signal Konakoviću da bude uzdržan i mislim da će on biti uzdržan”, rekao je Slobodan Šoja, diplomata.

Na pitanje kako će eventualnu Konakovićevu uzdržanost dočekati njegovi koalicioni partneri, prije svih SDP, koji je i u Predsjedništvu BiH i u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope glasao za prijem Kosova, Šoja kaže da je to sporedno pitanje i da rješenja treba tražiti u sredini, a to, kako je rekao, “nikada nismo naučili”.

Što se tiče same sjednice Predsjedništva BiH, glasanje za, protiv i uzdržano posebno je zanimljivo jer u tom slučaju nije zauzet stav, a zbog toga Cvijanovićeva nije mogla pokrenuti pitanje veta, što je bio cilj Republike Srpske. U slučaju da je, pored Bećirovića, i Komšić glasao za, Cvijanovićeva bi sa vetom išla pred Narodnu skupštinu Republike Srpske i onda bi bila čista situacija, odnosno smatralo bi se da Predsjedništvo nije glasalo za prijem Kosova u Savjet Evrope.

“Igranku koju su priredili bosanski muslimani po pitanju članstva samoproglašenog Kosova u Savjetu Evrope na kraju će se obiti o glavu samo BiH. Odmetnute strukture bosanskih muslimana davno su izašle iz ustavnih okvira i odstupaju od svega što dejtonska BiH predstavlja”, objavljeno je na X nalogu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske.

On kaže da možda Komšić misli da je uspio da napravi nešto jer je bio uzdržan, ali da to suštinski ništa ne mijenja, osim što je jasna poruka Republici Srpskoj i pokušaj njenog rušenja i zaobilaženja u procesu odlučivanja jednostranim djelovanjem.

Dodik je rekao i da se sistem spoljne politike u BiH raspao, jer ambasadori iz bošnjačkog naroda glasaju po zahtjevu svojih političkih partija, a ne institucija BiH, ocijenivši da i to pokazuje da je BiH nemoguća zemlja.

Politika

PDP NEĆE PRISUSTVOVATI OBRAĆANJU DODIKA! Crnadak: ovaj zakon je pucanj u demokratiju, SRPSKA KLIZI U DIKTATURU

Poslanici Partije demokratskog progresa neće učestvovati u raspravi o prvoj tački dnevnog reda današnje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, u okviru koje se obraća predsjednik SNSD-a, Milirad Dodik. Ovu odluku jednoglasno je donio Klub poslanika PDP, potvrdio je novinarima šef Kluba, Igor Crnadak.

Crnadak je istakao da PDP ne želi da učestvuje u, kako je rekao, političkom performansu vladajuće stranke, jer je ključni razlog za današnju sjednicu – druga tačka dnevnog reda, nacrt Zakona o finansiranju političkih partija, neprihvatljiv i opasan po demokratski poredak u Republici Srpskoj.

„Ovaj zakon je pucanj na demokratiju. Pripremljen je u kabinetima SNSD-a, a njegov cilj je da uguši slobodu govora, slobodu mišljenja i pravo na kritiku. Republika Srpska ne može postojati bez slobodnih ljudi, bez otvorenog društva, bez mogućnosti da se javno i slobodno govori o problemima. A ovaj zakon pokušava upravo to da ugasi“, rekao je Crnadak dodajući da Srpska klizi u diktaturu.

On je naglasio da PDP neće nijemo posmatrati pokušaje da se institucije pretvore u sredstva kontrole, a ne predstavničkog odlučivanja.

„Mi ćemo se boriti svim političkim i demokratskim sredstvima da spriječimo ovaj nasrtaj na slobodu“, poručio je Crnadak.

Zakon o finansiranju političkih partija izazvao je burne reakcije i unutar drugih opozicionih stranaka.

Nastavi čitati

Politika

OŠTRA PORUKA IZ LJUBINJA: “Mazalica svjesno obmanjuje građane”

A tada, gospodine Mazalica, Vas nije bilo. Niste ni pozvali, ni pomogli – ni Ljubinju, ni Berkovićima, ni Bileći, ni Stocu. Smatram da ste tada imali priliku da pokažete odgovornost i solidarnost, ali ste ćutali”, navodi se u saopštenju.

Načelnik opštine Ljubinje, Stevo Drapuć oštro je reagovao na izjave SNSD-ovog poslanika Srđana Mazalice u NSRS.

“Sa velikim ogorčenjem i razočaranjem reagujem na istup narodnog poslanika SNSD-a, Srđana Mazalice, u Narodnoj skupštini Republike Srpske, u kojem sam prozvan zbog prijema članova Predsjedništva BiH, Željka Komšića i Šefika Džaferovića, u aprilu 2022. godine”, navedeno je u saopštenju.

Drapić podsjeća javnost da se ta posjeta dogodila 23. aprila 2022. godine, samo dan nakon razornog zemljotresa koji je pogodio našu opštinu i nanio velike materijalne štete.

“Kao odgovoran čovjek i načelnik, u interesu građana Ljubinja, primio sam ih u zvaničnoj posjeti. Uradio sam to tada, a uradio bih isto i danas.

Rezultat te posjete bila je direktna finansijska podrška našoj opštini u iznosu od milion konvertibilnih maraka – pomoć koja je došla onda kada je bila najpotrebnija.

A tada, gospodine Mazalica, Vas nije bilo. Niste ni pozvali, ni pomogli – ni Ljubinju, ni Berkovićima, ni Bileći, ni Stocu. Smatram da ste tada imali priliku da pokažete odgovornost i solidarnost, ali ste ćutali”, navodi se u saopštenju.

Vrata Ljubinja su i biće otvorena za sve dobronamjerne ljude, kako navodi,. bez obzira na njihovu političku ili nacionalnu pripadnost.

“Dobrodošli su oni koji dolaze s poštovanjem i željom da pomognu, a ne oni koji po kafanama smišljaju stranačke strategije i ignorišu potrebe naroda.

Gospodine Mazalica, kod nas u Hercegovini i dalje se zna da se čovjek procjenjuje i po svojim precima. Ja sam sin Slobodana Drapića, unuk Steve Drapića i potomak Nikole Drapića – raspitajte se ko su bili ti ljudi.

Svjedok sam i rata i mira, i svoj patriotizam sam dokazao djelima, ne riječima. Ljubinjci to znaju a jedino je njihovo mišljenje meni važno. Vi, gospodine Mazalica, to pravo da mi sudite – nemate.

Nemate i zbog još jednog razloga, a to je što ste Vi očigledno nasljednik one ideologije koja je nanijela mnogo zla mom narodu i mojim precima. Vi određivati ko je patriota – nećete!”, ističe se u saopštenju.

Nećemo, kako navode, dozvoliti da se sitnostranačke agende i prazne političke parole stave ispred interesa građana Ljubinja.

“Nećemo ćutati pred pokušajima omalovažavanja našeg rada – rada koji se temelji na poštenju, transparentnosti i borbi za opšte dobro. I nećemo Vam dozvoliti da zatvorite vrata Ljubinja, kao što zatvarate vrata Republike Srpske”, stoji u reaovanju načelnika opštine Ljubinje.

Nastavi čitati

Politika

CRNADAK: Neću prisustvovati Dodikovom govoru u NSRS

Potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak izjavio je da neće prisustvovati današnjem govoru predsjednika RS Milorada Dodika povodom 30 godina Dejtona.

“Zbog namjere vladajuće većine da se na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske usvoji zakon kojim će se zabraniti finansiranje političkih partija iz budžeta, kao narodni poslanik sam donio odluku da, u znak protesta, ne prisustvujem prvoj tački dnevnog reda, govoru predsjednika SNSD Milorada Dodika, povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma”, napisao je Crnadak na Fejsbuku.

Pomenuti zakon je, kaže, “silovanje demokratije, direktan napad na kritičko mišljenje i slobodu govora, kao i pokazatelj beskrupuloznosti vladajućeg režima”.

“Njihov postupak je kao kada bi neko u stanu imao požar, pa odlučio da zbog toga zapali cijelu zgradu. Nezapamćen izliv bijesa SNSD-a i US prema opoziciji možda ne možemo zaustaviti glasanjem, ali možemo biti jasni i glasni u nazivanju stvari pravim imenom”, kaže.

Ovim zakonom se, ističe Crnadak, legalizuje vođenje političke kampanje prljavim novcem i dozvoljava se da korupcija i zvanično utiče na pobjednika sledećih izbora.

“Na ovaj način želim da sačuvam dostojanstvo i bar ne pomažem onome ko direktno juriša protiv mene i ljudi koje predstavljam”, kaže na kraju.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obratiće se danas na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Posebna sjednica je počela sinoć kada su poslanici usvojili dnevni red, a nastavak je zakazan za danas u 10 časova.

Predsjednik Srpske će se obratiti u okviru prve tačke dnevnog reda, a nakon toga nije predviđena skupštinska rasprava, niti glasanje.

Druga tačka dnevnog reda je Prijedlog zakona o finansiranju političkih organizacija po hitnom postupku, a treća imenovanje vršioca dužnosti glavnog revizora Glavne službe za reviziju javnog sektora Srpske i njegovog zamjenika na prijedlog predsjednika Republike.

Nastavi čitati

Aktuelno